[Uporediti sa izlaganjem]

Poštovani predsjedavajući, cijenjeni članovi,

Zadovoljstvo mi je što ovom odboru danas predstavljam Paket proširenja za 2016.

Prošle godine sam predstavio srednjoročnu strategiju za mandat Junckerove komisije. Danas se osvrćemo na prvu godinu njene implementacije, procjenjujemo napredak zemalja i za svaku dajemo jasne preporuke.

Na prvom mjestu želim istaći da politika proširenja nastavlja proizvoditi rezultate. I dalje je najbolje sredstvo za podršku modernizaciji zemalja Jugoistočne Evrope. Putem ove transformacije stvaramo sigurnost, stabilnost i prosperitet za naše partnere – a posebno i za nas same. Jasno, vjerodostojno i uslovljeno proširenje stoga je i dalje u interesu same EU.

U nekoliko zemalja učinjeni su važni koraci naprijed. Ipak, reforme se kreću različitim brzinama, a većina zemalja još uvijek ima značajne strukturne nedostatke. Obzirom na složenu prirodu potrebnih reformi, ovo je, naravno, dugoročni proces. Stoga je od suštinskog značaja da se nastavimo pridržavati pristupa ‘prvo ono osnovno’.

Većina zemalja preduzela je ozbiljne napore na modernizaciji pravnih okvira i infrastrukture svojih pravosudnih sistema. Albanija je u julu jednoglasno usvojila izmjene ustava koje čine osnovu za duboku i sveobuhvatnu reformu pravosuđa. Međutim, u većini zemalja su pravosudni sistemi nedovoljno nezavisni i odgovorni, što onda utiče i na njihovu političku i ekonomsku situaciju.

U skorije vrijeme, ove zemlje su ojačale okvire za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Sada ova politička opredjeljenja moraju proizvesti konkretne rezultate! Potrebno je uspostaviti opipljivu osnovu istraga, krivičnog gonjenja i osuđujućih presuda. Vlasti moraju ozbiljno početi razgrađivati kriminalne mreže.

Terorizam i radikalizacija također nastavljaju predstavljati prijetnju po sigurnost EU, a posebno po same zemlje proširenja. U tom području je unaprijeđena saradnja, a nastavit ćemo da gradimo na tim temeljima.

Temeljna prava i dalje su uglavnom sadržana u zakonu. Ali njihova praktična implementacija još uvijek je nedovoljna u nekim ključnim područjima, ne najmanje što se tiče slobode izražavanja i medija. Diskriminacija i neprijateljstvo prema ugroženim grupama također je ozbiljan problem.

U nekoliko zemalja otkriveni su nedostaci u ispravnom funkcioniranju demokratskih institucija. Potrebno je u potpunosti prihvatiti centralnu ulogu nacionalnih parlamenata za postizanje demokratije. Također smo svjedočili bojkotima koji otežavaju rad parlamenata. Potrebno je prevazići ovu razdornu političku kulturu – u interesu građana.

Došlo je do postepenog poboljšanja ekonomske situacije u zemljama. Unaprijedili smo našu podršku njima kroz proces Programa ekonomskih reformi. Međutim, zemlje proširenja suočene su sa strukturnim ekonomskih i društvenim izazovima, sa neučinkovitim javnim upravama, slabim upravljanjem javnim finansijama i visokim stopama nezaposlenosti. I dalje prisutni nedostaci vladavine zakona negativno utiču na investicijsku klimu u mnogim zemljama – stoga naše insistiranje na “onom osnovnom”.

Dame i gospodo, poštovane kolege,

Predočavam vam namjerno realnu sliku – u interesu ovih zemalja kao i naših građana. Jer nipošto ne treba podcijeniti veličinu strateškog izazova o kojem je riječ! Proširenje nije čas posla i zato bih volio vidjeti još snažnije opredjeljenje kod lidera u našim partnerskim zemljama.

Istovremeno želim našim evropskim građanima jasno ponoviti koliko je ova politika od vitalnog značaja za naše vlastite strateške interese.

Nigdje ovaj prosvijetljeni osobni interes nije bio tako vidljiv u toku protekle godine kao u slučaju migracijske krize: To bi trebalo čak i skepticima dokazati da si Evropa ne može priuštiti odsustvo iz svog vlastitog geopolitičkog predvorja.

Naši zajednički napori sa Turskom i zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i učinkovito zatvaranje rute kroz Zapadni Balkana i implementaciju Izjave EU i Turske od 18. marta, proizveli su rezultate na terenu: značajan pad broj migranata koji dospijevaju na grčke otoke i – što je važnije – oštar pad broja izgubljenih života na toj pomorskoj ruti.

Međutim, u zabludi su oni koji vjeruju da je kriza prošla i da se možemo vratiti “postupanju po starom”. EU mora nastaviti pružati podršku svim zemljama za potrebe njihovih kapaciteta prihvata i njihove borbe protiv krijumčara migranata. Moramo shvatiti da su naši partneri u regiji dio rješenja – a ne dio problema. Kao što stalno govorim: Ne smiju se pretvoriti u “parkirališta”.

U istom smislu je tokom prošle godine ostvaren dobar napredak u pogledu regionalne saradnje.

Agenda povezivanja kojoj dajemo prioritet, naročito u kontekstu ‘berlinskog procesa’ i u formatu šest zemalja Zapadnog Balkana, donosi plodove. Povezuje ljude, tržišta i infrastrukturu. Ovogodišnji Samit u Parizu dao nam je još jedan važan dokument na kojem valja raditi, a koji je ključan ne samo za stvaranje ekonomskih mogućnosti, već i za gajenje dobrosusjedskih odnosa i prevazilaženje bilateralnih sporova.

Konačno, cijenjeni članovi, naglasio bih nekoliko glavnih nalaza iz izvještaja za pojedinačne zemlje:

Dozvolite mi da počnem s Turskom. Ostajemo jedni drugima ključni partneri. Pokušaj državnog udara 15. jula bio je napad na demokratiju kao takvu. Bili smo među prvima koji su ga osudili. A obzirom na ozbiljnost situacije, hitna reakcija na tu opasnost bila je legitimna.

Međutim, mjere širokih razmjera i kolektivne prirode preduzete proteklih mjeseci daju razloga za ozbiljnu zabrinutost. Turska kao zemlja kandidatkinja mora ispuniti najviše standarde vladavine zakona i temeljnih prava na koje se obavezala i po pitanju kojih ne može biti nikakvog kompromisa.

Stoga u ovogodišnjem izvještaju ističemo nazadovanje Turske u području vladavine zakona i temeljnih prava. Mjere preduzete od jula, uključujući i u proteklih nekoliko dana, povlače za sobom niz veoma ozbiljnih pitanja koja se tiču same srži vladavine zakona.

Izvještavano je o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, uključujući i navode o rasprostranjenom lošem postupanju i mučenju pritvorenika. Obračun se nastavio, a proširen je i na pro-kurdske i druge glasove iz opozicije, što ozbiljno ugrožava slobodu izražavanja.

Mjere su pogodile cijeli raspon društva, od vojske i policije do akademske zajednice, medija i poslovne zajednice. Pritvaranje 11 parlamentaraca HDP-a prošle sedmice, uključujući i dva supredsjedavajuća ove stranke, produbljuje našu zabrinutost i još više pogoršava situaciju na jugoistoku zemlje.

Ove različite aktivnosti, uključujući i razmatranje ponovnog uvođenja smrtne kazne, čine se sve više nespojivim sa zvaničnom željom Turske da postane članica Evropske unije.

Ukratko: Uz svo nužno razumijevanje snažne reakcije na pokušaj državnog udara, ovo nazadovanje utiče na uporište političkog i ekonomskog uspjeha Turske u protekloj deceniji. Vrijeme je da nam Ankara kaže šta uistinu želi. Ovo je test njihovog kredibiliteta, ali i kredibiliteta EU.

Uprkos ovim ozbiljnim izazovima, EU i Turska su osnažile svoje odnose u svim ključnim područjima od zajedničkog interesa, kao je usaglašeno na Samitu EU i Turske 29. novembra 2015.

Već sam spomenuo veoma važnu ulogu koju je ova zemlja odigrala po pitanju izbjegličke krize, uz našu značajnu financijsku podršku kroz “Program za izbjeglice”. Turska je također postigla značajan napredak u protekloj godini na ispunjavanju ciljeva mape puta za liberalizaciju viznog režima. Kao što znate, Komisija je predložila ukidanje viznog režima pod uslovom da Turska ispuni sve preostale ciljeve. Proces pristupanja je dobio novu energiju otvaranjem još dva poglavlja, jedno u novembru 2015., a drugo u junu 2016.

Ovaj rad pokazuje kako bi širok i pozitivan mogao biti naš odnos kada bi Ankara prevazišla svoje trenutne probleme.

Dozvolite mi da se sada osvrnem na Zapadni Balkan:

Crna Gora je dobro napredovala na svom putu ka EU. Parlamentarni izbori u oktobru 2016. provedeni su na participatorniji i transparentniji način. Pravni okvir za vladavinu zakona skoro je završen, a uspostavljen je i institucionalni okvir; međutim, sad taj sistem mora proizvesti rezultate. Moramo vidjeti stvarni napredak u implementaciji. Dinamika pregovora o pristupanju i dalje će biti određena opipljivim rezultatima, posebno po pitanju borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Srbija je također učinila velike korake naprijed, što je dovelo do otvaranja prva četiri poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, uključujući poglavlje o vladavini zakona i o normalizaciji odnosa sa Kosovom. Ukupni tempo pregovora naročito će zavisit od napredovanja u ova dva područja. I Srbiju je ozbiljno pogodila migracijska kriza, tokom koje je odigrala aktivnu i konstruktivnu ulogu. Ekonomske reforme proizvode rezultate i trebaju se nastaviti.

Što se tiče Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, još nije minula domaća politička kriza, uprkos nedavnim pozitivnim koracima. Još uvijek postoji zabrinutost o funkcioniranju demokratskih institucija. Sada je prava prilika za lidere da prevaziđu krizu i počnu rješavati sistemska pitanja. Zemlja mora osigurati vjerodostojne parlamentarne izbore i značajan napredak u implementaciji Hitnih reformskih prioriteta.

Poput Srbije, i ova zemlja je odigrala aktivnu ulogu u rješavanju migrantske krize, sarađujući sa susjednim zemljama i zemljama članicama.

Albanija nastavlja ujednačeno napredovati ka ispunjenju svih pet ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju. Jednoglasno su u julu 2016. usvojene ključne izmjene ustava, što je pokrenulo temeljit i sveobuhvatan proces reforme pravosuđa. Reforma javne uprave nastavlja se dosljedno implementirati. Rad na uspostavljanju solidne osnove proaktivnih istraga, krivičnog gonjenja i osuđujućih presuda u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala također je nastavljen, ali mora biti i produbljen.

Obzirom na gore opisani napredak Komisija preporučuje otvaranje pregovora o pristupanju sa Albanijom.

Međutim: ovo je uslovljeno vjerodostojnim i opipljivim napretkom u implementaciji reforme pravosuđa, naročito u pogledu ponovne procjene sudija i tužilaca (tzv. “lustracija”). Jednostavno rečeno: moramo vidjeti veoma jasno i uvjerljivo da stvari djeluju na terenu. Samo se rezultati broje.

Bosna i Hercegovina je učinila napredak u odnosu na ključne prioritete iz svog procesa reformi. To je omogućilo Vijeću da od Komisije zatraži da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo koji je uputila ova zemlja. Postignuti napredak treba održati. Lideri u zemlji moraju riješiti duboko ukorijenjene strukturne probleme koji koče razvoj njihove zemlje. Prioritet ostaje jačanje vladavine zakona i javne uprave na svim nivoima vlasti, kao i dalje unapređenje saradnje među svim nivoima.

Što se tiče Kosova, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je sada na snazi, pruža sveobuhvatan okvir za bliže političke i ekonomske odnose sa EU. Ova zemlja je također preduzela značajne korake na ispunjavanju uslova iz mape puta za liberalizaciju viznog režima što je omogućilo Komisiji da u maju 2016. uputi formalni zahtjev za ukidanje viznog režima. Ali moraju se ispuniti i dva preostala uslova. Potrebno je prevazići dugotrajnu političku blokadu u Prištini. Kosovo nema vremena za gubljenje. Brojni reformski izazovi ne mogu čekati, naročito što se tiče vladavine zakona i strukturnih ekonomskih reformi.

Cijenjeni članovi,

Ovo su najvažniji zaključci iz ovogodišnjih izvještaja.

Mislim da sve što sam rekao ukazuje na sljedeće: Pregovori o pristupanju nisu sami sebi svrha, već strateški proces koji donosi konkretne rezultate putem ekonomskih i demokratskih reformi. Ponekad je to dugotrajan i složen proces. Ali svako otvoreno poglavlje, svaki postignuti cilj vodi postepenoj transformaciji ovih zemalja, poboljšava njihovu otpornost i jača stabilnost u našem najbližem susjedstvu.

Još nešto je ključno: mi moramo nastaviti da vodimo ovu politiku, ali ona nije naše “vlasništvo”. Ja nemam običaj nametati rješenja, čak ni kad su dobronamjerna. Potrebno nam je više istinskog lokalnog vlasništva. Odgovornost leži na liderima svih naših partnerskih zemalja. Oni moraju ove neizbježne reforme uistinu učiniti dijelom svojih političkih planova i snažnije preuzeti vlasništvo nad sredstvima i pomoći koja se nudi putem procesa pristupanja.

Sa naše strane, mi ne smijemo zaboraviti da nas mnogi izazovi koji trenutno utiču na našu Uniju također dublje povezuju s našim zemljama proširenja. Ako pogledate geografsku kartu, vidjet ćete da je Zapadni Balkan već “enklava” u EU. Stoga je svima u interesu da zajednički prioritet damo pravim reformama i da poboljšamo stabilizaciju ove regije.

Cijenjeni članovi,

Računam na nastavak vaše snažne podrške u cilju daljeg jačanja odnosa za zemljama proširenja. Vaš doprinos je ključan – posebno kada podrazumijeva podršku demokratskim vrijednostima. Radujem se vašim pitanjima i komentarima.

Hvala.