Komisija predlaže veliku reformu poreza na dobit u EU

Komisija je danas objavila planove o preustroju oporezivanja trgovačkih društava na jedinstvenom tržištu i tako utvrdila pravedan sustav poreza na dobit kojim se potiče rast.

Komisija je danas objavila planove o preustroju oporezivanja trgovačkih društava na jedinstvenom tržištu i tako utvrdila pravedan sustav poreza na dobit kojim se potiče rast. Konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) prilagođena je u okviru šireg paketa reformi poreza na dobit. Njome će se subjektima na jedinstvenom tržištu olakšati poslovanje i sniziti troškovi te će biti moćan mehanizam protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Konsolidirana osnovica prvi je put podnesena 2011. te je bila namijenjena jačanju jedinstvenog tržišta za poduzeća. Države članice znatno su napredovale kad je riječ o brojnim ključnim elementima prethodnog prijedloga konsolidirane osnovice, ali nisu se konačno usuglasile. Od država članica, poduzeća, civilnog društva i Europskog parlamenta zatražili smo da iznesu stajališta te danas osnažujemo poslovno poticajne elemente prethodnog prijedloga kako bismo poduprli inovacije te trgovačkim društvima s prekograničnim poslovanjem pomogli da smanje troškove i birokratske prepreke. Osim toga, prilagođenom konsolidiranom osnovicom osigurat će se jednaki uvjeti za multinacionalna poduzeća jer će se otežati izbjegavanje plaćanja poreza.

Dvama dodatnim prijedlozima želi se poboljšati trenutačni sustav rješavanja sporova u EU-u u području dvostrukog oporezivanja te učvrstiti postojeća pravila o suzbijanju zlouporabe. Zajedno će se tim mjerama stvoriti jednostavno i poslovno poticajno porezno okruženje.

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis izjavio je: “Poreznom bi se politikom trebali podupirati EU-ovi ciljevi gospodarskog rasta i društvene pravednosti. Cilj je današnjih prijedloga potaknuti rast i ulaganja, poduprijeti poduzeća i osigurati pravednost. U postojećem je sustavu poreza na dobit financiranje zaduživanjem povlaštenije od financiranja vlasničkim kapitalom. Smanjenje te pristranosti u poreznom sustavu važan je element akcijskog plana za uniju tržišta kapitala i dokaz naše predanosti uspjehu tog projekta.”

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, dodao je: “Novim prijedlogom konsolidirane osnovice poreza na dobit odgovaramo na nedoumice i poduzeća i građana. S povjerenikom za oporezivanje razgovarao sam više puta o ovoj tematici i iz toga je bilo očito da su trgovačkim društvima potrebna jednostavnija pravila za oporezivanje u EU-u. Istodobno trebamo prionuti suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza, što donosi stvarnu promjenu. Ministri financija trebali bi otvoreno sagledati ovaj ambiciozni i pravodobni paket jer će se njime stvoriti čvrst porezni sustav, prikladan za 21. stoljeće.”

Kako bi uvođenje konsolidirane osnovice bilo što brže i lakše, podijeljeno je u dva koraka. O zajedničkoj se osnovici može brzo dogovoriti te tako ostvariti korist i za poduzeća i za države članice. Konsolidacija bi trebala uslijediti ubrzo i omogućila bi puno iskorištavanje mogućnosti cjelokupnog sustava.

  1. Konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB)

Konsolidiranom se osnovicom trgovačkim društvima u EU-u prvi put pružaju jedinstvena pravila za izračun oporezive dobiti. U usporedbi s prijedlogom iz 2011. novi sustav poreza na dobit:

–             bit će obvezan za velike grupacije multinacionalnih poduzeća čije su mogućnosti agresivnog poreznog planiranja najveće, čime će se osigurati da se dobit trgovačkih društava čiji su globalni prihodi viši od 750 milijuna eura godišnje oporezuje ondje gdje je ostvarena,

–             popunit će rupe u zakonu povezane s premještanjem dobiti u porezne svrhe,

–             potaknut će trgovačka društva da se više financiraju vlasničkim kapitalom i širenjem tržišta nego zaduživanjem,

–             poduprijet će inovacije davanjem poreznih poticaja za istraživanje i razvoj koji su povezani sa stvarnom gospodarskom aktivnošću.

Stope poreza na dobit nisu obuhvaćene konsolidiranom osnovicom te su i dalje pod nacionalnom nadležnošću. Međutim, konsolidiranom osnovicom stvorit će se transparentniji, učinkovitiji i pravedniji sustav za izračun porezne osnovice trgovačkih društva s prekograničnim poslovanjem, čime će se bitno reformirati oporezivanje poreza na dobit u EU-u.

Konsolidirana osnovica poreza na dobit ojačat će jedinstveno tržište za poduzeća

Trgovačkim će društvima na raspolaganju biti jedinstvena pravila i svojoj će domicilnoj poreznoj upravi moći podnijeti jednu poreznu prijavu za sve aktivnosti u EU-u. Upotrebom konsolidirane osnovice vrijeme koje je potrebno za provođenje godišnjih aktivnosti usklađivanja trebalo bi se skratiti za 8 %, a vrijeme osnivanja društva kćeri za najviše 67 %, čime se trgovačkim društvima, među ostalim i malim i srednjim poduzećima, olakšava pokretanje poslovanja u inozemstvu.

Davat će se poticaji za aktivnosti kojima se potiče rast, poput ulaganja u istraživanje i razvoj i financiranja vlasničkim kapitalom, i tako poduprijeti širi ciljevi oživljavanja rasta, stvaranja radnih mjesta i poticanja ulaganja. Kad konsolidirana osnovica u potpunosti zaživi, ukupna bi ulaganja u EU-u mogla porasti za najviše 3,4 %.

Trgovačka će društva moći izvršavati prijeboj dobiti ostvarene u jednoj državi članici s gubitkom nastalim u drugoj. Porezne prepreke poput dvostrukog oporezivanja bit će uklonjene, a konsolidiranom će se osnovicom povećati porezna sigurnost tako što će se na razini EU-a osigurati stabilan i transparentan sustav oporezivanja poreza na dobit.

Konsolidirana osnovica poreza na dobit pridonijet će suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza

Konsolidiranom osnovicom uklonit će se neusklađenosti među nacionalnim sustavima koje se agresivnim poreznim planiranjem trenutačno iskorištavaju. Uz to, uklonit će se i režimi transfernih cijena i preferencijalni režimi, sadašnja primarna sredstva za izbjegavanje plaćanja poreza. Konsolidirana osnovica sadržava i mjere za suzbijanje zlouporabe kako bi se trgovačka društva spriječila da premještaju dobit u zemlje izvan EU-a. Budući da će konsolidirana obveznica biti obvezna za najveće grupacije multinacionalnih poduzeća koja posluju u EU-u, takva trgovačka društva u kojima je agresivno porezno planiranje najvjerojatnije neće moći u velikom opsegu izbjegavati plaćanje poreza.

Konsolidiranom osnovicom poreza na dobit poduprijet će se rast, ulaganja i stvaranje radnih mjesta u EU-u

Konsolidiranom će se osnovicom poduzećima osigurati čvrsta i predvidiva pravila, pravedni i jednaki uvjeti te sniziti troškovi i smanjiti administrativno opterećenje. Time će tržište EU-a postati privlačnije za ulaganja i poslovanje. Prilagođenom konsolidiranom osnovicom poduprijet će se i istraživanje i razvoj, koji su ključni za rast. Trgovačkim će se društvima omogućiti dodatan odbitak troškova istraživanja i razvoja, čime će se posebno pripomoći mladim i inovativnim poduzećima koja se odluče za novi sustav.

Naposljetku, konsolidiranom će se osnovicom rješavati problem pristranosti zaduživanju u odnosu na vlasnički kapital u poreznom sustavu tako što će se omogućiti porezne olakšice na izdavanje vlasničkog kapitala. Svake će se godine trgovačkim društvima odobriti porezni odbitak fiksne stope novog vlasničkog kapitala sačinjene od nerizične kamatne stope i premije rizika. Prema postojećim tržišnim uvjetima ta bi stopa iznosila 2,7 %. Time će se trgovačka društva potaknuti da potraže stabilnije izvore financiranja i okrenu se tržištima kapitala, u skladu s ciljevima unije tržišta kapitala. Time bi se ojačala i financijska stabilnost jer su trgovačka društva s čvršćom kapitalnom osnovom manje podložna šokovima.

  1.       Rješavanje sporova u području dvostrukog oporezivanja

Komisija je predložila i poboljšan sustav rješavanja sporova u EU-u u području dvostrukog oporezivanja. Dvostruko oporezivanje velika je prepreka poslovanju i uzrokuje nesigurnost, nepotrebne troškove i probleme s novčanim tokovima. U EU-u se trenutačno vodi 900 sporova u području dvostrukog oporezivanja, a njihova se vrijednost procjenjuje u iznosu od 10,5 milijardi eura. Komisija je predložila prilagodbu postojećih mehanizama za rješavanje sporova kako bi se izašlo u susret poduzećima. Konkretno, bit će obuhvaćen veći broj predmeta, a države članice u jasnim će se rokovima trebati dogovoriti o obvezujućem rješenju problema dvostrukog oporezivanja.

  1. Uklanjanje neusklađenosti sa zemljama izvan EU-a

Treći prijedlog u danas izloženom paketu sadržava nove mjere kojima se sprječava da trgovačka društva izbjegnu oporezivanje korištenjem rupa u zakonu, znanih kao hibridne neusklađenosti, između poreznih sustava država članica i zemalja izvan EU-a. Hibridne neusklađenosti nastaju kad zemlje primjenjuju različita pravila za oporezivanje određene dobiti ili određenih poslovnih subjekata. Trgovačka društva to mogu zlouporabiti kako bi izbjegla oporezivanje u objema zemljama. U Direktivi o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza, usuglašenoj u srpnju, već su uzete u obzir neusklađenosti u EU-u. Današnji je prijedlog posljednji kamenčić u mozaiku. Njime se rješava problem neusklađenosti sa zemljama izvan EU-a, a izrađen je na zahtjev samih država članica.

Paket sadržava i krovnu komunikaciju u kojoj su izneseni politički i ekonomski razlozi prijedloga te procjene učinka konsolidirane osnovice i mehanizma rješavanja sporova.

Ti će se zakonodavni prijedlozi sada podnijeti Europskom parlamentu na savjetovanje te Vijeću na donošenje.

 

Dodatne informacije:

Pitanja i odgovori o konsolidiranoj osnovici

Krovna komunikacija o konsolidiranoj osnovici

Više o konsolidiranoj osnovici

Video: „Konsolidirana osnovica – dobro za Europu

TAXUD na Youtubeu

 

Europa.ba