Ovaj intervju je izvorno objavljen u dnevnim novinama Faktor 9. maja 2016. godine.

Ideja o formiranju zajednice koja se smatra pretečom današnje Evropske unije (EU) rođena je 9. maja 1950. godine. Upravo zbog te činjenice 9. maj proslavlja se i kao Dan Evrope, a on se obilježio i u našoj zemlji.

O putu BiH ka Evropskoj uniji smo razgovarali sa ambasadorom Larsom-Gunnarom Wigemarkom, šefom Delegacije EU-a u BiH i specijalnim predstavnikom EU-a u BiH.

Razgovarao: Nedim Pobrić

FAKTOR: Prošla godina je ocijenjena kao godina povratka BiH na evropski put. Sudeći prema prva četiri mjeseca ove godine, da li smo uspjeli zadržati taj kurs?

WIGEMARK: Vjerujem da jeste. U narednim mjesecima je trenutak istine, kada se brojne obaveze koje su preuzete u prošloj godini moraju ispuniti. Dobro je što je Reformska agenda dogovorena prošle godine i sada se mora implementirati.

Postoje tri faze, a bližimo se završetku prve. Nadam se da će se u narednih mjesec postići dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom. To je veoma važno za EU. Novi zakoni o radu u Federaciji BiH i Republici Srpskoj se moraju implementirati.

Kada je adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u pitanju, pregovori se dobro odvijaju i obje strane razumiju šta se mora uraditi. Ovo je veoma povoljan sporazum za BiH, možete dobiti nešto korisno za cijelu zemlju i moram to naglasiti zbog informacija koje kruže kako se radi o negativnom sporazumu. On je apsolutno važan, ne samo za vašu trgovinu i poljoprivredu, već za cijelu zemlju i mora se promatrati u tom kontekstu.

Kada je Mehanizam koordinacije u pitanju, želio bih ohrabriti sve strane koje su uključene, od Vijeća ministara, naročito entitetskog nivoa, kantona i Brčko distkrita da postignu konačni dogovor.

Veoma su blizu dogovora,  ali ne bi trebali povezivati druga pitanja sa Mehanizmom koordinacije.

FAKTOR: Da li ste zadovoljni sa dosadašnjom implementacijom Reformske agende?

WIGEMARK: Veoma sam zadovoljan sa onim što je urađeno na državnom i entitetskim nivoima. Također je ohrabrujuće vidjeti da se u nekim kantonima, poput Tuzlanskog kantona u kojem sam nedavno boravio, također poduzimaju koraci da se na tom nivou implementira Agenda. Mislim da se bližimo kraju prve faze, u kojoj su zakoni o radu bili među najvažnijim segmentima novog zakonodavstva, ali također tu su dogovori sa MMF-om, Svjetskom bankom, ali i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Ovi ključni segmenti definišu finansije cijelog reformskog paketa. Ovaj reformski paket ne uključuje nove namete u vidu povećanja poreza, fiskalno je neutralan. Ako smanjite porez na rad, morate to kompenzirati nečim i tu se javlja pitanje akciza na gorivo, alkohol, duhan itd. Mislim da se to mora objasniti jasno ljudima, da razumiju o čemu se radi.

Ne radi se o tome da li plaćate pet posto više za flašu piva, vino ili neko drugo piće, radi se o smanjivanju troškova rada, kako bi se više ljudi zaposlilo. Kada je naredna faza u pitanju, mislim da je do kraja juna krajnji rok za postizanje dogovora sa MMF-om i novog dugoročnog fonda stabilnosti. Predstavnici MMF-a dolaze u zemlju ove sedmice i oni će imati posljednju misiju da riješe sve detalje, koji uključuju regulisanje bankarskog sektora i veću transparentnost u bankarskom sektoru.

Svjetska banka je veoma zabrinuta sistemom određivanja cijena lijekova. Ljudi u BiH plaćaju 30 ili 40 posto više za lijekove nego ljudi u susjednim zemljama. Zato ljudi idu u Beograd ili Zagreb da kupe osnovne lijekove, što nije uredu.

FAKTOR: Spomenuli ste pitanje bankarskog sektora, a u ranijem medijskom istupu ste spomenuli da Banka Srpske nije jedina sporna u tom segmentu. O kojim se bankama radi i u čemu je problem sa bankarskim sektorom u BiH?

WIGEMARK: Nisam čak ni spomenuo Banku Srpske. Ona je samo simptom mnogo šireg problema, ili vrh ledenog brijega. Morate pogledati cijeli bankarski sektor u oba entiteta. Mora biti više transparentnosti, mora biti više neovisnih kontrola i nije pošteno ako se neke banke previše subvencioniraju i to nema smisla.

Ako imate banku koja stvara gubitke ili takvu kompaniju, morate razmotriti da li da ih subvencionirate. To se može reći i za neka javna preduzeća. Imate neke poprilično velike kompanije koje stvaraju gubitke ili ne stvaraju nikakav profit jer sav profit ide na popunjavanje rupa koje postoje, umjesto da se prave teške, ali neophodne odluke da se unaprijedi efikasnost.

To ne mora značiti da se banke i kompanije moraju ugasiti, već učiniti efikasnijim. Radi se o unapređenju ekonomije kreiranjem novih radnih mjesta. Postoje neke veoma zdrave banke, veoma zdrave kompanije, ali svi snose posljedice nezdravog dijela ekonomije. To se mora riješiti. Mi nismo ovdje da vam otežamo, čak naprotiv. Želimo bolju klimu za sve, zdraviju ekonomsku klimu.

FAKTOR: Jedna od obaveza BiH na evropskom putu je objavljivanje rezultata popisa stanovništva, a krajnji rok je 1. juli. Šta ako prekršimo taj rok?

WIGEMARK: Trenutno je zakonski rok 1. juli. Mislim da čak i ako se danas donese odluka o metodologiji, a trenutno postoje nesuglasice oko toga ko je rezident i tiče se veoma ograničenog broja ljudi, trebate tri do četiri mjeseca da usaglasite i završite brojke kako biste objavili rezultate na pravi način. Već ste na neki način prekršili rok.

Ukoliko se desi bilo kakvo produženje roka, važno je da se to ne oduži. To se mora uraditi. U interesu je građana da se zna podatak o broju ljudi i EU će pitati BiH, ako se vaša aplikacija za članstvo odobri i pređe se u fazu procjena i analiziranja, koliko ljudi tu živi, gdje žive, koliko su stari, čime se bave i takve stvari.

Kao što sam rekao, ne zanimaju nas toliko rezultati neobaveznih pitanja. Pitanje da li ste Srbin, Hrvat, Bošnjak, Rom ili drugi je neobavezno. To neće promijeniti ekonomsko i društveno stanje u zemlji. Ne znači da nije važno znati, ali što se EU tiče, to nije zaista važno.

FAKTOR: Nedavno je održan sastanak u Briselu na temu adaptacije trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Kada možemo očekivati da se sporazum parafira?

WIGEMARK: SSP može biti parafiran kada obje strane postignu najbolje moguće rješenje, koje je obostrano prihvatljivo te da su se interno konsultovali sa najvažnijim stranama. Pod tim ne mislim samo na političke stranke. U Evropskoj komisiji se mora razjasniti da li je to prihvatljiv dogovor. Dogovor još nije finaliziran i nije spreman za parafiranje. Postoje detalji koji nisu dogovoreni.

Kao što sam rekao, važno je da ljudi shvate prave činjenice. Mediji izmišljaju brojeve ili objavljuju brojeve bez provjere činjenica. Reći da će to utjecati negativno na vašu poljoprivredu jednostavno nije tačno. Govorimo o dva ili tri proizvoda. Glavna briga na vašoj strani su, koliko ja shvatam, mlijeko i mliječni proizvodi. EU je tu već mnogo uradila.

BiH je prošle godine napravila ogroman napredak dostizanjem standarda i dobijanjem dozvole za izvoz. Ne govorimo samo o Hrvatskoj, nego o tržištu od 500 miliona potrošača. Već imate povoljan povlašteni režim trgovine. Ne radi se sporazumu o slobodnoj trgovini. Limitiran je na mali broj proizvoda. Mislim da vaša poljoprivreda može od ovoga imati koristi na veoma važan način. Mi kao EU smo spremni u većoj mjeri podržati vašu poljoprivredu, ali se taj dogovor mora postići. SSP ne može funkcionisati bez toga. Bez adaptacije nema aplikacije.

FAKTOR: Prošla su dva mjeseca od podnošenja aplikacije za članstvo u EU. Koje su najveće prepreke za Vijeće EU-a da prihvati tu aplikaciju?

WIGEMARK: Kada je Reformska agenda u pitanju, važno je postići dogovor sa MMF-om i Svjetskom bankom te nastaviti implementaciju kako bi rekli da je prva faza trogodišnjeg programa završena. Mora se postići dogovor o adaptaciji trgovinskog djela SSP-a u narednih mjesec ili dva, kako bi Vijeće i zemlje članice odobrile vašu aplikaciju.

Ista je stvar sa Mehanizmom koordinacije. To se mora okončati i to što prije. Bez toga niste u mogućnosti da se dogovorite čak i oko Agende, da pošaljete predstavnika, grupu ljudi koji će predstavljati BiH, uključujući entitete i kantone, čiji bi pogledi i stavovi mogli biti predstavljeni. Zbog toga je Mehanizam koordinacije važan.

Neki su sastanci EU-a i BiH odgođeni, od marta i aprila. Apelujem na sve političke lidere da ne politiziraju ova pitanja, naročito oko adaptacije i koordinacije. Nepravedno kritikovanje adaptacije SSP-a, bez poznavanja svih detalja, meni je neshvatljivo. Znam da su izbori u oktobru, ali ne mislim da bi to trebao biti problem.

Isti je slučaj sa Mehanizmom koordinacije. Shvatam da se moraju poštovati Ustav, nadležnosti i različite uloge države, entiteta i kantona. Nas ne zanima mijenjanje vašeg Ustava. Nismo ovdje da mijenjamo Dejton, ali država mora funkcionisati, a može funkcionisati ako postoji politička volja.

FAKTOR: Sudeći prema vašim zvaničnim i nezvaničnim sastancima sa bh. političarima, da li prepoznajete jedinstvenu privrženost evropskom putu?

WIGEMARK: Svi se čine privrženim, svi tvrde da su privrženi i da ne žele predstavljati prepreku. U praksi mnogi ipak usporavaju taj put. Gledaju na stvari iz vrlo uske perspektive i vežu različita pitanja. Bit politike je u kompromisu. Ne možete imati maksimalistički pristup i dobiti sve što želite. Mislim da je dobro liderstvo mogućnost prepoznavanja interesa nacije, zemlje i ljudi. Većina ljudi ovdje, bez obzira na etničku pripadnost i mjesto prebivališta, žele naprijed što prije i sve je u vašim rukama.

FAKTOR: Nacionalna struktura stanovništva je ovdje zapravo ključno pitanje. Kako ono može utjecati na unutarnje uređenje zemlje?

WIGEMARK: Mislim da se ništa neće promijeniti u vašem Ustavu, koji ostaje kao što je sada. Ustavne odredbe koje su dio Dejtona su zasnovane na popisu iz 1991. Novi rezultati ne bi promijenili ništa. Kako bi promijenili Ustav, treba parlamentarna većina, trebaju se svi složiti. Koliko ja znam, ne postoji konsenzus za izmjene Ustava.

Foto: Faktor.ba/M. Živojević