Zajednički zaključci o programima ekonomskih reformi

Kakvu ulogu ima ekonomsko upravljanje u procesu proširenja?

Ekonomsko upravljanje se razvilo u jedan od stubova politike proširenja EU, odražavajući aktivnosti unutar EU s ciljem jačanja ekonomske politike u okviru Evropskog semestra. Razvijen je jedan novi pristup kako bi se partnerima u procesu proširenja[1] pomoglo da ojačaju makroekonomsku stabilnost, potaknu rast i ispune ekonomske kriterije za pristup EU.

Šta su Programi ekonomskih reformi?

Shodno tome, od 2015. godine, sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati dostavljaju godišnje Programe ekonomskih reformi (ERP-ove). Ovi programi sadrže srednjoročne makroekonomske projekcije (uključujući za rast BDP-a, inflaciju, trgovinske bilanse i tokove kapitala), budžetske planove za naredne tri godine i program strukturalnih reformi. Program strukturalnih reformi uključuje reforme za jačanje konkurentnosti i poboljšanje uslova za rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Trenutno stanje i naredni koraci

Tokom 2016. godine, sve zemlje koje sudjeluju u procesu proširenja su dostavile svoj drugi godišnji Program ekonomskih reformi za period 2016-2018. Evropska komisija i Evropska centralna banka su napravile procjenu. Na osnovu tih procjena, svih sedam partnera u procesu proširenja i Evropska unija su, na ministarskom nivou, 25. maja, dogovorili i usvojili Zajedničke zaključke sa pojedinačnim smjernicama za politike za svaku zemlju. Provedba reformi istaknutih u programima, a posebno preporuka dogovorenih u dijalogu s EU, će se razmatrati sljedeće godine u okviru ERP aktivnosti.

Pojedinačne preporuke za zemlje

Preporuke mjera dogovorene za Crnu Goru uključuju smanjenje javnog deficita i duga i potrebu da se podrži razvoj lokalnih poduzeća kroz razvoj tržišta konsultantskih usluga i poboljšanje kapaciteta banaka za kreditiranje (posebno kroz rješavanje loših kredita). Takođe je postignut zajednički dogovor o nastavku potpunog otvaranja željezničkog i energetskog tržišta. Zbog još uvijek visoke stope nezaposlenosti u zemlji, Crna Gora je prihvatila da usvoji mjere koje će potaknuti ljude da ulaze na tržište rada i razvijaju vještine koje su potrebne lokalnim poduzećima.

Preporuke mjera u Srbiji u središte stavljaju potrebu smanjenja budžetskog deficita i podsticanja izvora ekonomskog rasta. Postignut je dogovor o nizu horizontalnih reformi, kao što su reforma javne uprave i restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu, posebno velikih komunalija. Srbija se također složila da promiče razvoj privatnog sektora pojednostavljenjem propisa, kontrolom parafiskalnih nameta, poboljšanjem porezne politike na način pogodan za poslovanje i provedbom akcionog plana za rješavanje loših kredita banaka tako da mogu kreditirati lokalna poduzeća. Također je dogovoreno da se osigura brza i učinkovita provedba javnih investicija. Srbija se složila da poveća podršku nezaposlenim osobama i olakša reintegraciju radnika koji su zbog restrukturiranja javnog sektora postali tehnološki višak.

Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija se složila da poveća transparentnost budžeta, jača kapacitete budžetskog planiranja i usvoji program reformi upravljanja javnim finansijama. Postignut je dogovor da se jasnije odrede prioriteti javnih investicija u jednom transparentnom procesu, te da se provode brzo i učinkovito. Kako bi podržale finansijsku stabilnost, vlasti će izraditi strategije za rješavanje loših kredita i poticati upotrebu domaće valute u finansijskim transakcijama. Vlada se složila da bude transparentnija i redovnija u donošenju zakona i jača nezavisnost trgovačkih sudova. Na kraju, vlada je pristala da usvoji mjere koje će potaknuti ljude da ulaze na tržište rada i omogući daljnje jačanje Zavoda za zapošljavanje.

Albanija se obavezala da nastavi smanjivanje budžetskog deficita i poveća kapacitete upravljanja svojim javnim finansijama kroz usvajanje konkretnih pravilnika i boljeg budžetskog planiranja. Rizici po budžet koji dolaze iz javno-privatnog partnerstva će se također procijeniti. Vlasti su se također složile da do kraja provedu akcioni plan za rješavanje loših kredita i ubrzaju aktivnosti za poticanje upotrebe domaće valute u finansijskom sistemu. Albanija se složila da u potpunosti razdvoji djelatnosti prenosa i distribucije u sektorima električne energije i gasa, poboljša uknjižbu zemljišta uključujući i potpuno funkcionisanje katastra i uvede elektronske procedure za građevinske dozvole. Albanija se također obavezala da usvoji mjere koje će potaknuti ljude da ulaze na tržište rada i na sveobuhvatnu borbu protiv rada na crno.

Preporuke za Bosnu i Hercegovinu uključuju povećanje javnih investicija, ograničavanje potrošnje u zapošljavanju u javnom sektoru, bolje usmjeravanje socijalne pomoći i jačanje kapaciteta za upravljanje javnim dugom. Vlasti su se obavezale da poboljšaju statističko izvještavanje, izrade sveobuhvatne strategije za rješavanje loših bankarskih kredita banaka i jačaju finansijski sistem. Bosna i Hercegovina se složila da uspostavi zajednički ekonomski prostor u zemlji i bolje koordinira između državnog i entitetskih nivoa vlasti. Vlasti su se takođe složile da usvoje strategije za transport i energiju koje će se odnositi na čitavu zemlju, jačaju zavode za zapošljavanje, usvoje mjere koje će potaknuti ljude da ulaze na tržište rada i razvijaju vještine koje su potrebne domaćim poduzećima.

Kosovo prihvata da ojača svoje ekonomsko planiranje i poduzme korake prema uspostavljanju nezavisnog mehanizma revizije za fiskalnu politiku. Kosovo takođe prihvata da izbalansira nedavno povećanje socijalnih davanja tako što će osigurati da se javne investicije održe i provedu, te rješava uzroke visokih kamatnih stopa bankovnih kredita. Vlasti su se obavezale da provedu akcioni plan za smanjenje sive ekonomije kao i da povećaju energetsku sigurnost poticanjem domaćinstava na povećanje energetske učinkovitosti i pripreme plan za postepeno povećanje energetskih tarifa koje će odražavati stvarne troškove. Kosovo također prihvata izradu akcionog plana za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih, poboljšanje obuke nastavnika, veće učešće žena na tržištu rada i jačanje Zavoda za zapošljavanje.

Preporuke za Tursku pozivaju na promicanje domaće štednje, između ostalog, smanjenjem budžetskog deficita. Monetarna politika, uključujući i kamatne stope, treba biti stroža kako bi smanjila visoku inflaciju, a pravila monetarne politike treba pojednostavniti kako bi se povećala transparentnost i vjerodostojnost borbe protiv inflacije. Na području strukturalnih reformi, vlasti su se obavezale na poduzimanje koraka prema jačanju vladavine prava i pravosuđa kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje investitora, povećalo istraživanje i razvoj te borilo protiv rada na crno. Takođe je dogovoreno da rade na poboljšanju kvalifikacija radnika.

[1] Zemlje kandidati: Albanija, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska; potencijalni kandidati: Bosna i Hercegovina i Kosovo.

 

Europa.ba