Brisel, 30. novembar 2016. godine

Predstavnici Europske komisije i Bosne i Hercegovine (BiH) sastali su se u Briselu 30. novembra 2016. godine kako bi razgovarali o provedbi SSP-a i razini usklađivanja zakonodavstva zemlje s propisima Europske unije (acquis) i standardima u oblasti transporta, energetike, okoliša, klimatskih promjena i regionalnog razvoja. Sastankom je ispred EU-a dopredsjedavo g. Detlev Boeing iz Opće uprave za politiku susjedstva i strategiju proširenja (DG NEAR) Europske komisije, a ispred BiH gđa. Brankica Pandurević, v.d. pomoćnica ministra pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Tokom sastanka, raspravljalo se dešavanjima u oblasti transporta. Komisija je pozdravila usvajanje Okvirne strategije transporta BiH i provođenje akcionih planova za period 2016. do 2030. godine od strane Vijeća ministara u julu 2016. godine i njeno objavljivanje u Službenom glasniku BiH. Ovo predstavlja korak naprijed ka uživanju pogodnosti iz Agende za povezivanje. Nadležne službe Komisije trenutačno razmatraju Strategiju. Njena provedba će omogućiti Komisiji razmatranje mogućnosti izdvajanja značajne finansijske podrške u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II), a koja je obustavljena još od 2013. godine, zbog izostanka cjelodržavne strategije u ovoj oblasti. Ovakva podrška je potrebna s obzirom da cijela transportna infrastruktura u BiH zahtijeva značajna i hitna unaprjeđenja.

U tom kontekstu, Komisija je istaknula važnost ispunjavanja reformskih mjera povezivanja, na koje su se obavezali učesnici samita šest zemalja Zapadnog Balkana u Beču (2015.) i Parizu (2016.), poput zaključenja sporazuma o željezničkim graničnim prijelazima duž Koridora Vc s Hrvatskom. Obje strane su razgovarale i o cestovnom i željezničkom prijevozu u okviru Protokola SSP-a u dijelu koji se tiče kopnenog transporta, a koji uključuje, između ostalog sigurnost cestovnog prometa, težinu i dimenzije motornih vozila, socijalnu legislativu, prijevoz opasnih tvari, kao i usklađivanje s pravnom stečevinom kod željezničkog i kombiniranog prijevoza. Komisija je naročito istakla potrebu za sigurnosti na cestama, kombinirajući izvršne mjere s edukativnim i kampanjama za podizanje svijesti, s obzirom na visoku stopu smrtnih slučajeva na bh. cestama. Komisija je zatražila od BiH da dostavi ažurirane vezane statistike. Što se tiče zračnog transporta, Komisija je tražila od BiH da osigura sve relevantne informacije za potrebe organiziranja posjete i procjene u 2017. godini kako bi se utvrdilo da li je BiH završila prvu tranzicijsku fazu u skladu s ECAA Sporazumom. Osim toga, Komisija je pozvala BiH da se pozabavi nesuklađenostima od sigurnosnog značaja, a koje su uočene tokom nekoliko EASA inspekcija.

Što se tiče energetike, Komisija je ponovila svoj zahtjev za usvajanjem koherentne cjelodržavne strategije energetskog razvoja. Očekuje se usvajanje zakonskog okvira za električnu energiju na državnoj razini, u skladu sa 3. energetskim paketom i to bez nepotrebnih odgađanja, uz usvajanje usklađenih zakona na entitetskoj razini i transpozicijom 3. energetskog paketa u sektoru plina. Razvoj elektroenergetskog tržišta u BiH i spajanje sa susjedima raspravljano je u kontekstu mjera za šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući pristup promptnim tržištima električne energije, prekograničnom mehanizmu za balansiranje i regionalno koordiniranom izračunu kapaciteta. Komisija i Sekretarijat Energetske zajednice pozdravili su učinkovito učešće BiH u Kancelariji za koordinirane aukcije SEE CAO u Podgorici i nedavni razvoj konkurentnog mehanizma za balansiranje te također naglasili potrebu za daljim strukturnim reformama, poput razdvajanja distribucijskih operatera, uspostavu i naknadnu verifikaciju prijenosnih operatera te dalju deregulaciju cijena električne energije. Najvećom preprekom liberalizaciji tržišta smatra se nepostojanje pravnog okvira za plin na državnoj razini. Očekuje se da će se ova prepreka prevazići do marta 2017. kroz usvajanje zakona koji uključuju potrebne odredbe. Rok su u pisanoj izjavi usaglasili bh. ministri nadležni za energetski sektor, a što je prihvatilo i Ministarsko vijeće Energetske zajednice u novembru ove godine. Slučaj protiv BiH će se morati nastaviti i nakon marta 2017. godine ukoliko BiH ne usvoji relevantne propise za plin.

Komisija i Sekretarijat napomenuli su da nacionalni Akcioni plan za obnovljive izvore energije (OIE) treba biti dostavljen Sekretarijatu do kraja 2016. godine te revidiran po završetku regionalnog Master plana vodnih resursa sredinom 2017. godine. Naglašena je i potreba za transpozicijom Direktive o OIE i primjenom Smjernica o državnoj pomoći u mehanizmima podrške. Do kraja 2016. godine očekuje se i završetak izrade Akcionog plana za energetsku učinkovitost. Potrebni su značajni napori u provedbi Nacionalnog akcionog plana za smanjenje emisija, a koji uključuje i rješavanje problema onečišćenja zraka zbog blizine rafinerije Brod. Postupak protiv Bosne i Hercegovine već je pokrenut zbog neusklađenost s Direktivom vezano za sadržaj sumpora u gorivima. Komisija je istaknula kako BiH još uvijek nije uspjela adekvatno riješiti pitanje sigurnosti opskrbe.

Što se tiče okoliša, Komisija je istakla napredak u ratifikaciji niza međunarodnih konvencija i protokola. Međutim, još uvijek nema cjelodržavne strategije, s obzirom da je tek potrebno usvojiti nacrt cjelodržavne strategije usklađivanja u oblasti okoliša, zajedno s planovima provedbe. Zakonodavno usklađivanje u većini oblasti je u ranoj fazi. Potrebno je u cijelosti uskladiti strateške dokumente o otpadu i vodama, zaštiti prirode i praćenju i unaprjeđenju kvalitete zraka, kao i investicijskim planovima na različitim razinama. Planiranje i realizacija hidroenergetskih projekata zahtjeva striktno pridržavanje propisa EU-a o zaštiti okoliša, uključujući procjene utjecaja na okoliš.

Što se tiče klimatskih promjena, Komisija je ukazala na nedostatak sveobuhvatnog strateškog pristupa i planiranje implementacije u skladu s Okvirom klimatskih i energetskih politika EU-a do 2030. godine. Potrebni su značajni napori kako bi se uskladili i proveli odgovarajući propisi EU-a vezano za klimu te izradili sektorski akcioni planovi koji će omogućiti snažnu provedbu. Komisija je pozdravila potpisivanje Pariškog sporazuma i njegovu planiranu ratifikaciju. BiH sada treba započeti s provedbom svojih nacionalno određenih doprinosa i integriranjem aspekata klimatskih promjena u druge sektore, kao što su energetika, transport i poljoprivreda.

Što se tiče regionalnog razvoja, Komisija je ponovo istaknula potrebu usvajanja Nacionalne strategije regionalnog razvoja u cilju iskorištenja pomoći EU-a. Komisija je podsjetila na obaveze iz SSP-a u smislu uspostavljanja regija temeljem europske klasifikacije.