Energetska unija i klimatska politika: Prelazak Europe na niskougljično gospodarstvo

Komisija je danas predstavila paket mjera za ubrzanje prelaska na niske emisije ugljika u svim sektorima europskoga gospodarstva.

Komisija nastoji održati konkurentnost EU-a u kontekstu pretvorbe globalnoga socijalnog i gospodarskog modela u moderno niskougljično gospodarstvo, potaknute Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama. Današnjim prijedlozima utvrđuju se jasne i pravedne smjernice za države članice kako bi se pripremile za budućnost i održale konkurentnost Europe. Smanjenje emisija dio je energetske unije i napredne klimatske politike.

EU se 2014. jasno obvezala da će do 2030. smanjiti ukupne emisije stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva za najmanje 40 % u usporedbi s razinama iz 90-ih. U današnjim prijedlozima iznose se obvezujući godišnji ciljevi za države članice od 2021. do 2030. u vezi s emisijama stakleničkih plinova u sektorima prometa, zgradarstva, poljoprivrede, otpada, korištenja zemljišta i šumarstva, kojima se doprinosi klimatskoj politici EU-a (vidjeti informativni članak MEMO/16/2499 i informativni članak MEMO/16/2496). Novi se okvir temelji na načelima pravednosti, solidarnosti, ekonomičnosti i ekološkog integriteta. Uključene su sve države članice jer će one odlučivati o načinu na koji će provoditi mjere kako bi se ispunili ciljevi za 2030. Nadalje, Komisija predstavlja strategiju o mobilnosti uz nisku razinu emisija kojom se utvrđuje smjer razvoja mjera na razini EU-a u vezi s vozilima s niskom razinom emisije i bez emisije te alternativnim gorivima s niskim razinama emisije (vidjeti informativni članak MEMO/16/2497).

Potpredsjednik EU-a zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: “Energetska unija ostvaruje rezultate. Reformom sustava EU-a za trgovanje emisijama koja je predložena prošle godine i današnjim prijedlogom o ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova za države članice uključujemo u zakonodavstvo okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Osim toga, u prometnom sustavu odlučni smo u ostvarenju cilja nulte stope emisija. Današnjim paketom mjera dajemo do znanja da smo usmjerili sve političke snage u stvaranje konkurentnog, kružnog i niskougljičnoga gospodarstva koje smo obećali u okviru Strategije energetske unije.”

Potpredsjednik Komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen izjavio je: “Ova strategija ne obuhvaća samo promet i emisije, nego je treba smatrati još jednim dijelom našeg rada na modernizaciji europskoga gospodarstva i jačanju unutarnjeg tržišta. U okviru strategije definiraju se ključni prioriteti prelaska na mobilnost uz nisku razina emisija i daju jasne smjernice za buduće ulagače. Strategijom se doprinosi našim stalnim ciljevima: želimo stvoriti uvjete da naša industrija postane konkurentnija i omogućuje otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.”

Povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete rekao je: “EU je postavio ambiciozan cilj smanjenja emisija i uvjeren sam da taj cilj možemo ostvariti zajedničkim naporom svih naših država članica. Obvezujući nacionalni ciljevi koje predlažemo pravedni su, fleksibilni i realistični. Oni daju pravi poticaj za značajnija ulaganja u, primjerice, sektore zgradarstva, prometa, poljoprivrede i upravljanja otpadom. Prijedlozi su dokaz da smo napravili domaću zadaću i da održavamo svoja obećanja.”

Povjerenica EU-a za promet Violeta Bulc izjavila je: “Emisije u prometu čine četvrtinu emisija stakleničkih plinova u Europi, a promet je glavni uzrok onečišćenosti zraka. Stoga je prelazak na mobilnost uz nisku razinu emisija presudan za postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva EU-a i poboljšanje kvalitete zraka u našim gradovima. Usto, on je i prilika da moderniziramo gospodarstvo EU-a i održimo konkurentnost Europe. Strategija koju smo danas donijeli predstavlja plan za prelazak na mobilnost uz nisku razinu emisija, a ujedno će i potaknuti taj prelazak.”

U EU-u se već radi na usklađivanju privatnih ulaganja s klimatskim ciljevima i ciljevima povezanima s učinkovitošću resursa. Financijski instrumenti EU-a važan su izvor sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Više od 50 % dosad odobrenih ulaganja povezano je s klimom. Izgledno je da će se u okviru Plana ulaganja za Europu preko Europskog fonda za strateška ulaganja mobilizirati najmanje 315 milijardi eura dodatnih ulaganja u stvarno gospodarstvo do sredine 2018. Nadalje, Komisija aktivno nastoji osigurati da je trošenje proračunskih sredstava EU-a u skladu s klimatskim ciljevima. Najmanje 20 % sredstava iz sadašnjeg proračuna EU-a izričito je namijenjeno mjerama povezanima s klimatskim promjenama.

Kontekst

U listopadu 2014. šefovi država i vlada EU-a utvrdili su obvezujući cilj da se do 2030. domaće emisije u cijelom gospodarstvu smanje za najmanje 40 % u usporedbi s 1990. Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti smanjenju emisija. Kako bi se to postiglo na ekonomičan način, sektori industrije i električne energije obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama morat će do 2030. smanjiti emisije za 43 % u usporedbi s 2005. U drugim sektorima gospodarstva kao što su promet, zgradarstvo, poljoprivreda, otpad, korištenje zemlje i šumarstvo emisije će se do 2030. morati smanjiti za 30 % u usporedbi s 2005.

Zajedno s prošlogodišnjim prijedlogom revizije sustava EU-a za trgovanje emisijama, današnjim će se zakonodavnim prijedlozima iz područja klime usmjeriti europski prelazak na niskougljično gospodarstvo i odgovoriti na obveze koje su države Europske unije EU-a preuzele na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Komisija će početi s izradom akcijskog plana o mobilnosti uz nisku razinu emisija kako bi se što prije predstavile preostale inicijative. Do kraja godine Komisija planira predstaviti i dodatne inicijative o obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i unutarnjem energetskom tržištu, koje su dio Strategije energetske unije.

 

Dodatne informacije:

GU CLIMA: internetske stranice za vijesti (uključujući pravne dokumente)

Tekst europske strategije za mobilnost uz nisku razinu emisija – informativni članak i priložena analiza dostupni su ovdje.

Informativni članak: Pitanja i odgovori u vezi s prijedlogom Komisije o obvezujućem smanjenju emisija stakleničkih plinova za države članice (2021. – 2030.)

Informativni članak: Pitanja i odgovori u vezi s prijedlogom integracije sektora korištenja zemljišta u okvir EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Informativni članak: Pitanja i odgovori u vezi s Europskom strategijom za mobilnost uz nisku razinu emisija

 

Europa.ba