Brisel, 15. decembar 2016.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Bosnom i Hercegovinom potpisan je 2008. godine i stupio je na snagu u junu 2015. godine. Zahvaljujući SSP-u i njegovoj trgovinskoj komponenti, Privremenom sporazumu, koji je bio na snazi od 2008. godine, 85 % izvoza iz BiH ide u Evropsku uniju.
Trgovinske povlastice između BiH i EU su već u velikoj mjeri asimetrične u korist BiH: dok BiH održava kvote na uvoz brojnih proizvoda iz Evropske unije, EU je liberalizovala gotovo sav uvoz iz BiH, sa izuzetkom šećera, vina, teletine i ribe.
Evropska komisija je od kraja 2012. godine vodila pregovore o Protokolima o prilagodbi sa velikim brojem zemalja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, kako bi izbjegla poremećaj postojeće bilateralne trgovine između ovih zemalja i Hrvatske, nakon pristupanja Hrvatske EU u julu 2013. godine. Bosna i Hercegovina je posljednja zemlja na Zapadnom Balkanu koja potpisuje svoj Protokol o prilagodbi SSP-a.
Šta je trgovinska prilagodba?
Trgovinska prilagodba je standardni postupak koji slijedi nakon svakog proširenja EU. Prilagodba ima za cilj osigurati da se nesmetano nastavi postojeća trgovina nakon što nova država-članica pristupi EU. U skladu sa metodologijom tradicionalne trgovine EU, prosječni trgovinski podaci za posljednje tri godine prije pristupanja nove države-članice uzimaju se kao osnova kako bi se povećale postojeće ili uspostavile nove kvote u slučaju da je trgovina sa novom državom-članicom obuhvata druge proizvode. Objema stranama omogućene su iste količine bescarinskog uvoza i izvoza koje su postojale sa Hrvatskom prije njenog pristupanja EU, uz očuvanje statusa quo ante. Sporazum je dakle zasnovan na uzajamnom interesu obje strane.
Iako je zasnovan na principu tradicionalne trgovine, Protokol također uzima u obzir osjetljiva pitanja važna za BiH: prvo, dogovoreno je postepeno uvođenje kvota za određene proizvode, drugo, nisu otvorene tarifne kvote ispod 20 tona, uzimajući u obzir potrebu da se za BiH olakša administrativni i finansijski teret upravljanja novim tarifnim kvotama.
Od dana njegove privremene primjene, EU će automatski obnoviti trgovinske olakšice na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz BiH u EU, uključujući voće i povrće (“autonomne trgovinske mjere”). Te povlastice su bile suspendovane za BiH od 1. januara 2016. godine zbog toga što nije došlo do adaptacije SSP-a.
Potpisom njegovog predsjedavajućeg, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH usvojilo je odluku o izmjenama Protokola II SSP-a. Ovim se odmah zamjenjuju bilateralna pravila porijekla između EU i BiH, pravilima koja su sadržana u Regionalnoj Konvenciji o pan-Euro-mediteranskim (PEM) preferencijalnim pravilima porijekla, te se tako pojednostavljuje trgovina sa EU i otvaraju nove mogućnosti trgovine u široj PEM regiji. Ispunjavajući pravila porijekla koja su sadržana u PEM Konvenciji, izvoznici iz BiH će dobiti širi pristup tržištu EU, kao i tržištima svih zajedničkih partnera (posebno Švicarske, Norveške i svih učesnika u Procesu stabilizacije i pridruživanja EU).
Put EU integracija
Potpuna provedba SSP-a, uključujući njegovu prilagodbu, važan je element opredijeljenosti zemlje u procesu evropskih integracija. Zajedno sa uspostavljanjem funkcionalnog mehanizma koordinacije o pitanjima EU, prilagodba SSP-a je bila neriješeno pitanje koje je zemlja trebala prioritetno riješiti na putu EU integracija.
Rješavanje ovih pitanja omogućilo je Bosni i Hercegovini da krene naprijed na putu ka EU, kao što se pokazalo zahtjevom Vijeća EU od 20. septembra 2016. godine Evropskoj komisiji da pripremi Mišljenje o zahtjevu za članstvo koje je Bosna i Hercegovina podnijela 15. februara 2016. godine. Komesar Hahn posjetio je zemlju 9. decembra kako bi predao sveobuhvatan Upitnik, koji će Komisija koristiti zajedno sa drugim izvorima da sačini svoje Mišljenje.
