Evropska komisija je danas podnijela prijedlog Evropskom parlamentu i Vijeću za proglašenje 2018. evropskom godinom kulturne baštine. Komisija time želi naglasiti ulogu evropske kulturne baštine u jačanju zajedničke svijesti o historiji i identitetu.
Od arheoloških nalazišta do arhitekture, od srednjovjekovnih dvoraca do folklorne tradicije i umjetnosti, evropska je kulturna baština u samom središtu kolektivnog sjećanja i identiteta evropskih građana. Bogata nacionalna, regionalna i lokalna raznolikost Evrope jedinstven je katalizator razmjena među svim dobnim skupinama, društvenim podrijetlima i kulturama. Na lokalnoj razini evropska kulturna baština potiče socijalnu koheziju i integraciju oživljavanjem zapuštenih područja, otvaranjem lokalnih radnih mjesta i promicanjem kolektivnog osjećaja zajedništva. I na evropskoj razini kulturna baština potiče socijalnu koheziju i integraciju među posjetiteljima iz Evrope i izvan nje, a nekoliko primjera za to su opatija u Clunyju u Francuskoj, Arhiv aragonske krune u Španjolskoj ili povijesno brodogradilište u Gdanjsku u Poljskoj.
Zbog toga, a posebno zato što živimo u doba u kojemu su svjetska kulturna blaga ugrožena ili se namjerno uništavaju u područjima zahvaćenima sukobom, Komisija smatra da bi 2018. trebala biti evropska godina kulturne baštine. Komesar EU za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics izjavio je: “Naša je kulturna baština više od puke uspomene na našu prošlost; ona je ključ naše budućnosti. Evropska godina kulturne baštine bit će prilika za podizanje svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine te za unaprjeđenje evropske izvrsnosti u tom području. Pozivam Evropski parlament i Vijeće da podrže naš prijedlog i uključe sve dionike kako bismo tu godinu mogli učiniti uspješnom.”
Osim toga, kulturna baština ima važnu gospodarsku ulogu. Više je od 300 000 osoba izravno zaposleno u sektoru kulturne baštine u Evropi, dok je 7,8 miliona radnih mjesta u Evropi neizravno povezano s kulturnom baštinom, na primjer u turizmu i graditeljstvu, a tu su i pomoćne usluge poput prijevoza, usmenog prevođenja, održavanja i zaštitarstva. U Francuskoj su samo 2011. godine prihodi od kulturne baštine (muzeja, historijskih znamenitosti, građevina te zanimljivosti za posjetitelje, kao i knjižnica i arhiva) iznosili 8,1 milijardu EUR.
Godina 2018. kao godina kulturne baštine bit će prilika za isticanje važnosti evropske kulture i onoga što EU može učiniti u pogledu očuvanja, digitalizacije, infrastrukture, istraživanja i razvoja vještina, a to su samo neka od područja koje EU finansira iz svojih programa poput onoga pod nazivom Kreativna Europa. Diljem Evrope organizirat će se događaji te kampanje za podizanje svijesti, obavješćivanje i obrazovanje. Ta će godina biti prilika da se pokušaju pronaći odgovori na izazove poput smanjenja javnih proračuna za kulturu, sve manjeg sudjelovanja u tradicionalnim kulturnim aktivnostima, utjecaja iz okoliša na lokacije s kulturnom baštinom, vrijednosnih lanaca koji se razvijaju i digitalne transformacije. U skladu s nedavnom Zajedničkom komunikacijom pod nazivom „Prema strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” u toj će se godini promicati očuvanje kulturne baštine kao ključnog elementa vanjskih politika EU-a kao odgovor na protupravno uništavanje kulturnih dobara u područjima zahvaćenima sukobom te nezakonitu trgovinu kulturnim artefaktima.
Dodatne informacije
Prijedlog Komisije za proglašenje 2018. evropskom godinom kulturne baštine
Zaključci Vijeća o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Evropu
Komunikacija Komisije: „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Evropi”
