Europska komisija je 5. januara 2017. godine objavila izvješće o evaluaciji ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) u razdoblju 2007. – 2013. te posebna izvješća za svaku državu članicu.
U izvješću se navodi da se do kraja 2014. uz potporu iz fonda zaposlilo najmanje 9,4 milijuna stanovnika Europe, a 8,7 milijuna steklo je kvalifikaciju ili diplomu. Druge pozitivne rezultate, kao što je poboljšanje vještina, ostvarilo je 13,7 milijuna sudionika.
Prema toj evaluaciji Europski socijalni fond od 2007. do 2014. pružio je potrebnu potporu provedbi nacionalnih i europskih prioriteta za pametan, održiv i uključiv rast, uključujući ciljeve strategije Europa 2020. i preporuke za pojedine države u okviru europskog semestra.
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, izjavio je: “Današnje izvješće pokazuje da se u razdoblju od sedam godina Europskim socijalnim fondom pomoglo milijunima Europljana pronaći posao, steći dodatne vještine i kvalifikacije. Europski socijalni fond ključan je za funkcioniranje tržišta rada u svim državama članicama i potpora za moderniziranje službi za zapošljavanje, za obrazovne sustave, opću javnu upravu i osobe u najnepovoljnijem položaju u društvu. Trebali bismo se voditi tim iskustvom te uložiti u europski ljudski kapital: radnike, mlade i sve osobe u potrazi za poslom.”
Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izjavila je: “Ova je evaluacija dokaz da Europski socijalni fond uvelike utječe na život ljudi u Europi. To je naš glavni instrument za ulaganje u ljudski kapital. Zahvaljujući potpori EU-a milijuni su se ljudi zaposlili, poboljšali svoje vještine ili pronašli izlaz iz siromaštva i socijalne isključenosti. To je prava solidarnost na djelu.”
U aktivnostima ESF-a podjednako su sudjelovale neaktivne (36 %), zaposlene (33 %) i nezaposlene osobe (30 %). Među glavnim ciljnim skupinama bili su niskokvalificirani (40 %), mladi (30 %) i osobe u nepovoljnom položaju (najmanje 21 %), a 51,2 milijuna sudionika bile su žene.
Znatna dodatna financijska sredstva iz ESF-a pomogla su državama članicama u zapošljavanju i suočavanju sa socijalnim izazovima, dopiranju do ljudi i uspostavi politika za koje bi inače bilo teško pronaći financijsku potporu. ESF je, primjerice, osigurao više od 70 % sredstava za aktivne politike tržišta rada u Bugarskoj, Estoniji, Grčkoj, Latviji, Litvi, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj te više od 5 % izdataka za obrazovanje i osposobljavanje u Portugalu i Češkoj. Potaknuo je i nove načine rada među dionicima te podupro lokalne i regionalne inovacije koje su zatim preuzete na nacionalnoj razini.
ESF je imao važnu ulogu u potpori modernizaciji javnih službi za zapošljavanje i drugih ustanova nadležnih za aktivne mjere na tržištu rada. U manje razvijenim regijama ESF je podupirao reforme u obrazovanju, pravosuđu i općoj javnoj upravi. Time je potaknuo stvaranje pogodnijeg poslovnog okruženja i uključivijeg društva.
Prema makroekonomskim simulacijama ESF je pozitivno utjecao i na BDP u području EU28 (zaslužan je za porast od 0,25 %) i produktivnost.
Konačno, u izvješću se naglašava uloga ESF-a u ublažavanju negativnih učinaka krize. Zahvaljujući njegovoj fleksibilnosti moglo se lako i brzo odgovoriti na nove izazove preusmjeravanjem mjera na one koji su najviše pogođeni krizom.
Kontekst
Europski socijalni fond (ESF), osnovan Rimskim ugovorom 1957., najstariji je fond EU-a i glavni instrument Europe za ulaganje u ljudski kapital promicanjem zapošljavanja i socijalne uključenosti. Prioriteti su tog fonda pomoći ljudima da se zaposle ili pronađu bolji posao, integrirati u društvo osobe u nepovoljnom položaju te svima osigurati bolje životne prilike.
U programskom razdoblju 2007. – 2013. sredstva iz ESF-a koristilo je svih 27 država članica u okviru ukupno 117 operativnih programa. Ti su programi namijenjeni ostvarenju različitih ciljeva: njih 59 cilju regionalne konkurentnosti i zapošljavanja, 42 cilju konvergencije, a 16 programa imalo je više ciljeva. U skladu s načelom podijeljenog upravljanja Komisija i države članice zajedno oblikuju prioritete i ciljeve programa, a potom svaka država članica u okviru programa može odabrati i razviti konkretne projekte na način koji najbolje odgovara potrebama njezinih građana.
U razdoblju 2007. – 2013. ESF-u su dodijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 115,6 milijardi eura, od čega 76,8 milijardi iz proračuna EU-a, 35,1 milijardi iz nacionalnih javnih doprinosa, a 3,7 milijardi iz privatnih izvora. Provedba se odvijala od siječnja 2007. do prosinca 2015.
U usporedbi s prethodnim programskim razdobljem uvedene su mnoge bitne promjene, prije svega veća povezanost s EU-ovim politikama i ciljevima zapošljavanja i odgovarajućim preporukama za pojedine države te veća fleksibilnost u odlučivanju o tome kako ostvariti zajedničke ciljeve.
Kako bi se osigurala neovisnost, evaluaciju su provodili vanjski stručnjaci. Sastojala se od pripremne studije, pet tematskih studija koje obuhvaćaju cijeli niz intervencija ESF-a te sveobuhvatnog izvješća. Uzeti su u obzir i rezultati otvorenog javnog savjetovanja.
Dodatne informacije
Memo: Pitanja i odgovori: Evaluacija Europskog socijalnog fonda 2007. – 2013.
Radni dokument službi Komisije: Evaluacija Europskog socijalnog fonda 2007. – 2013.
Tematska izvješća o evaluaciji, sveobuhvatno izvješće i izvješća za pojedine države
Više informacija o projektima u državama članicama