Paket proširenja za 2016: vjerodostojan proces proširenja ključan je za poticaj preobrazbe i trajne stabilnosti jugoistočne Evrope
Evropska komisija danas je usvojila svoj godišnji paket proširenja. U njemu se ocjenjuje provedba ključnih političkih i ekonomskih reformi u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj, te se navodi šta je potrebno učiniti kako bi se odgovorilo na preostale izazove. Među ostalim, Evropska komisija preporučuje da države članice razmotre otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom. To, međutim, strogo ovisi o pouzdanom i vidljivom napretku u provedbi pravosudne reforme, posebno u području ponovne ocjene sudaca i tužitelja („provjera”).
Prilikom predstavljanja paketa za proširenje, komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn izjavio je: „Mogućnost članstva u EU i dalje pokreće preobrazbu i učvršćuje stabilnost u zemljama jugoistočne Europe, a pouzdan proces proširenja nezamjenjiv je alat za jačanje tih zemalja te za pružanje pomoći tim zemljama u provedbi političkih i ekonomskih reformi. Danas ponovno ističemo trajnu podršku EU tim nastojanjima i pozivamo vlade zemalja proširenja da prihvate potrebne reforme te da ih aktivnije i ozbiljnije učine svojim političkim programom, ne zato što to traži EU, već stoga što je to u interesu njihovih građana i cijele Europe.”
Komesar Hahn dodao je da se ovogodišnji izvještaj o Turskoj donosi u vrlo važnom trenutku za Tursku i za odnose EU i Turske: „Ozbiljno smo zabrinuti zbog slabljenja vladavine prava i demokratije do kojeg dolazi nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. U interesu je same Turske da se hitno prestane udaljavati od EU.”
Politika proširenja i dalje daje dobre rezultate, a reforme napreduju u većini zemalja, iako ne svugdje jednakom brzinom. Stoga je neophodna trajna predanost načelu prema kojem se prvo rješavaju temeljna pitanja. Komisija će svoja nastojanja i dalje usmjeravati na vladavinu prava, uključujući sigurnost, temeljna prava, demokratske institucije i reformu javne uprave, kao i na ekonomski razvoj i konkurentnost. Ključna je i općenito snažnija uloga civilnog društva i dionika.
Trenutno stanje
U području vladavine prava općenito postoje nastojanja da se modernizuju pravni okviri i infrastruktura. Albanija je jednoglasno donijela izmjene ustava kojima se stvara temelj za duboku i sveobuhvatnu pravosudnu reformu. Međutim, većina zemalja i dalje se suočava s problemima učinkovitosti i neodgovarajućeg stepena neovisnosti i odgovornosti sudstva. Posljednjih su godina sve zemlje poboljšale svoje okvire za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, a sad je više nego ikad potrebno usmjeriti se na postizanje dobrih rezultata u istragama, tužbama i sudskim presudama u predmetima na svim razinama. Zemlje proširenja izmijenile su i svoje kaznene zakone i zakonodavstvo u području borbe protiv terorizma te su se opremile stabilnijim alatima za suzbijanje tih fenomena. Nekoliko ih je donijelo nove strategije i akcijske planove za borbu protiv terorizma, ali potrebno je još raditi na borbi protiv radikalizacije, posebno u području obrazovanja te boljom kontrolom stranih izvora finansijskih sredstava kojima se omogućava širenje radikalnih sadržaja.
Temeljna prava i dalje su uglavnom utvrđena zakonodavstvom zemalja proširenja. Na zapadnom Balkanu i dalje ima nedostataka u praksi, ali situacija je općenito stabilna. U Turskoj je u tom području došlo do nazadovanja, a u provedbi u praksi često su vidljivi znatni nedostaci. Nakon pokušaja državnog udara u julu proglašeno je izvanredno stanje, u okviru kojeg su poduzete dalekosežne mjere kojima se ograničavaju temeljna prava. Nakon pokušaja državnog udara navodno su počinjene brojne teške povrede zabrane mučenja i zlostavljanja te postupovnih prava.
Stupanj slobode izražavanja i slobode medija, iako se razlikuje među zemljama proširenja, i dalje je uzrokom posebne zabrinutosti u većini njih. U tom području i dalje nema napretka, kao ni tijekom prethodne dvije godine, a u nekim je slučajevima situacija i pogoršana. Diskriminacija i netrpeljivost prema ugroženim skupinama, uključujući na osnovi spolne orijentacije ili rodnog identiteta, i dalje uzrokuju zabrinutost.
Migracijska kriza u protekloj je godini bila jedno od glavnih pitanja na političkom programu, što je pokazalo trajnu stratešku važnost politike proširenja u toj regiji. EU je reagirao na sveobuhvatan način uz poštovanje prava. Djelotvornim zatvaranjem zapadnobalkanske rute u svim predmetnim zemljama, te zajedno s Izjavom EU i Turske od 18. marta, postignuti su jasni rezultati na terenu te je broj nezakonitih migranata i tražitelja azila koji dolaze na grčka ostrva znatno smanjen – s nekoliko hiljada dnevno na prosječno manje od 100 dnevno. To je rezultiralo i velikim smanjenjem broja života izgubljenih na moru.
Pravilno funkcioniranje demokratskih institucija i dalje je ključan izazov u mnogim zemljama. U političku kulturu potrebno je ugraditi središnju ulogu nacionalnih parlamenata za demokrartiju. Pokušaj državnog udara u julu u Turskoj bio je šokantan i brutalan napad na demokratski izabrane institucije. S obzirom na ozbiljnu prijetnju turskoj demokratiji i turskoj državi, brza i odlučna reakcija na tu prijetnju bila je legitimna. Postavljaju se, međutim, brojna pitanja o rasponu i kolektivnoj prirodi mjera poduzetih nakon pokušaja državnog udara.
Napredak reforme javne uprave nejednak je među zemljama. Prava građana na dobru javnu upravu, pristup informacijama i upravno pravosuđe moraju se bolje osigurati.
Ekonomska situacija u regiji postepeno se popravila te su zabilježeni veći rast, povećanje ulaganja i otvaranje većeg broja radnih mjesta u privatnom sektoru. Međutim, sve zemlje proširenja suočavaju se s velikim strukturnim ekonomski, i socijalnim problemima te niskom učinkovitošću javnih uprava i visokom stopom nezaposlenosti. Posebno je stopa nezaposlenosti mladih i dalje zabrinjavajuće visoka. Trajne slabosti vladavine prava imaju negativan utjecaj i na ulagačku klimu.
Zamah stvoren „Berlinskim procesom” i inicijativom „Zapadnobalkanska šestorka”, posebno u pogledu EU programa povezanosti, i dalje omogućava povećanu regionalnu saradnju i dobre susjedske odnose te se tako podupiru politička stabilizacija i ekonomske prilike.
KONTEKST
Proces proširenja
Trenutačnim planom proširenja obuhvaćene su zemlje zapadnog Balkana i Turska. Pristupni pregovori otvoreni su sa zemljama kandidatkinjama Turskom (2005.), Crnom Gorom (2012.) i Srbijom (2014.), ali još nisu otvoreni s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom (koja ima status zemlje kandidatkinje od 2005.) ni s Albanijom (status kandidatkinje stečen 2014.). Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalne su zemlje kandidatkinje.
Detaljni nalazi i preporuke za pojedinačne zemlje dostupni su na linkovima:
Strateški dokument:
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2016/20161109_strategy_paper_en.pdf
Albanija:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3636_en.htm
Bosna i Hercegovina:
http://archive.europa.ba/?p=45781
Bivša jugoslavenska republika Makedonija:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3634_en.htm
Kosovo:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3633_en.htm
Crna Gora:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3638_en.htm
Srbija:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3635_en.htm
Turska:
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-3639_en.htm
