Komisija je danas predložila nacrt proračuna EU-a za 2017. u iznosu od 134,9 milijarde EUR u plaćanjima koji se usredotočuje na dva glavna prioriteta politike za Europu: potporu trenutačnom oporavku europskoga gospodarstva i rješavanje sigurnosnih i humanitarnih problema u našem susjedstvu. Povećana sredstva će biti namijenjena ulaganjima u rast, zapošljavanje i konkurentnost u Europskoj uniji te osiguranju potrebnih sredstava za zaštitu vanjskih granica EU-a, pojačanju sigurnosti u Uniji i izvan nje, pružanju potpore prihvatu i integraciji izbjeglica i rješavanju glavnih uzroka migracija u matičnim i tranzitnim zemljama.

Potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva, nadležna za proračun i ljudske resurse, izjavila je: “EU je suočen s velikim izazovima i u ovim teškim vremenima usredotočen i učinkovit proračun EU-a nije luksuz, već potreba. Njime se pomaže ublažiti šokove pružanjem poticaja našem gospodarstvu i pomaganjem u rješavanju pitanja kao što je izbjeglička kriza. Kao i uvijek, naš je proračun i dalje usmjeren na rezultate osiguravajući da je svaki euro iz europskog proračuna dobro potrošen.”

Predloženi proračun djeluje u okviru čvrstih ograničenja koja su u višegodišnjem financijskom okviru utvrdili Europski parlament i države članice. Unutar tih granica Komisija predlaže što veću fleksibilnost i usmjerenost. Ona pruža potrebna sredstva za napredak u područjima prioriteta smanjujući rashode za aktivnosti koje su manje hitne.

Europski parlament i države članice sada će zajednički raspraviti o tom prijedlogu.

Poticanje zapošljavanja, rasta i ulaganja

Novac posebno namijenjen potpori gospodarskom rastu iznosit će 74,6 milijardi EUR u 2017., u usporedbi sa 69,8 milijardi EUR u 2016, a bit će raspodijeljen na sljedeći način:

• 21,1 milijarda EUR namijenjena je rastu, zapošljavanju i konkurentnosti; to uključuje 10,6 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u okviru Obzora 2020., 2,0 milijarde EUR za obrazovanje u okviru programa Erasmus+, 299 milijuna EUR za mala i srednja poduzeća u okviru programa COSME te 2,5 milijardi EUR u okviru Instrumenta za povezivanje Europe
• 2,66 milijardi EUR namijenjeno je Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Plana ulaganja za Europu; za Europu je to priča o uspjehu, naime u manje od godinu dana u 26 država članica EU-a osigurano je 106,7 milijardi EUR ulaganja
• 53,57 milijardi EUR za potporu produktivnim ulaganjima i strukturnim reformama kako bi se potaklo uklanjanje razlika među državama članicama i regijama s pomoću europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF).

Predlaže se potpora europskim poljoprivrednicima u iznosu od 42,9 milijardi EUR.

Bolje upravljanje vanjskim granicama EU-a i rješavanje izazova povezanih s izbjeglicama u EU-u i izvan njega

U nacrtu proračuna za 2017. predlaže se iznos od 5,2 milijarde EUR za jačanje vanjskih granica Unije te rješavanje izbjegličke krize i nezakonitih migracija financiranjem jačih alata za sprečavanje trgovine ljudima i rješavanje dugoročnih pokretača migracija u suradnji s matičnim i tranzitnim zemljama, čvrstih politika u području zakonitih migracija, uključujući preseljenje osoba kojima je potrebna zaštita, i instrumenata za potporu državama članicama u pogledu integracije izbjeglica u EU-u.

Nacrtom proračuna EU-a obuhvaćeno je oko 3 milijarde EUR za financiranje sljedećih mjera u EU-u:

• uspostava europske granične i obalne straže
• prijedlog za novi sustav ulaska/izlaska radi jačanja upravljanja granicama
• prijedlozi za preispitivanje zajedničkog europskog sustava azila, uključujući reformu dublinskog mehanizma
• osnivanje agencije EU-a za azil.

Njime je obuhvaćeno i 200 milijuna EUR za novi instrument za pružanje humanitarne pomoći u EU-u.

Nadalje, nacrtom proračuna predlaže se 2,2 milijarde EUR za mjere izvan EU-a osobito kako bi se riješili glavni uzroci priljeva izbjeglica. Time je obuhvaćeno osobito sljedeće:

• 750 milijuna EUR u okviru Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj kako bi se prikupila milijarda EUR za taj fond iz proračuna EU-a
• obećanje Libanonu i Jordanu na konferenciji UN-a u Londonu u vezi s pomoći u iznosu od 525 milijuna EUR iz proračuna EU-a, 160 milijuna EUR iz uzajamnog fonda za Siriju i 200 milijuna EUR makrofinancijske pomoći.

Više sredstava za sigurnost

Zbog rastućih sigurnosnih problema u EU-u i njegovim državama članicama nacrtom proračuna EU-a za 2017. znatna se sredstva namjenjuju i za sigurnost: iznos od 111,7 milijuna EUR bit će dodijeljen za potporu Europolu, a 61,8 milijuna EUR bit će namijenjeno jačanju sigurnosti institucija EU-a, uz dodatnih 16 milijuna EUR za mjere sigurnosti u 2016.

U skladu sa sve većom važnosti jake europske obrambene suradnje, Komisija također predlaže pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane s iznosom od 25 milijuna u 2017.

Kontekst

Za svaki program koji se financira u nacrtu proračuna EU-a za 2017. unesena su dva iznosa: obveze i plaćanja. „Obveze” su sredstva koja se u određenoj godini na temelju ugovora mogu namijeniti za financiranje, a „plaćanja” su iznos koji je zaista isplaćen. U nacrtu proračuna za 2017. obveze čine 157,7 milijardi EUR (u odnosu na 155,0 milijardi EUR u 2016.), a plaćanja 134,9 milijarde EUR (što je smanjenje sa 143,9 milijarde EUR u 2016.). Razlika se objašnjava sporim uvođenjem kohezijskih programa u razdoblju 2014. – 2020. U ovom priopćenju za medije cjelokupan iznos od 134,9 milijarde EUR odnosi se na plaćanja, a svi ostali navedeni iznosi odnose se na predložene obveze.

Proračun EU-a iznosi otprilike 1 % BDP-a EU-a, ali zahvaljujući učinku umnožavanja i usmjerenosti na rezultate njegov je utjecaj velik. Primjerice u razdoblju od 2007. do 2013. prosječan porast BDP-a kao posljedica kohezijske politike procjenjuje se na 2,1 % godišnje u Latviji, 1,8 % godišnje u Litvi i 1,7 % godišnje u Poljskoj.

Dodatne informacije:

– Pitanja i odgovori o nacrtu proračuna za 2017.

– Nacrt proračuna EU-a za 2017.

– Potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva na Twitteru

– Proračunom EU-a do rezultata.