Govor povjerenika Europske unije za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju na Poslovnom forumu za Zapadni Balkan

Ministri, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Zahvaljujem na ukazanoj prilici da vam se obratim na ovom Poslovnom forumu.

Dovoljno je reći da je Europska unija upravo ušla u jednu tešku fazu. Istovremeno, mogućnost članstva u Europskoj uniji i dalje je pokretač transformacija i temelj stabilnosti u zemljama jugoistočne Europe.

Jedan od naših najvećih izazova u pripremi zemalja Zapadnog Balkana za Europsku uniju jeste restrukturiranje privrednog modela kako bi se osiguralo da sve zemlje imaju funkcionalne tržišne ekonomije, orijentirane na izvoz i investicije, umjesto uvoza i potrošnje. Napredak u realizaciji mjera u kontekstu povezivanja predstavlja važan element u tom pogledu.

Proces pristupanja ne podrazumijeva samo usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, već se sve više fokusira na ekonomska pitanja paralelno uz vladavinu prava. Snažan naglasak stavljamo na poticanje ekonomskog razvoja i jačanje konkurentnosti.

Vladavina prava i ekonomski razvoj su dvije strane istog novčića. Vladavina prava, a posebno pravna sigurnost i funkcionalno pravosuđe, potiču ulaganja i privredni rast. Zapadni Balkan se trenutno suočava sa značajnim problemima, ne samo u pristupu finansijama za mala i srednja poduzeća, već i u smislu prekomjernih regulatornih opterećenja koje rezultiraju visokom stopom sive ekonomije. Značajni nedostaci vještina također koče rast malih i srednjih poduzeća, naglašavajući važnost poboljšanja kvalitete obrazovanja kao sredstva za poticanje zapošljavanja. Stoga mi je zadovoljstvo da ćemo imati priliku da kasnije tokom prijepodneva čujemo više o iskustvu francuskih investitora.

Komisija je razvila godišnju aktivnost programa ekonomskih reformi. Zajedno s uključenim zemljama, ministri privrede i finansija formulirali su i u maju objavili specifične preporuke za svaku zemlju. Naš pristup podrazumijeva jačanje ekonomskog upravljanja, što je jedini način na koji regija može iskusiti dugoročni ekonomski rast i povećanje produktivnosti i konkurentnosti.

Većina zemalja je pokazala snažnu predanost procesu Programa ekonomskih reformi i kod mnogih je ovaj program središnji element njihovog strateškog ekonomskog planiranja. Implementacija je do sada imala mješovite rezultate, posebno u pogledu preporuka za ključne strukturne reforme. Svaka vlada sada mora poduzeti konkretne korake u narednoj godini za rješavanje svih ovih pitanja.

Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o našem Programu povezivanja. Izgradnja i povezivanje prometne i energetske infrastrukture je u samom središtu napora Komisije na jačanju integracija između zemalja Zapadnog Balkana međusobno i sa EU, čime se osnažuje europska perspektiva kroz konkretne projekte. To znači fokusiranje ulaganja na uspostavljanje i unaprjeđenje prometne i energetske infrastrukture i mreža, u cilju jačanja okosnice konkurentnosti tih zemalja. Time se stvaraju prilike za poslovne subjekte i pojedince te također doprinosi izgradnji mostova u regiji, razvoju dobrosusjedskih odnosa i promociji mira i pomirenja.

Zemlje regije moraju ispuniti svoje obaveze koje su prvenstveno preuzete za reformske mjere u oblasti prometa i energetike. Jasno smo isticali da su ovakve mjere potrebne kako bi se osigurala dodatna vrijednost za ulaganja te da povezivanje nije (samo) izgradnja nove infrastrukture, već i najbolje korištenje infrastrukture. Ulaganja bez reformi nemaju puno smisla, a identificirane su i „soft“ mjere, jer su one te koje pružaju dodatnu vrijednost investicijskim prioritetima.

U energetskom sektoru, jasno je da nema smisla ulagati u skupe interkonektore kod prijenosnih mreža, ako zemlje u toj regiji nisu spremne za trgovinu energijom. Trgovina će povećati sigurnost opskrbe i smanjiti potrebu za dodatnim skupim kapacitetom za generiranje. Time bi se osigurali i pozitivni ekološki aspekti jer bi se obnovljivi izvori energije poput hidroenergije u Crnoj Gori i Albaniji mogli lako izvoziti u susjedne zemlje na vrhuncu proizvodnih razdoblja. U tom kontekstu, naši stručnjaci su već imali prvi sastanak na temu razvoja hidro master plana za Zapadni Balkan.

U sektoru prometa, otvaranje željezničkog tržišta bi lakše privuklo investitore, uključujući i iz inostranstva, ako bi imali pristup cijelom koridoru a ne samo nacionalnim segmentima. I zašto bi neko ulagao u izgradnju novih cesta ako se postojeća mreža ne održava na odgovarajući način?

Međutim, unatoč očiglednim prednostima, napredak na provedbi „soft“ mjera u oblasti prometa i energetike, a koje su premijeri usaglasili u Beču, ostavlja još mnogo prostora za poboljšanje. Kao što je najavljeno, svoje opredjeljenje smo odrazili u našem investicijskom paketu kojeg danas predstavljamo. Odlučili smo osigurati 96 miliona eura za infrastrukturne projekte tri željezničke pruge u Srbiji, Albaniji i na Kosovu. Također ćemo osigurati 50 miliona eura za ekološke mjere, poput energetske učinkovitosti u stambenim objektima i manjih hidro projekata. To pokazuje da smo ozbiljni u našem opredjeljenju da se u EU osigura do 1 milijarde eura do 2020. godine za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinansiranje Agende za povezivanje.

U zaključku, Program za povezivanje ima potencijal za unaprjeđenje konkurentnosti regije smanjenjem troškova za poslovne subjekte prilikom kretanja roba kroz regiju. Taj potencijal će biti u potpunosti ispunjen jedino ako se sve identificirane reforme provedu u cijelosti, dok zemlje usmjeravaju svoje ograničene fiskalne mogućnosti na najvažnije investicijske prioritete. Za dodatno omogućavanje ovog procesa, možda će nam trebati redovni sastanci na političkoj razini, uključujući i razinu savjetnika premijera. Sve ove mjere bi trebale dovesti do jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu, mnogo prije pristupanja Uniji.

Hvala na pažnji.