Bruxelles, 29. srpnja 2016.

Europljani smatraju imigraciju i terorizam glavnim izazovima s kojima se EU trenutačno suočava i podupiru političke prioritete Europske komisije. To su dva glavna rezultata danas objavljenog najnovijeg standardnog istraživanja Eurobarometra. Ispitivanje je provedeno od 21. do 31. svibnja 2016. u 34 zemlje i teritorija [1].

Imigracija i terorizam smatraju se glavnim izazovima za EU:

U odgovorima na pitanje što ih najviše zabrinjava građani su ponovno najčešće navodili imigraciju s kojom se suočava EU (48 %, -10). Drugi najčešće navedeni problem i dalje je terorizam (39 %, +14), pri čemu su ga građani navodili znatno češće nego u prethodnom istraživanju u jesen 2015. U odgovorima je zastupljeniji od gospodarskog stanja (19 %, -2), stanja javnih financija država članica (16 %, -1) i nezaposlenosti (15 %, -2). Imigracija je glavni uzrok zabrinutosti u 20 država članica EU-a i među dvama glavnim uzrocima zabrinutosti u svim zemljama osim u Portugalu. Terorizam je glavni uzrok zabrinutosti u osam država članica EU-a i među dvama glavnim uzrocima zabrinutosti u svim zemljama osim u Grčkoj.

Na nacionalnoj razini glavni su uzroci zabrinutosti nezaposlenost (33 %, -3) i imigracija (28 %, -8). Gospodarsko je stanje na trećemu mjestu (19 %, nepromijenjeno).

Potpora političkim prioritetima Europske komisije:

Kao i u prethodnom ispitivanju iz studenoga 2015. prioritetne teme koje je utvrdila Europska komisija i dalje uživaju veliku potporu građana.

Kada je riječ o migracijama, 67 % Europljana podržava zajedničku europsku migracijsku politiku. Većina Europljana (58 %) pozitivno gleda na migracije ljudi iz drugih država članica EU-a. Međutim, jednak postotak Europljana ima negativan stav prema useljavanju iz zemalja izvan EU-a.

79 % Europljana smatra pozitivnim „slobodno kretanje građana EU-a koji mogu živjeti, raditi, studirati i poslovati bilo gdje unutar EU-a”. Većina ispitanika u svim zemljama podupire slobodno kretanje, od UK-a (63 %) do Latvije (95 %). Uz to, većina Europljana navodi slobodno kretanje ljudi, robe i usluga u EU-u kao jedno od najpozitivnijih postignuća EU-a (56 %), koje u stopu prati mir među državama članicama (55 %).

Europljani smatraju EU globalnim dionikom: njih 68 % smatra da je glas EU-a u svijetu važan.

U pogledu ulaganja u EU-u 56 % Europljana slaže se da bi javna sredstva trebalo upotrijebiti za poticanje ulaganja privatnog sektora na razini EU-a.

56 % Europljana pozitivno gleda i na jedinstveno digitalno tržište u EU-u.

U pogledu energetike, 70 % Europljana podupire zajedničku energetsku politiku država članica EU-a.

I dalje postoji pozitivan stav prema euru (55 % u cijelom EU-u, 68 % u europodručju). Većina ispitanika u 22 države članice, uključujući sve države članice europodručja, podržava jedinstvenu valutu.

Većina u 24 države članice podupire sporazum o slobodnoj trgovini i ulaganjima između EU-a i SAD-a. Sveukupno ga podupire 51 % ispitanika u EU-u.

Povjerenje u EU veće od povjerenja u nacionalne vlade; dojam o građanstvu u EU-u postojan

Broj Europljana koji izjavljuju da vjeruju Europskoj uniji porastao je na 33 %. Prosječna razina povjerenja u nacionalne vlade i dalje je na 27 %.

Jednak postotak Europljana kao prethodnog puta (38 %) ima neutralan dojam o EU-u. Broj Europljana koji imaju pozitivan dojam o EU-u i dalje je 34 %, a 27 % Europljana o EU-u ima negativan dojam.

Broj građana koji smatraju da je njihov glas u EU-u važan i dalje je 38 %(-1 postotni bod), što potvrđuje da i dalje traje pozitivni poticaj europskih izbora iz 2014.

Dvije trećine Europljana (66 %, +2) osjećaju se kao građani EU-a. Tako se osjeća većina ispitanika iz 26 država članica.

Kontekst

Podloga za standardno proljetno istraživanje Eurobarometra 2016. bili su pojedinačni intervjui održani između 21. i 31. svibnja 2016. Intervjuirano je ukupno 31 946 ispitanika u državama članicama i državama kandidatkinjama.

Dodatne informacije

Danas objavljeno izvješće o prvim rezultatima sadržava pregled stavova Europljana prema EU-u te glavne izvore zabrinutosti građana i njihova poimanja gospodarske situacije. Izvješće je dostupno ovdje.

[1]27 država članica Europske unije (EU), pet država kandidatkinja (Albanija, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska) i turska zajednica na Cipru na državnom području koje nije pod kontrolom vlade Republike Cipra.