Bruxelles, 30. studenoga 2016.

Europska komisija predlaže Europski fond za obranu i druge mjere za potporu državama članicama kako bi ostvarivale učinkovitije troškove u okviru zajedničkih sposobnosti obrane, za poboljšanje sigurnosti građana Europe te za poticanje stvaranja konkurentne i inovativne industrijske baze.

U svojem govoru o stanju Unije 2016. predsjednik Jean-Claude Juncker istaknuo je važnost snažne Europe koja može braniti i zaštititi svoje građane kod kuće i u inozemstvu. Taj se ambiciozni cilj ne može postići bez inovacija i objedinjavanja resursa u europskoj industriji obrane. Europskim akcijskim planom obrane, koji je Komisija danas donijela, omogućava se ta vizija.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Da bi se zajamčila naša kolektivna sigurnost, moramo ulagati u zajednički razvoj tehnologija i opreme od strateške važnosti – od sposobnosti na zemlji, u zraku, na moru i u svemiru do kibersigurnosti. To zahtijeva bolju suradnju među državama članicama i objedinjavanje više nacionalnih resursa. Ako se Europa ne pobrine za svoju sigurnost, nitko to neće učiniti umjesto nas. Snažna, konkurentna i inovativna industrijska baza obrane donijet će nam stratešku autonomiju.”

U okviru Europskog akcijskog plana obrane Komisija predlaže:

1 – uspostavljanje Europskog fonda za obranu radi potpore ulaganju u zajednička istraživanja te zajednički razvoj opreme i tehnologija za obranu: predloženi fond imao bi dva „okvira”, koji bi se nadopunjavali, ali bi se razlikovali u pogledu pravne strukture i podrijetla proračuna.

• „Okvir istraživanja”, za financiranje zajedničkih istraživanja inovativnih obrambenih tehnologija kao što su elektronika, metamaterijali, kriptirani softver ili robotika. Komisija je u okviru proračuna EU-a za 2017. već predložila dodjeljivanje 25 milijuna EUR za istraživanja u području obrane te očekuje da bi se taj dodijeljeni proračun do 2020. mogao povećati na 90 milijuna EUR. U višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predložiti poseban program istraživanja u području obrane, s procijenjenim iznosom od 500 milijuna EUR godišnje.
• „Okvir sposobnosti”, koji bi funkcionirao kao financijski instrument kojim se državama članicama sudionicama omogućava zajednička kupnja određene imovine radi smanjenja troškova. Države članice dogovarale bi se o sposobnostima te bi imale vlasništvo nad tehnologijom i opremom. Države članice, na primjer, mogu zajednički uložiti u tehnologiju bespilotnih letjelica ili kupovati helikoptere na veliko radi smanjenja troškova. Kao red veličine, tim bi se okvirom trebalo moći aktivirati otprilike pet milijardi EUR godišnje. Da bi ta procjena bila preciznija, Komisija će pokrenuti studiju za utvrđivanje opsega.

2 – Poticanje ulaganja u MSP-ove, novoosnovana poduzeća, srednje kapitalizirana poduzeća i ostale dobavljače za obrambenu industriju: Skupina Europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europske investicijske banke (EIB) već pruža financijsku potporu za razvoj brojnih aktivnosti s dvostrukom namjenom. Komisija će podupirati EIB u njegovim nastojanjima za poboljšanje pristupa obrambenih lanaca opskrbe financijskim sredstvima. Njime će se promicati sufinanciranje produktivnih investicijskih projekata i modernizacija obrambenih lanaca opskrbe. U okviru „Nacrta za sektorsku suradnju u vještinama” Komisija će podupirati suradnju u obrambenom sektoru kako bi osigurala da ljudi imaju odgovarajuće vještine i tehnološku sposobnost za stvaranje inovacija.

3 – Jačanje jedinstvenog tržišta za obranu: Komisija će poboljšavati uvjete za otvoreno i konkurentno obrambeno tržište u Europi kako bi se poduzećima pomoglo u prekograničnom poslovanju, a državama članicama u dobivanju najbolje vrijednosti za novac u njihovoj nabavi za potrebe obrane. Da bi to postigla, Komisija će nastaviti s djelotvornom primjenom Direktive o nabavi u području obrane i sigurnosti i Direktive o transferima unutar EU-a, olakšavat će prekogranično sudjelovanje u nabavi za potrebe obrane, podupirat će razvoj industrijskih standarda te će promicati doprinos sektorskih politika kao što su svemirski programi EU-a zajedničkim prioritetima u području sigurnosti i obrane.

Daljnji koraci: Komisija će sad predstaviti te prijedloge i sa svim dionicima raspravljati o njima, posebno o uspostavi Europskog fonda za obranu. Ključni događaj bit će sjednica Europskog vijeća 15. – 16. prosinca.

Kontekst

Predsjednik Juncker je u svojim političkim smjernicama u lipnju 2014. naveo: „Kad je riječ o pitanjima sigurnosti i obrane, vjerujem da moramo raditi na snažnijoj Europi. Da, Europa je prvenstveno „meka sila”, ali čak ni najsnažnije meke sile ne mogu dugoročno opstati bez određenih integriranih obrambenih kapaciteta.”

U svojem govoru o stanju Unije 14. rujna 2016. predsjednik Juncker izjavio je: „Europa si više ne može priuštiti oslanjanje na tuđu vojnu snagu niti dopustiti da Francuska sama brani svoju čast u Maliju. (…) Kako bi europska obrana bila snažna, europskoj obrambenoj industriji potrebne su inovacije. Stoga ćemo, kako bismo što snažnije potaknuli istraživanja i inovacije, prije kraja godine predložiti uspostavu Europskog fonda za obranu.”

Tijekom posljednjeg su desetljeća države članice EU-a realno smanjile izdatke za obranu za gotovo 12 %, ali to nije kompenzirano povećanom suradnjom u Europi. Procjenjuje se da se zbog nedostatka suradnje među državama članicama u području obrane i sigurnosti godišnje gubi 25 – 100 milijardi EUR (vidjeti Prilog).

Na sastanku na vrhu u Bratislavi u rujnu 2016. čelnici 27 država članica zaključili su sljedeće: „EU našim ljudima treba jamčiti ne samo mir i demokraciju, već i sigurnost.” U nesigurnom geopolitičkom okruženju usuglasili su se o potrebi za jačanjem suradnje u EU-u u području vanjske sigurnosti i obrane. Na sjednici Vijeća u prosincu 2016. trebalo bi se „odlučiti o konkretnoj provedbi plana sigurnosti i obrane te o tome kako bolje iskoristiti mogućnosti dostupne u Ugovorima, posebno u pogledu sposobnosti.”

Europski akcijski plan obrane usko je povezan s Planom provedbe Globalne strategije u pogledu sigurnosti i obrane, kojim se utvrđuje nova razina ambicije za Uniju i određuju mjere potrebne za njegovu provedbu, te ga nadopunjuje. Povezan je i sa Zajedničkom izjavom EU-a i NATO-a koju su potpisali predsjednik Europskog vijeća, predsjednik Komisije i glavni tajnik NATO-a. Mjere predložene u tom Europskom akcijskom planu obrane rezultirat će snažnijom Europskom unijom u pogledu obrane, što u konačnici znači i snažniji NATO.

Akcijski plan povezan je i sa zajedničkim okvirom za suzbijanje hibridnih prijetnji te jačanje otpornosti EU-a, njegovih država članica i partnerskih zemalja, uz istovremeno intenziviranje suradnje s NATO-om u suzbijanju tih prijetnji, što se pak temelji na Europskom programu sigurnosti, koji je Komisija donijela u travnju 2015.

Dodatne informacije

• Najčešća pitanja
• Informativni članak
• Europski akcijski plan obrane
• Političke smjernice predsjednika Junckera
• Plan provedbe Globalne strategije u pogledu sigurnosti i obrane
• Izjava i Plan iz Bratislave
• Izvješće o evaluaciji Direktive o javnoj nabavi
• Smjernice za prodaju među vladama i za primjenu Direktive o javnoj nabavi
• Izvješće o evaluaciji Direktive o transferu
• Preporuka o usklađivanju opće dozvole za transfer za oružane snage u skladu s Direktivom 2009/43/EZ (dozvola za transfer)
• Preporuka o usklađivanju opće dozvole za transfer za primatelje certificirane u skladu s Direktivom 2009/43/EZ (dozvola za transfer)
• Izvješće savjetodavne stručne skupine o prekograničnom pristupu MSP-ova ugovorima u području obrane i sigurnosti

PRILOG

Poslovni model za učinkovitiju potrošnju na obranu:

Europa je zajednički druga u svijetu po izdacima za vojsku, nakon SAD-a. Međutim, proračuni za obranu u Europi posljednjih se godina smanjuju, dok drugi globalni akteri (Kina, Rusija i Saudijska Arabija) unapređuju svoje obrambene sektore na dosad neviđenoj razini. SAD je 2015. uložio više nego dvostruk iznos koji su države članice EU-a utrošile na obranu. Kina je u posljednjih deset godina svoj proračun za obranu povećala za 150 %. U usporedbi s tim, države članice EU-a u posljednjih su deset godina realno smanjile izdatke za obranu za gotovo 12 %.

To smanjenje nacionalnih izdataka za obranu nije kompenzirano povećanom suradnjom u Europi. Europa ima problem neučinkovite potrošnje nastao zbog udvostručavanja,
nedostatka interoperabilnosti, tehnoloških nedostataka te nedovoljnih ekonomija razmjera za industriju i proizvodnju. Otprilike 80 % javne nabave za potrebe obrane provodi se samo na nacionalnoj razini, što rezultira skupim udvostručavanjem vojnih sposobnosti. Procjenjuje se da se zbog nedostatka suradnje među državama članicama u području obrane i sigurnosti godišnje gubi 25 – 100 milijardi EUR

Bez održivog ulaganja u obranu stvara se rizik da europska industrija neće imati tehnološku sposobnost za izgradnju sljedeće generacije ključnih sposobnosti. U konačnici će to utjecati na stratešku autonomiju Unije i njezinu sposobnost da djeluje kao pružatelj sigurnosti.

Povećanje europskog ulaganja u obranu imat će i pozitivan sekundarni učinak na europsko gospodarstvo. Europska obrambena industrija godišnje ostvaruje ukupan promet od 100 milijardi EUR godišnje te izravno ili neizravno u Europi zapošljava 1,4 milijuna visokokvalificiranih ljudi. Svaki euro uložen u obranu stvara povrat od 1,6 – posebno u pogledu zapošljavanja kvalificiranih radnika, istraživanja, tehnologije i izvoza.