Strasbourg, 14. rujna 2016.
„Europa mora mnogo ulagati u svoje mlade, u one koji su u potrazi za zaposlenjem i u svoja novoosnovana poduzeća. Plan ulaganja za Europu, u vrijednosti od 315 milijardi eura, u svojoj prvoj godini već je osigurao ulaganja u iznosu od 116 milijardi eura. I sada će postati globalan.” – predsjednik Juncker, govor o stanju Unije 2016.
Prigodom govora predsjednika Junckera o stanju Unije za 2016. Komisija je danas izložila način na koji namjerava dalje poticati ulaganja kako bi potpomogla zapošljavanje i održivi rast u Europi i svijetu. Komisija predlaže
– produljenje trajanja svojeg uspješnog Europskog fonda za strateška ulaganja, koji je okosnica njezina Plana ulaganja za Europu, povećanje njegovih kapaciteta i jačanje njegovih prednosti
te
– uspostavljanje novog europskog plana za vanjska ulaganja (EIP) za poticanje ulaganja u Africi i susjedstvu EU-a kako bi se ojačala naša partnerstva i pridonijelo ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Komisije Federica Mogherini izjavila je: „Kada pogledamo Bliski istok i Afriku, vidimo regije s ogromnim potencijalom čiji razvoj koče ratovi, siromaštvo, nedostatak infrastrukture i slabo upravljanje. Europska unija već sada je najveći svjetski donator: ulažemo više u razvojnu suradnju nego cijeli svijet zajedno. Ali isto tako znamo da nam javna sredstva ne mogu biti dovoljna ako želimo iskoristiti taj ogromni potencijal i ostvariti ciljeve održivog razvoja. Europska poduzeća već stvaraju radna mjesta i potiču rast u cijelom našem susjedstvu i u Africi na dobrobit naših partnera i europskih građana. Osim što će se Europljanima pružiti novi uvjeti za proširenje njihova poslovanja i djelovanje u drugim zemljama, novim Planom za vanjska ulaganja osigurat će se potpora za gospodarski i društveni razvoj u zemljama partnerima te za ostvarivanje strateških ciljeva naše vanjske politike, od sigurnosti do globalnog razvoja.”
Potpredsjednica Kristalina Georgieva, zadužena za proračun i ljudske resurse, rekla je:
„U vrijeme sve većih potreba i sve manjih resursa EU mora osmisliti nove načine za učinkovitije korištenje javnih sredstava. To nam je ponovno uspjelo i danas, tako da ćemo s pomoću proračuna EU-a potaknuti ulaganja zahvaljujući kojima će se u Europi otvoriti nova radna mjesta, a u inozemstvu rješavati glavni uzroci migracija.
Potpredsjednik Jyrki Katainen, nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Plan ulaganja za Europu pokazao se uspješnim. U okviru Europskog fonda za strateška ulaganja nudimo dodatna sredstva za inovativne projekte i MSP-ove; S pomoću savjetodavnog centra pomažemo poduzećima u pripremi njihovih zahtjeva za financiranje. Preko portala projekata ulagatelje diljem svijeta obavješćujemo o prilikama za ulaganje u Europi, a putem unije tržišta kapitala i drugih inicijativa EU-a uklanjamo prepreke ulaganjima. Jako sam zadovoljan dosadašnjim rezultatima Plana ulaganja i radujem se što ću sljedećih tjedana moći raspravljati o našem novom prijedlogu sa zastupnicima u Europskom parlamentu i državama članicama.”
- Plan ulaganja za Europu
U studenome 2014., samo tri tjedna od preuzimanja dužnosti, Komisija je najavila Plan ulaganja za Europu u kojem joj je strateški partner Europska investicijska banka (EIB). Nakon uspješne prve godine očekuje se da će Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – koji je okosnica Plana ulaganja – mobilizirati 116 milijardi EUR u 26 država članica i donijeti koristi više od 200 000 malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi).
S obzirom na dosadašnji uspjeh plana i njegove ohrabrujuće signale koji upućuju na znatno povećanje niskih razina ulaganja u Europi, Komisija želi udvostručiti trajanje i financijske kapacitete EFSU-a, čime će se promotorima projekata pružiti potrebna sigurnost i omogućiti nastavak fonda u budućnosti.
Danas je Komisija predstavila zakonodavni prijedlog kojim bi se prvotno zamišljeno trajanje EFSU-a od tri godine (2015. – 2018.) i njegova ciljana vrijednost od 315 milijardi eura povećali na iznos ulaganja od najmanje pola bilijuna eura do 2020., što je godina s kojom završava tekući višegodišnji financijski okvir. Kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU-a i ostvario cilj udvostručenja ulaganja, Komisija poziva države članice da i one daju svoj doprinos. Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti prijedloge kojima se želi osigurati nastavak strateških ulaganja na održivoj razini.
Komisija također želi naglasiti važnost dodatnosti mobilizacijom još veće količine privatnih ulaganja. EFSU 2.0 bit će usmjeren na financiranje većeg broja
prekograničnih i održivih projekata, čime će se EFSU povezati s ambicioznim ciljevima Pariškog sporazuma o klimi COP21. A Komisija predlaže daljnje povećanje transparentnosti tako što će se dati precizne informacije o tome zašto je određeni projekt odabran te kako ispunjava kriterije utvrđene Uredbom o EFSU-u, što je dokaz njegove „dodatnosti”.
Kako bi se EFSU dodatno poboljšao, Komisija se namjerava pozabaviti pitanjem zemljopisne pokrivenosti stavljanjem većeg naglaska na pružanje lokalne, tehničke pomoći u državama članicama onima koji žele podnijeti zahtjev za financiranje. Predlaže i daljnje pojednostavnjivanje kombiniranja zahtjeva za financiranje iz EFSU-a s drugim izvorima financiranja u EU-u, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF).
Budući da je EFSU bio tako uspješan, njegov dio posvećen MSP-ovima povećan je već u srpnju 2016. prijenosom 500 milijuna EUR jamstva EU-a iz dijela za infrastrukturu i inovacije. Osim toga, Komisija predlaže jačanje socijalne dimenzije EFSU-a povećanjem ukupnog iznosa financijskih instrumenata za potporu socijalnim poduzećima i mikrofinanciranju sa 193 milijuna EUR na 1 milijardu EUR, čime bi se prema očekivanjima mobiliziralo gotovo 3 milijarde EUR ukupnih ulaganja.
- Europski plan za vanjska ulaganja
Danas je Komisija najavila i novi europski plan za vanjska ulaganja (EIP). Svrha tog instrumenta jest poticanje ulaganja u Africi i zemljama susjedstva EU-a, osobito radi pružanja potpore socijalnoj i gospodarskoj infrastrukturi i MSP-ovima, uklanjanjem prepreka privatnim ulaganjima. Doprinosom od 3,35 milijardi EUR iz proračuna EU-a i europskog fonda za razvoj, EIP-om će se podržati inovativna jamstva i slični instrumenti kao potpora privatnim ulaganjima, zahvaljujući čemu će se EIP-om moći mobilizirati do 44 milijarde EUR ulaganja. Ako države članice i ostali partneri ulože koliko i EU, ukupan bi iznos mogao doseći 88 milijardi EUR.
Pokretanjem ulaganja u zemljama partnerima EIP će pridonijeti provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i Akcijskog plana iz Adis Abebe o financiranju razvoja. Njegov će doprinos isto tako biti ključan kada je riječ o rješavanju glavnih uzroka migracija, jačanju naših partnerstava i rješavanju dugoročnih čimbenika velikih migracija ljudi.
EIP se sastoji od tri komplementarna stupa:
- Mobilizacija ulaganja kombiniranjem postojećih mehanizama ulaganja s novim jamstvom u okviru novog Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR). EFOR će se sastojati od dviju regionalnih platformi za ulaganja za Afriku i susjedstvo EU-a.
- Jačanje tehničke pomoći za šire područje politika kao potpora tijelima javne vlasti i poduzećima u zemljama partnerima. Cilj je pomoći im da bolje pripremaju i promiču projekte te privuku više ulaganja.
- Poboljšanje općeg poslovnog okruženja poticanjem dobrog upravljanja, suzbijanjem korupcije te uklanjanjem prepreka ulaganjima i poremećaja na tržištu.
Osim toga, operacije kreditiranja Europske investicijske banke (EIB) sastavni su dio EIP-a. U tu svrhu Komisija će povećati proračunsko jamstvo EU-a u okviru EIB-ova mandata za vanjsko kreditiranje za ukupno 5,3 milijarde EUR. EIB će tako u razdoblju od 2014. do 2020. u okviru jamstva EU-a ukupno izdati kredita u visini od 32,3 milijarde EUR.
EIP pruža integrirani okvir kojim se omogućuje puna suradnja među EU-om, državama članicama, zemljama partnerima, međunarodnim financijskim institucijama, donatorima i privatnim sektorom. Poboljšat će se način na koji se koriste oskudna javna sredstva te način na koji javna tijela i privatni ulagatelji surađuju na projektima ulaganja.
EU će preko EIP-a dodatno doprinijeti globalnoj strukturi za razvoj i upravljanje migracijama, a to su dva pitanja koja će biti glavna tema rasprave na sljedećem zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Kontekst:
Od studenoga 2014. Komisija je mobilizirala znatna financijska sredstva EU-a na inovativan način kojim se osigurava najveći mogući učinak javnih sredstava i pokreću privatna ulaganja. Održiva ulaganja, a posebno ulaganja u infrastrukturu i mala i srednja poduzeća, u središtu su političkog djelovanja Komisije, posebno putem učinkovitijeg korištenja ograničenih proračunskih sredstava EU-a i mjera za poboljšanje općeg poslovnog okruženja. Taj će se pristup pokazati korisnim i izvan EU-a u nastojanju da se riješe brojni izazovi u susjednim zemljama EU-a i Africi.
Plan ulaganja za Europu sastoji se od triju stupova. Prvi je Europski fond za strateška ulaganja, iz kojeg se osigurava jamstvo EU-a za mobilizaciju privatnih ulaganja. Drugi stup čine Europski savjetodavni centar za ulaganja i Europski portal projekata ulaganja, kojima se pomaže da projekti ulaganja dopru do sektora realnog gospodarstva, osiguravanjem tehničke pomoći i veće vidljivosti prilika za ulaganje. Treći se sastoji u uklanjanju regulatornih prepreka ulaganjima na nacionalnoj razini i razini EU-a.
Europski savjetodavni centar za ulaganja pokrenut je 1. rujna 2015. Promotori projekata, tijela javne vlasti i privatna poduzeća mogu dobiti tehničku pomoć pri pokretanju svojih projekata, kako bi oni postali zreli za ulaganje. Mogu dobiti i savjete o prikladnim izvorima financiranja te imaju pristup jedinstvenom skupu tehničkog i financijskog stručnog znanja. Kako bi se ulagateljima osigurala veća preglednost prilika za ulaganje koje se nude u EU-u, Komisija je kreirala Europski portal projekata ulaganja, koji je postao aktivan 1. lipnja 2016. Promotori projekata mogu podnositi svoje projekte na internetu, gdje se ti projekti uparuju s odgovarajućim prilikama za ulaganje – svojevrsna usluga pronalaženja partnera.
Kada je riječ o uklanjanju prepreka ulaganjima, Komisija je već predložila konkretne inicijative za poticanje ulaganja i lakše financiranje realnog gospodarstva, kao što je smanjenje kapitalnih zahtjeva za društva za osiguranje i reosiguranje u pogledu ulaganja u infrastrukturu. Osim toga, strategija energetske unije, strategija unije tržišta kapitala, strategija jedinstvenog tržišta i strategija jedinstvenog digitalnog tržišta te paket o kružnom gospodarstvu redom sadržavaju konkretne mjere kojima će se, ako se u potpunosti provedu, ukloniti prepreke, poticati inovacije i dodatno poboljšati ulagačko okruženje. Nadalje, države članice moraju nastaviti provoditi potrebne reforme za uklanjanje prepreka ulaganjima koje su utvrđene u kontekstu europskog semestra u područjima kao što su nesolventnost, javna nabava, pravosuđe i učinkovitost javne uprave ili sektorskih propisa.
Ulaganja su isto tako ključni čimbenik za preobrazbu razvojne politike i pomoći kako bi se na bolji način pridonijelo ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i pokušali riješiti brojni izazovi u susjedstvu EU-a i Africi. Pametna i održiva ulaganja mogu igrati ključnu ulogu u poticanju zapošljavanja i rasta u zemljama u razvoju jer donose veću stabilnost i bolje uvjete na terenu u nestabilnim zemljama koje su pogođene sukobima.
Jedan od glavnih izazova za zemlje u razvoju ostaje ostvarivanje uključivog i održivog rasta i zapošljavanja. Kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima u zemlje u razvoju, samo 6 % otpada na nestabilne zemlje[1], pa je tamošnja razina ulaganja po glavi stanovnika gotovo pet puta niža nego u ostalim zemljama u razvoju. Slično tome, troškovi osnivanja poduzeća u nestabilnim zemljama gotovo su tri puta veći od onih u zemljama koje nisu nestabilne. Stopa rasta u Africi na najnižoj je razini od 2009. bez obzira na kontinuiran demografski rast. U kombinaciji s velikim sigurnosnim problemima, taj trend povećava siromaštvo.
Posljednjih godina EU se bavio odgovaranjem na najhitnije potrebe migranata i izbjeglica iz Afrike i susjedstva EU-a. EU isto tako podržava zajednice domaćine u zemljama partnerima.
Dana 7. lipnja 2016. Europska komisija donijela je Komunikaciju o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa, s pomoću kojeg je EU znatno povećao svoju potporu zemljama partnerima za upravljanje migracijama i izbjeglicama. Konkretan je primjer uspostava Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku i brz početak korištenja početnog iznosa od 1,8 milijardi EUR njegovih sredstava. Dosad su u okviru tog uzajamnog fonda odobreni projekti u vrijednosti od oko 930 milijuna EUR, a prvi su se već počeli provoditi na terenu. Projekti su raznovrsni: od poboljšanja kapaciteta preko boljeg upravljanja tokovima migranata i izbjeglica do dugoročnije potpore za osiguravanje otpornosti, stabilnosti i novh radnih mjesta s posebnim naglaskom na mlade.
Drugi je primjer Regionalni uzajamni fond EU-a za odgovor na sirijsku krizu. Fondom se osigurava usklađeniji, brži i integriraniji odgovor EU-a na krizu objedinjavanjem raznih financijskih instrumenata EU-a i doprinosa država članica u jedan fleksibilan i brz mehanizam s ciljnim iznosom od 1 milijarde EUR, prvenstveno za potrebe dugoročnije otpornosti sirijskih izbjeglica u zemljama susjedstva te za potporu zajednicama domaćinima i njihovim upravama. Fond je trenutačno dosegnuo ukupnu vrijednost od 733 milijuna EUR.
Ciljevi održivog razvoja dio su UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., čiji je ključan element Akcijski plan iz Adis Abebe o financiranju razvoja. U Adisu je međunarodna zajednica priznala da bi za osiguravanje uspješnosti napora u području razvoja službenu razvojnu pomoć trebalo nadopuniti promjenama koje je potrebno unijeti u prakse pojedinačnih država (među ostalim, mobilizacija domaćih resursa) i prakse na globalnoj razini (također u svrhu poticanja ulaganja i promicanja cjenovno pristupačnog i stabilnog pristupa financiranju). Te su promjene potrebne kako bi međunarodna zajednica mogla podržati zemlje partnere u rješavanju gospodarskih, socijalnih i okolišnih izazova.
Dodatne informacije
Komunikacija: „Jačanje europskih ulaganja za zapošljavanje i rast: Prema drugoj fazi Europskog fonda za strateška ulaganja i novom europskom planu za vanjska ulaganja” dostupna je ovdje.
Za više informacija o prijedlogu za produljenje EFSU-a vidi ovu obavijest.
Komisijina ocjena prve godine primjene EFSU-a dostupna je ovdje.
Dosadašnji rezultati EFSU-a uključujući pregled aktivnosti po sektoru i zemlji dostupni su ovdje.
Za više informacija o prijedlogu europskog plana za vanjska ulaganja vidi ovu obavijest.
Informativni članak o prijedlogu europskog plana za vanjska ulaganja dostupan je ovdje.
[1] Prema izvješću OECD-a iz 2015. „States of Fragility”, u 2012. su ta ulaganja iznosila 38,7 milijardi USD.
