Strategija donesena 9. juna u skladu je s prioritetom Komisije da EU postane jači globalni akter. Kultura može imati ključnu ulogu u jačanju međunarodnih partnerstava.
„Strategija za međunarodne kulturne odnose” koju su predstavili Europska komisija i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku usmjerena je na poticanje kulturne suradnje EU-a i njegovih partnerskih zemalja te promicanje globalnog poretka koji se zasniva na miru, vladavini prava, slobodi izražavanja, međusobnom razumijevanju i poštovanju temeljnih vrijednosti.
Visoka predstavnica EU-a / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: „Kultura mora biti sastavni dio naše vanjske politike. Ona je snažno oruđe za izgradnju mostova među ljudima, naročito mladima, i za jačanje međusobnog razumijevanja. Može biti i pokretač gospodarskog i socijalnog razvoja. I kako smo suočeni sa zajedničkim izazovima, kultura može pomoći svima nama, u Europi, Africi, Aziji i na Bliskom istoku, da se ujedinimo i zajedno borimo protiv radikalizacije te izgradimo savez civilizacija i odupremo se onima koji nas pokušavaju razdijeliti. Zato kulturna diplomacija mora biti u središtu naših odnosa s današnjim svijetom.”
Povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics rekao je: „Kultura je skriveni dragulj naše vanjske politike. Ona nam pomaže u promicanju dijaloga i međusobnog razumijevanja. Stoga je presudna za izgradnju dugoročnih odnosa sa zemljama diljem svijeta; imat će važnu ulogu u jačanju EU-a kao globalnog aktera.”
Povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica i povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozdravili su Strategiju, u skladu s nedavno donešenim Programom za 2030. u kojemu su globalno građanstvo, kulturna raznolikost i međukulturni dijalog glavna načela za održivi razvoj te susjedsku politiku i politiku proširenja EU-a.
Kultura može biti važna u vanjskoj politici EU-a. Kulturna suradnja suprotstavlja se stereotipima i predrasudama njegujući dijalog, otvorenost, dostojanstvo i međusobno poštovanje. Međukulturni dijalog može pomoći u sprečavanju sukoba i potaknuti pomirenje unutar i između zemalja. Kultura može pomoći u odgovoru na globalne probleme kao što su integracija izbjeglica, borba protiv nasilne radikalizacije i zaštita svjetskoga kulturnog naslijeđa. Kultura može biti i instrument za ostvarivanje važnih socijalnih i gospodarskih koristi unutar i izvan EU-a.
U današnjoj Komunikaciji predlaže se strateški okvir za dublje i djelotvornije međunarodne kulturne odnose te novi model suradnje s državama članicama, nacionalnim kulturnim ustanovama i privatnim i javnim subjektima iz EU-a i partnerskih zemalja, kojim bi se otvorile nove mogućnosti, stvorile sinergije i maksimalno povećale socioekonomske koristi.
Kultura sve više postaje katalizator gospodarskog rasta, ne samo u svom tradicionalnom obliku, već naročito putem kulturnih i kreativnih industrija, malih i srednjih poduzeća te turizma. To govori u prilog stavu da su sinergije s drugim područjima ključne te da bi trebalo sve više uključivati javni i privatni sektor i civilno društvo.
Kultura ima važnu ulogu i na razini općina. Građani, državni akteri i kulturni subjekti – svi oni sudjeluju u kulturi, a ona je važno sredstvo jačanja općina i zajednica te razvoja tržišnih prilika.
Ova je Komunikacija u skladu s devetim prioritetom koji je predsjednik Europske komisije Juncker istaknuo u svojim Političkim smjernicama 2014. te odražava ambiciju globalne strategije EU-a koju priprema visoka predstavnica. Komisija je najavila i da će predložiti Europskom parlamentu i Vijeću EU-a da 2018. proglase europskom godinom kulturnog naslijeđa.
Kontekst
Kultura u vanjskim odnosima EU-a jedan je od triju stupova Europske agende za kulturu (2007.). Razvoj strateškog pristupa u tom području prioritet je planova rada za kulturu Vijeća od 2011. Velik je napredak postignut pripremnom mjerom Europskog parlamenta „Kultura u vanjskim odnosima EU‑a” (2013. – 2014.), u kojoj je istaknuto da kultura ima znatan potencijal u europskim vanjskim odnosima te da Europska unija i njezine države članice mogu imati velike koristi od poboljšanja svoje kulturne diplomacije.
U sektorima kulturnih i kreativnih djelatnosti EU je već financirao brojne projekte, kao što su mreže kreativnih centara ili program za kulturu afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (ACP Cultures+), i programe za potporu upravljanju u kulturi i promicanje međukulturnog dijaloga. Program Kreativna Europa također je otvoren susjedskim zemljama i zemljama obuhvaćenim politikom proširenja. Delegacije EU-a redovito organiziraju kulturno-diplomatske aktivnosti, a mjere razvojne suradnje EU-a već dugo uključuju kulturu i naslijeđe (primjerice restauracija rukopisa iz Timbuktua u Maliju). Potpora EU-a Zakladi Anna Lindh na jugu Mediterana dobar je primjer utjecaja kulture na vanjsku politiku EU-a. Programom Mladi arapski glasovi (koji je sada proširen na euromediteransku regiju) produbljuje se dijalog mladih lidera i predstavnika civilnog društva te se suprotstavlja ekstremizmu i nasilnoj radikalizaciji. Još jedan primjer je pomoć EU-a za zaštitu kulturnog naslijeđa u Siriji, koju provodi UNESCO, potporom lokalnim dionicima u praćenju stanja naslijeđa i njegovu očuvanju te borbi protiv nezakonite trgovine. Kulturnim programom Istočnog partnerstva podupire se doprinos sektora kulturnih i kreativnih djelatnosti održivom humanitarnom, socijalnom i gospodarskom razvoju. Istovremeno se projektom „Urbane strategije pod vodstvom zajednice u povijesnim gradovima” nastoji potaknuti socijalni i gospodarski razvoj poboljšanjem kulturnog naslijeđa u devet povijesnih gradova u Armeniji, Bjelarusu, Gruziji, Republici Moldovi i Ukrajini.
Programom Obzor 2020. također se međunarodnim, interdisciplinarnim projektima podupiru istraživanja u području kulturne diplomacije i aktivnosti u području kulturnog naslijeđa. Pripremaju se i novi programi za potporu partnerskim zemljama u različitim regijama, uglavnom poticanjem kulturnih i kreativnih industrija te promicanjem međukulturnog dijaloga.
Kako bi EU lakše proveo Strategiju i stvorio sinergije među svim dionicima u EU-u (delegacije EU-a, nacionalne kulturne ustanove i zaklade, privatna i javna poduzeća, civilno društvo), u veljači 2016. uspostavljena je Platforma kulturne diplomacije, na kojoj su središnja tema strateški važne zemlje. Platformu vodi konzorcij kulturnih ustanova iz država članica i drugih partnera, a služi pružanju savjeta o politici, lakšem umrežavanju, provedbi aktivnosti s dionicima u kulturi te razvoju programa osposobljavanja za kulturno vodstvo.
Dodatne informacije
Komunikacija o međunarodnim kulturnim odnosima
Pitanja i odgovori o Komunikaciji o međunarodnim kulturnim odnosima
