Od zahtjeva za članstvo u EU do pristupnih pregovora: Često postavljana pitanja

1.  Ko može aplicirati za članstvo u EU?

U skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji, zahtjev za članstvo može podnijeti bilo koja evropska zemlja ako poštuje demokratske vrijednosti EU i posvećena je njihovom promovisanju.

2. Kako EU procjenjuje spremnost zemlje koja podnese zahtjev za članstvo da pristupi Uniji?

Evropska unija procjenjuje spremnost zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo na osnovu tri kriterijuma za pristup koji su definisani na sastanku Evropskog vijeća u Kopenhagenu 1993. godine, te se nazivaju ‘Kriterijumi iz Kopenhagena’. Konkretno, to su:

  • Politički kriterijumi: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina;
  • Ekonomski kriterijumi: postojanje funkcionalne tržišne ekonomije, sposobne da se nosi sa konkurencijom i tržišnim snagama u EU;
  • Kriterijumi pravne tekovine EU (tzv. acquis): sposobnost za preuzimanje i efikasno provođenje obaveza članstva, uključujući poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

Isto tako, kao što je definisano na sastanku Evropskog vijeća u Madridu 1995. godine, od zemalja koje podnesu zahtjev za članstvo očekuje se da izgrade administrativne strukture, a EU mora biti u stanju da primi nove članice.

Na kraju, kada je u pitanju Zapadni Balkan, zemlje koje apliciraju moraju ispuniti i uslove ‘Procesa stabilizacije i pridruživanja’ koji se uglavnom tiču regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa.

3. Šta sadrži zahtjev za članstvo u EU?

Zahtjev za članstvo se po pravilu podnosi u formi zvaničnog pisma koje potpisuje najviši izvršni organ, predsjednik ili premijer, u kom zemlja izražava spremnost da poštuje i promoviše vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija [1],  te da preduzme sve neophodne korake kako bi ispunila kriterijume za članstvo u EU.

4. Kome se podnosi zahtjev za članstvo?

Zahtjev za članstvo podnosi se rotirajućem predsjedništvu Vijeća EU [2]. Nakon podnošenja zahtjeva, Vijeće EU za opšte poslove, odnosno predstavnici 28 zemalja članica EU, odlučuje o tome kada će zahtjev biti proslijeđen Evropskoj komisiji, koja se formalno poziva da pripremi mišljenje (Avis) o osnovanosti zahtjeva. O zahtjevu se obavještavaju i Evropski parlament i državni parlamenti zemalja članica EU.

5. Šta je „Upitnik“ i šta on podrazumijeva? Koliko ima pitanja? Postoji li rok za njegovo podnošenje?

Upitnik je instrument putem kojeg Komisija procjenjuje trenutno stanje i spremnost zemalja koje apliciraju da krenu naprijed u procesu pristupanja, odnosno da im se dodijeli status zemlje kandidata, te da započnu pregovore o pristupanju. Upitnik sadrži kako jednostavna, tako i složena pitanja kojima se nastoje prikupiti precizne informacije o zemlji, od poštovanja političkih i ekonomskih kriterijuma, do stepena usaglašenosti sa zakonodavstvom EU, kao i informacije o institucionalnim i administrativnim kapacitetima neophodnim za usvajanje i provođenje zakonodavstva Evropske unije u svakoj od 33 oblasti pravne tekovine EU (acquis) (npr. poljoprivreda, konkurencija, javne nabavke, obrazovanje i kultura itd.).

Broj pitanja varira u zavisnosti od zemlje. Primjera radi, za Hrvatsku je bilo 4.560 pitanja, za bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju 4.666, za Crnu Goru 2.178, a za Srbiju 2.486 pitanja.

Za popunjavanje Upitnika obično se daje okvirni rok od 3 mjeseca, ali naglasak je na kvaliteti, a ne brzini pa će zemlji koja aplicira možda biti potrebno više vremena kako bi pripremila što kvalitetnije odgovore.

Kvalitet odgovora je izuzetno važan za tačnu procjenu situacije u zemlji. Iskustva drugih zemalja koje su prošle kroz isti proces pokazuju da nije neuobičajeno da zemlji koja aplicira naknadno budu upućivana dodatna potpitanja sve dok se sve informacije koje ona dostavi Komisiji ne budu smatrale zadovoljavajućima.

6. Šta je Mišljenje Evropske komisije (Avis) o zahtjevu za članstvo?

Mišljenje (Avis) je dokument koji podrobno analizira pravni i ustavni okvir zemlje kao i provođenje zakona te zemlje, poredeći ih sa cjelokupnim korpusom zakona, normi i propisa EU, koji su poznati pod nazivom “pravna tekovina EU” ili “acquis”. Mišljenje obuhvata opširan “analitički izvještaj” koji pokriva sva tri kriterijuma iz Kopenhagena, uključujući 33 poglavlja politika pravne tekovine EU, kao i zaključke i potencijalne preporuke Vijeću EU u pogledu davanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora. Po završetku procesa pripreme Mišljenja, čije vrijeme zavisi od administrativnog kapaciteta zemlje da odgovori na ovaj proces, Komisija Mišljenje podnosi Vijeću EU radi donošenja političke odluke o sljedećem koraku na putu date zemlje ka EU.

Isto tako, ako zemlja ne zadovoljava uslove u dovoljnoj mjeri kako bi dalje napredovala u tom procesu, Komisija u Mišljenju navodi posebne reforme, koje su poznate i kao “ključni prioriteti”, koje zemlja koja aplicira mora ispoštovati kako bi dalje napredovala.

7. Da li se Mišljenje Evropske komisije zasniva samo na odgovorima koji su dati u Upitniku?

Ne. Odgovori na Upitnik predstavljaju glavni element procesa prikupljanja informacija, ali ne i jedini. Pored njega, Komisija organizuje brojne stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU, prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona. Komisija također dobija izvještaje nezavisnih stručnjaka, te održava konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama kako bi dobila informacije za procjenu. U tom smislu, Komisija podstiče participativni proces u kome svaka zainteresovana strana, od međunarodnih organizacija do civilnog društva, može slobodno da dostavi informacije.

8. Koliko traje taj proces?

Cijeli proces – od pozivanja Evropske komisije da izradi Mišljenje do njegovog dostavljanja – može trajati do godinu dana ili duže. Proces je direktno povezan sa administrativnim kapacitetom zemlje da dostavi kvalitetne koordinirane odgovore na pitanja Komisije o situaciji na terenu, kako u smislu odgovora na Upitnik, tako i putem posebnih stručnih misija i procjena.

9. Koji koraci slijede nakon Mišljenja Evropske komisije?

Po završetku procesa formulacije Mišljenja, Komisija predstavlja Mišljenje Vijeću EU. Mišljenje predstavlja solidnu osnovu za diskusiju na osnovu koje Vijeće EU donosi političku odluku o sljedećim koracima u procesu pristupanja EU.

 

[1] U članu 2. Lisabonskog ugovora (2009.) navodi se da se “Unija zasniva na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava uključujući i prava pripadnika manjina. Te vrijednosti zajedničke su državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”.

[2] Predsjedništvo Vijeća EU rotira se između zemalja članica EU svakih 6 mjeseci. Trenutno je predsjedavajuća Malta (januar – jun 2017.), zatim slijedi Estonija (juli – decembar 2017) i Bugarska (januar – juni 2018.).