Komisija je danas predložila ažuriranje pravila o audiovizualnim djelatnostima EU-a radi stvaranja pravednijeg okoliša za sve, promicanje europskih filmova, zaštite djece i boljeg rješavanja problema govora mržnje. Ovaj prijedlog pokazuje i nov pristup internetskim platformama koji se bavi izazovima u raznim područjima.
Kao dio svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je danas predstavila ažuriranu Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama – zajednička pravila kojima se gotovo 30 godina reguliraju audiovizualni mediji te jamči kulturna raznolikost i slobodan promet sadržaja u EU-u. Gledatelji danas više ne gledaju videosadržaje samo na svojim televizijskim kanalima, nego sve češće i putem videousluga na zahtjev (kao što su Netflix i MUBI) i platformi za dijeljenje videosadržaja (kao što su YouTube i Dailymotion). Stoga Komisija želi uravnotežiti pravila koja se danas primjenjuju na tradicionalne radiotelevizijske kuće, pružatelje videousluga na zahtjev i platforme za dijeljenje videosadržaja, posebice kad je riječ o zaštiti djece. Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama naglašava se i promicanje europske kulturne raznolikosti, osigurava neovisnost regulatornih tijela audiovizualnih djelatnosti te radiotelevizijskim kućama daje veća fleksibilnost u oglašavanju.
Taj prijedlog odražava novi pristup Komisije u pogledu internetskih platformi, kao što su e-trgovine, tražilice, platni sustavi, društveni mediji i web-mjesta za dijeljenje videa i drugih sadržaja. Od pokretanja Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2015. Komisija je provela sveobuhvatnu procjenu društvene i gospodarske uloge tih novih sudionika. Danas je Komisija zaključila da ne bi bilo primjereno primjenjivati „isti pristup za sve” jer potrošači ne bi mogli iskoristiti sve ponuđene prilike, a pravilima se ne bi prikladno odgovorilo na izazove veoma različitih vrsta internetskih platformi. Na temelju toga, Komisija će u svakom području u kojem može djelovati, od telekomunikacija do autorskih prava, nastojati dugoročno rješavati probleme za sve sudionike na tržištu.
Potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je: „Želim da internetske platforme te audiovizualni i kreativni sektor budu pokretači digitalnoga gospodarstva, da ih ne sputavaju nepotrebna pravila. Njima treba sigurnost modernog i poštenog pravnog okvira, a mi im je danas pružamo. To znači da se neće mijenjati postojeća pravila koja funkcioniraju, na primjer pravila koja se odnose na odgovornost pružatelja internetskih usluga. To znači i deregulaciju ondje gdje je to nužno u tradicionalnim sektorima kao što je radiotelevizija te proširivanje nekih odgovornosti na platforme i druge digitalne sudionike radi bolje zaštite korisnika i ostvarivanja ravnopravnosti.”
Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger rekao je: „Možda se promijenio način na koji gledamo TV ili videosadržaje, ali naše se vrijednosti ne mijenjaju. S pomoću novih pravila ojačat ćemo pluralizam medija i neovisnost regulatornih tijela audiovizualnih djelatnosti, a poticanju mržnje neće biti mjesta na platformama za dijeljenje videosadržaja. Na internetskim platformama želimo osigurati i ravnopravnost, odgovorno ponašanje, povjerenje i pravednost, a današnjom se komunikacijom utvrđuje ta naša vizija.”
Medijski okvir za 21. stoljeće
Na temelju ocjene Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama iz 2010. Komisija predlaže:
- Platforme za odgovorno dijeljenje videosadržaja. Platforme koje organiziraju i označuju veliku količinu videa morat će maloljetnike zaštititi od štetnih sadržaja (pornografija i nasilje), a sve građane od poticanja mržnje. Detaljne mjere uključuju provjeru dobi, sustave roditeljskog nadzora te mehanizme kojima korisnici prijavljuju i označuju štetan sadržaj. Kako bi te mjere bile dugotrajne i učinkovite, Komisija će sve platforme za dijeljenje videosadržaja pozvati u Savez za bolju zaštitu maloljetnika na internetu, kako bi se pripremio kodeks ponašanja za to područje. Umjesto oslanjanja na samoregulaciju nacionalni regulatori audiovizualnih djelatnosti imat će ovlasti za provedbu pravila, a ovisno o nacionalnom zakonodavstvu to će moći dovesti i do novčane kazne.
- Snažniju ulogu regulatora audiovizualnih djelatnosti. Nova će Direktiva zajamčiti da regulatorna tijela, sada istinski neovisna o vladama i industriji, najbolje obavljaju svoju dužnost – osigurat će da audiovizualni mediji djeluju u interesu gledatelja. Uloga Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) u kojoj je svih 28 nacionalnih regulatora audiovizualnih djelatnosti, bit će utvrđena zakonodavstvom EU-a. ERGA će ocjenjivati koregulatorne kodekse ponašanja i savjetovati Europsku Komisiju.
- Jačanje europske kreativnosti. Europske televizijske kuće trenutačno ulažu oko 20 % svojih prihoda u izvorni sadržaj, a pružatelji usluga na zahtjev manje od 1 %. Komisija želi da televizijske kuće i dalje polovinu vremena objavljivanja dodjeljuju europskim djelima, a obvezat će i pružatelje usluga na zahtjev da u svojem katalogu europskim sadržajima osiguraju udio od najmanje 20 %. Prijedlogom se dodatno objašnjava kako države članice mogu od pružatelja usluga na zahtjev u svojoj zemlji zatražiti da financijski podupru europska djela.
- Veću fleksibilnost televizijama. Gledatelji kojima smeta previše televizijskih reklama mogu prijeći na internetsku ponudu bez reklama kakve nije bilo prije deset godina. Revidirana pravila za audiovizualne djelatnosti odgovor su na tu i druge nove okolnosti. Revidirana Direktiva daje radiotelevizijskim kućama veću fleksibilnost u odnosu na odabir trenutka emitiranja reklama – ostaje ukupno ograničenje od 20 % vremena emitiranja od 7 do 23 sata, ali umjesto sadašnjih 12 minuta po satu, radiotelevizije mogu slobodnije birati kada će tijekom dana emitirati reklame. Radiotelevizijama i pružateljima usluga na zahtjev pružit će se i veća fleksibilnost pri upotrebi plasmana proizvoda i sponzorstva, a da gledatelji ipak budu informirani.
Od tih se raznih mjera očekuje pozitivan gospodarski učinak za pružatelje medijskih usluga – uglavnom radiotelevizije – kao i povećanje njihova kapaciteta za ulaganje u audiovizualni sadržaj. To je važno za konkurentnost audiovizualne industrije EU-a.
Internetske platforme: mogućnosti i izazovi za Europu
Internetske platforme veoma su važne za inovacije i razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta. Revolucijom u pristupu informacijama one su bolje i učinkovitije povezale kupce i prodavače. Potrebno je na razini EU-a stvoriti uvjete za privlačenje, zadržavanje i rast inovatora za nove internetske platforme.
Komisija je osmislila ciljani pristup utemeljen na načelima radi rješavanja problema koje su prijavili sudionici u javnoj raspravi tijekom Komisijine jednogodišnje ocjene platformi (vidi pitanja i odgovori). Da bi osigurala fleksibilnost i ažurnost toga pristupa, Komisija će poduprijeti napore industrije i dionika oko samoregulacije i koregulacije. Obuhvaćena su sljedeća područja djelovanja:
- Usporediva pravila za usporedive digitalne usluge. Za usporedive digitalne usluge trebala bi vrijediti ista ili slična pravila, a ako je moguće, Komisija bi trebala smanjiti područje i opseg djelovanja postojeće regulative. Komisija će ta načela primjenjivati u tekućim pregledima telekomunikacijskog zakonodavstva EU-a te Direktive o e-privatnosti, na primjer pri razmatranju bi li se pravila o povjerljivosti trebala primjenjivati na pružatelje internetskih komunikacijskih usluga kao i na tradicionalna telekomunikacijska poduzeća.
- Obveza je internetskih platformi da se ponašaju odgovorno. Postojeći sustav odgovornosti posrednika utvrđen Direktivom o e-trgovini trebalo bi zadržati. Specifični će se problemi rješavati ciljanim instrumentima kao što su propisi o audiovizualnim djelatnostima i propisi o autorskom pravu(priopćenje za tisak) ili dobrovoljnim jačanjem napora industrije.
Na primjer, Komisija u intenzivnoj suradnji s velikim internetskim platformama priprema kodeks ponašanja za borbu protiv govora mržnje na internetu, a rezultat će predstaviti za koji tjedan. - Prekogranična suradnja u primjeni propisa zajamčit će da platforme ispunjavaju svoje obveze u pogledu prava potrošača, na primjer da jasno označe sponzorirane rezultate pretraživanja (priopćenje za tisak). Komisija će poticati i industriju da se dobrovoljno više angažira u borbi protiv loših praksi na internetu, kao što su lažne ili obmanjujuće ocjene proizvoda. Komisija će poticati i internetske platforme da prepoznaju različite vrste sigurne elektroničke identifikacije (eID) koji nude jednaka jamstva kao i njihovi sustavi EID-a.
- Otvorena tržišta za gospodarstvo temeljeno na podacima. Inicijativom za slobodan protok podataka predviđenom za kraj 2016. olakšat će se prelazak i prenosivost podataka između različitih internetskih platformi i računalstva u oblaku.
- Pravedno poslovno okruženje kojim se potičuinovacije. Komisija će provjeriti činjenice o pitanjima što su ih u javnoj raspravi postavila poduzeća i dobavljači koji izravno komuniciraju s platformama. Na primjer, riječ je o pitanjima kao što su nepošteni uvjeti, osobito za pristup važnim bazama podataka, problem pristupa tržištu i opća netransparentnost. Na temelju toga Komisija će do proljeća 2017. utvrditi jesu li u tom području potrebne dodatne mjere EU-a.
Komisija će uskoro u europskom programu za ekonomiju suradnje dati smjernice o primjenjivom zakonodavstvu EU-a i preporuke državama članicama.
Kontekst
Te nove inicijative u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta predstavljene su danas zajedno s paketom kojim se želi potaknuti e-trgovina u EU-u (priopćenje za tisak).
Današnje mjere rezultat su niza inicijativa za digitalizaciju europske industrije (priopćenje za tisak), prijedloga o autorskom pravu (priopćenje za tisak) i digitalnim ugovorima (priopćenje za tisak) te nacrta odluke o koordinaciji spektra (priopćenje za tisak). Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta obuhvaća 16 ključnih inicijativa koje će biti predstavljene do kraja ove godine.
Dodatne informacije
Pitanja i odgovori o internetskim platformama i o audiovizualnim pravilima EU-a
Dokumenti koji su danas doneseni:
Prijedlog revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama
Komunikacija o internetskim platformama i jedinstvenom digitalnom tržištu
Radni dokument službi o internetskim platformama i jedinstvenom digitalnom tržištu
Na društvenim mrežama
