Intervju sa ambasadorom Lars-Gunnarom Wigemarkom za Večernji list

Nekoliko dana prije nego će Bosna i Hercegovina predati službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, voditelj Izaslanstva EU i posebni izaslanik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark kaže kako je optimist kada je u pitanju napredak BiH na europskom putu. U razgovoru za “Večernji list” ambasador Wigemark ističe kako je sada najvažnije nastaviti reformskim koracima naprijed.

Intervju je izvorno objavljen u Večernjem listu 12.02.2016. godine. Razgovarao: Dejan  Jazvić

Kakav je značaj predaje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji?

Nema dvojbe da je to povijesna prekretnica za BiH. Samo jednom se podnosi aplikacija za članstvo u EU. Znamo da je to početak jednog procesa i da u tom procesu ima više etapa, ali krajnje je vrijeme za BiH da krene ovim putom. Smatram da ovo pokazuje da pristup EU funkcionira, ali također i da se opća zainteresiranost građana BiH da postanu dijelom EU sada provodi u konkretne korake.

Usvajanje mehanizma koordinacije je neke u BiH iznenadila. Jeste li vi iznenađeni?

Ne, nije mi bilo iznenađenje, jer je to nešto o čemu se raspravlja nekoliko godina. Mislim da je to pozitivan korak. Nemamo neki konkretan model u EU, jer različite zemlje članice imaju svoje različite postupke, mehanizme. Najvažnije je da ste u mogućnosti donijeti zajedničku odluku i da imate evidenciju o svim interesima. Razumijem da su se sada usuglasili glede glavnih principa i da su svi suglasni o tomu da se neće zadirati u ustavne ovlasti. Mi se slažemo s tim. Ovaj mehanizam ne bi trebao biti instrument da se mijenja ustavno ustrojstvo ove zemlje, ali mora odražavati to ustrojstvo – državu, entitete i županije. Razumijem da je glavni problem kako županije uključiti u ovaj proces, a drugo pitanje je kako se pozabaviti činjenicom da je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i da je sad potrebno uspostaviti politike i stavove o svim pitanjima koja su dio odnosa s EU. Bit će uspostavljen veći broj radnih skupina koje će raditi na različitim poglavljima. To je dobar korak u pravom smjeru i samo bih naglasio da je jako važno da svi budu suglasni s ovom metodom. To smo postigli s Reformskom agendom i to je dokument i proces oko kojeg se usuglasila i državna i entitetska razina vlasti. Važno je da je BiH odgovorna za taj proces i nećemo vam mi govoriti što točno trebate uraditi. Ono što imamo su jasna pravila i zakoni. Iskreno govoreći, nema baš puno prostora za pregovore o prilagodbama.

Prezentirani mehanizam koordinacije, kao i Reformska agenda, trpe brojne kritike u BiH. Kako gledate na takve reakcije pa i opstrukcije iz određenih krugova?

Vrlo je važno da interesi svih budu zastupljeni. Morate biti realni kada pristupate ovim pitanjima. Ako ovaj mehanizam bude funkcionirao, a to ima veze i s političkom spremnošću, nadam se da će sve rezerve i zabrinutosti koje se javljaju, biti riješene. Ničiji stav ne treba ignorirati, posebno ako je argumentiran.

Može li pitanje pristupa BiH EU biti razlog ili povod za unutarnje političke obračune u zemlji?

Ako postoji jedno pitanje oko kojeg se svi slažu, to je da BiH treba imati europsku perspektivu i svi u okviru svojih nadležnosti trebaju raditi na tome da se BiH priključi Europskoj uniji. Bit će potrebne određene promjene, neki zakoni će se morati mijenjati. EU je potrošila puno  vremena na provedbu presude „Sejdić i Finci“, a postoje i mnoga druga pitanja koja treba rješavati. Treba ići korak po korak. Raspravlja se o tome je li ovo pravo vrijeme za podnošenje zahtjeva. Imali smo tri uvjeta. Prvi je bio Reformska agenda i da se napravi smislen napredak po tom pitanju. Tu je dosta posla urađeno i to je dobar model za buduće aktivnosti, kako možemo surađivati s vašim vlastima i međunarodnim financijskim institucijama. Drugi uvjet je bio mehanizam koordinacije, a treći prilagodba SSP-a i sada počinjemo pregovarati o tomu. To je nešto što je također trebalo rješavati ranije, još kad je Hrvatska pristupila EU. Ništa ne postaje lakše ako odgađate rješenje. Mislim da je i to rješiv problem i da se može prevladati na način koji će biti prihvatljiv svima. Nitko ne želi primiti gol ili dati autogol. Mi ne želimo umanjiti značaj vaše poljoprivrede i želimo da dobijete pristup cijelom tržištu EU, najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu. To su odlične prilike za bh. gospodarstvo, uključujući poljoprivrednike. Pokušat ćemo podržati vašu zemlju koliko god možemo, ali ovom procesu treba pristupiti korak po korak.

U BiH se mogu čuti i kritike kako je Reformska agenda postavljena previše „tvrdo“ i kako se nije vodilo dovoljno računa o socijalnim elementima?

Reformska agenda je zapravo odgovor na pitanja ekonomije, jer ekonomija u BiH je zapala u slijepu ulicu. Tada je postojao negativan trend  u zaposlenosti i drugi ekonomski pokazatelji su bili nepovoljni. Reformska agenda je bila svojevrsni odgovor i na prosvjede koji su se događali prije dvije godine diljem zemlje. Pozvao bih sve da budu strpljivi, jer ovo je prvi ozbiljan pokušaj da se poduzimaju teške strukturne reforme. To nikada nije lak zadatak, ali pozdravio bih činjenicu da je potpisan Opći kolektivni ugovor u Federaciji BiH. Svaki sporazum je bio rezultat kompromisa. Morate reformirati ne samo tržište rada, već cjelokupnu ekonomiju. I dalje je teško pokrenuti biznis, previše je poreza, previše birokracije, političkog utjecaja, korupcije. Nema razloga zašto ova zemlja ne bi procvjetala, jer vaši ljudi su vrijedni. Neprihvatljiva je ova tendencija da ljudi odlaze iz zemlje. Na tisuće njih su napustili BiH, posebno iz Hercegovine. Znam da je Reformska agenda ambiciozan plan, ali isto tako mislim da je i realan plan. To je strategija za unapređenje ekonomske i socijalne situacije. Još smo na početku. Tek krajem srpnja prošle godine je Reformska agenda usvojena i ne možemo očekivati da se preko noći dogode promjene. Za nekih šest do 12 mjeseci već će biti vidljivi rezultati. To će, u kombinaciji s integracijom u EU, doista omogućiti svima da gledaju na BiH iz jedne drukčije perspektive.

Predsjedatelj Čović kaže da BiH tek nakon predaje aplikacije očekuje pravi posao. Što treba biti prioritet bh. vlasti nakon što 15. veljače preda zahtjev za članstvo u EU?

Prije svega, treba nastaviti provoditi Reformsku agendu. Trenutno se črekaju sporazumi s MMF-om i Svjetskom bankom i mi kao EU smo spremni financirati neke od reformi. Govorimo ovdje o iznosu višem od milijarde eura u kreditnim sredstvima ili barem o 500 milijuna investicija, kako bi se olakšale investicije kroz kredite. U idućih šest mjeseci to će biti najznačajnija aktivnost. Imat ćemo lokalne izbore, ali jako je važno da se ove reforme nastave i da ih izbori ne poremete, da se reforme ne koriste kao sredstvo za prebacivanje krivnje. Postoji mnogo različitih aspekata ovog procesa. Napredak u borbi protiv korupcije je također važan. Na razini Federacije je mnogo toga urađeno i znam da premijer Novalić nekad biva kritiziran, ali on predvodi reforme i nekada je potrebno hrabrosti da se zauzmu pozicije koje nisu popularne u javnosti. Osim Reformske agende, treba završiti proces prilagodbe SSP-a i onda dolazimo do pitanja koordinacije. Nije samo u pitanju mehanizam, već treba omogućiti da zemlja funkcionira, da bude funkcionalna u smislu zemlje koja predaje zahtjev za članstvo. Treba napraviti listu prioriteta i u smislu suradnje s EU bilo bi dobro razviti zajedničke strategije za poljoprivredu, promet. To će pomoći nama da možemo pomoći vama. U narednih nekoliko mjeseci će EU donijeti odluku. Uslijedit će upitnici nakon kojih će doći dodatni set pitanja kojima će se tražiti pojašnjenja na odgovore na prva pitanja. Taj proces traje barem godinu ili godinu i pol. Temeljem toga će biti donesena odluka može li BiH postati kandidatkinja  i tek onda kreće proces pregovaranja. Idite korak po korak, ali ne odlažite za sutra ništa što možete uraditi danas. Važno je da budete ambiciozni.

Vi ste spomenuli neke okvirne rokove u smislu nastavka procesa integracije BiH u EU. Koliko brzo BiH može doći do kandidacijskog statusa?

To će biti odluka koju zajednički konsenzusom donose sve zemlje članice temeljem mišljenja Europske komisije. Vidjet ćete u idućih nekoliko tjedana prve komentare od strane EU ili nekih članica. Razmatrat će se jesu li ispunjena ona tri uvjeta i mislim da ima još stvari koja će se morati riješavati tijekom procesa. Uostalom, vremenski okviri susjednih zemalja mogu vam biti orijentir. Došli ste u sadašnju fazu brže nego što je većina ljudi očekivala i važno je da se ne zamarate detaljima, nego da nastavite s pozitivnim trendovima. Kao kad trčite, teže se ponovno pokrenuti ako stanete, a ovo je utrka na duže staze. Nije baš maraton, ali nije ni sprint. Trebat će vremena.

Mogu li već spomenuti lokalni izbori ove godine i uhićenje čelnika SBB-a ugroziti ili usporiti započete proeuropske reforme?

Ne, mislim da ne mogu ugroziti, jer to ovisi o vama i vašim političarima. S kim god sam pričao, stekao sam dojam da europski put neće biti ugrožen.  Svim političarima u BiH sam kazao da je, bez obzira koju dužnost obnašaju, vrlo je važno da se svi slože vezano uz put u EU. To, doista, nije problematično pitanje i ne treba ga eksploatirati. Ne treba manipulirati time. Prije godinu dana je svih 14 najvažnijih stranaka potpisalo izjavu kojom se zajednički obvezuju na budućnost ove zemlje u EU. Evo godinu dana kasnije podnosite zahtjev za članstvo. Vidjet ćemo gdje ćete biti za godinu dana, ali ako se osvrnemo unatrag već je poduzeto niz impresivnih koraka. Čini mi se da postoji snažan cinizam i da je to vrlo negativan čimbenik. Ljudi trebaju gledati unaprijed i razmišljati o BiH kao budućoj članici EU.

Ovih dana aktualno je i pitanje promjene Izbornog zakona BiH. Koliko je, po Vama, to pitanje važno za stabilnost ove zemlje?

O tome odlučuju vaše stranke, ali sekcija OESS-a koja se bavi izborima je nakon posljednjih izbora donijela niz preporuka i mislim da te preporuke treba pratiti što je moguće više. One će unaprijediti demokratičnost cijelog izbornog procesa i to je dobra polazna točka. Ako postoji suglasnost o nekim izmjenama Izbornog zakona koje nemaju negativnu intenciju, to je dobro.