Evropska komisija danas donosi važan niz mjera za upravljanje vanjskim granicama EU i zaštitu schengenskog prostora bez unutarnjih granica. Današnji su prijedlozi namijenjeni učinkovitijem upravljanju granicama, većoj unutarnjoj sigurnosti Evropske unije i zaštiti načela slobodnog kretanja osoba. Komisija predlaže uspostavljanje evropske granične i obalne straže kako bi se osiguralo čvrsto i zajedničko upravljanje vanjskim granicama. Za još veću sigurnost evropskih građana Komisija predlaže da se uvedu i sustavne provjere u odgovarajućim bazama podataka svih osoba koje ulaze u schengenski prostor ili izlaze iz njega.

Prvi potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans izjavio je: “U području slobodnog kretanja bez unutarnjih granica upravljanje evropskim vanjskim granicama mora biti zajednička odgovornost. Kriza je razotkrila očite slabosti i nedostatke postojećih mehanizama kojima se želi osigurati pridržavanje normi EU. Stoga je trenutak da se okrenemo doista cjelovitom sustavu upravljanja granicama. Evropska granična i obalna straža povezat će ojačanu Agenciju, koja će moći raspolagati osobljem i opremom iz pričuve, s tijelima država članica, koja će i dalje biti nadležna za svakodnevno upravljanje granicama. Sustavom koji predlažemo omogućit će se utvrđivanje slabosti u stvarnom vremenu tako da ih se može brzo riješiti, a poboljšat će se i naša kolektivna sposobnost učinkovitog rješavanja kriznih situacija ako se određeni dio vanjske granice nađe pod velikim pritiskom.”

Evropski komesar za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos dodao je: “Trenutačni izazovi povezani s migracijama i sigurnošću ne poznaju granice i zahtijevaju uistinu evropski pristup. Frontex je bio ograničen u pružanju potpore državama članicama pri upravljanju njihovim vanjskim granicama, ali nova Agencija za graničnu stražu imat će odrješenije ruke. Danas nam je jedinstvo Evrope važnije nego ikad: radi upravljanja vanjskim granicama, ubrzanja vraćanja nezakonitih migranata, omogućivanja dobrog funkcioniranja sustava azila za one kojima je potrebna pomoć i pojačanja provjera na vanjskim granicama Evropske unije. Paketom o granicama koji danas predstavljamo povećat će se sigurnost naših građana i osigurati visoki standardi upravljanja granicama.”

Evropska granična i obalna straža

Evropska granična i obalna straža povezat će Evropsku agenciju za graničnu i obalnu stražu, koja je nastala iz Frontexa, s tijelima država članica nadležnima za upravljanje granicama, koja će se nastaviti baviti svakodnevnim upravljanjem vanjskim granicama.

Nova Evropska granična i obalna straža imat će:

• Brzu pričuvu službenika graničnog nadzora i tehničke opreme: Agencija će se moći služiti uslugama najmanje 1500 stručnjaka koji se mogu rasporediti u roku do tri dana. Pri put Agencija će moći sama nabavljati opremu i raspolagati tehničkom opremom iz pričuve koju osiguravaju države članice. Za operacije povezane s evropskim granicama više neće nedostajati osoblja ni opreme. Kad je riječ o ljudskim resursima, očekuje se da će do 2020. u novoj Agenciji broj stalno zaposlenih dostići 1000, što je više nego dvostruko od Frontexa, a među njima će biti i operativci na terenu.
• Ulogu nadzora i praćenja: Osnovat će se centar za praćenje i analizu rizika radi praćenja migracijskih tokova prema Evropskoj uniji i unutar nje te radi provođenja analize rizika i obveznih procjena osjetljivosti za utvrđivanje i uklanjanje slabih točaka. Časnici za vezu uputit će se u države članice kako bi bili na terenu na mjestima gdje su granice ugrožene. Agencija će moći procjenjivati operativne kapacitete, tehničku opremu i resurse država članica za suočavanje s izazovima na njihovim vanjskim granicama i tražiti od država članica da poduzmu mjere za rješavanje situacije unutar zadanih rokova u slučaju ugroženosti.
• Pravo na intervenciju: Države članice mogu tražiti zajedničke operacije i brze granične intervencije te raspoređivanje timova Evropske granične i obalne straže u tu svrhu. Bude li i dalje nedostataka ili se država članica nađe pod znatnim migracijskim pritiskom koji ugrožava schengenski prostor, a nacionalne mjere izostanu ili nisu dovoljne, Komisija će moći donijeti provedbenu odluku kojom se utvrđuje da je zbog situacije na određenom dijelu vanjskih granica potrebno hitno djelovanje na evropskoj razini. Time će se omogućiti Agenciji da se uključi i rasporedi timove Evropske granične i obalne straže kako bi osigurala djelovanje na terenu kad država članica ne može ili ne želi poduzeti potrebne mjere.
• Nadzor obalne straže: Nacionalne obalne straže bit će dio Evropske granične i obalne straže u smislu da će obavljati zadaće granične kontrole. Mandati Evropske agencije za kontrolu ribarstva i Evropske agencije za pomorsku sigurnost uskladit će se s novom Evropskom graničnom i obalnom stražom. Te tri agencije moći će pokrenuti zajedničke operacije nadzora, primjerice tako da zajedno upravljaju daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima (dronovima) u Sredozemnom moru.
• Mandat za rad u trećim zemljama: Agencija će imati nov mandat za slanje časnika za vezu u susjedne treće zemlje i pokretanje zajedničkih operacija s njima, uključujući djelovanje na njihovu državnom području.
• Jaču ulogu u pogledu vraćanja: Unutar Agencije osnovat će se Evropski ured za vraćanje kako bi se omogućilo raspoređivanje evropskih intervencijskih timova za vraćanje sastavljenih od pratitelja, promatrača i stručnjaka za vraćanje koji će surađivati kako bi učinkovito vratili državljane trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Standardnom evropskom putnom ispravom za povratak osigurat će se da treće zemlje više prihvaćaju povratnike.
• Jamčenje unutarnje sigurnosti: Agencija će uključiti prekogranični kriminal i terorizam u analizu rizika i surađivati s drugim agencijama Unije i međunarodnim organizacijama u sprečavanju terorizma, poštujući pritom u potpunosti temeljna prava.

Sustavne provjere građana EU na vanjskim granicama

Da bi se povećala sigurnost unutar schengenskog prostora, Komisija predlaže ciljanu prilagodbu Zakonika o schengenskim granicama kako bi se uvele obvezne sustavne provjere građana EU na vanjskim kopnenim, morskim i zračnim granicama. Obvezne provjere građana EU uvest će se s pomoću baza podataka kao što su schengenski informacijski sustav, Interpolova baza podataka o ukradenim i izgubljenim ispravama te odgovarajući nacionalni sustavi kako bi se provjerilo da osobe koje ulaze u Uniju nisu prijetnja javnom redu i unutarnjoj sigurnosti. U prijedlogu se naglašava i potreba da se provjeravaju biometrijski identifikatori u putovnicama građana EU u slučaju sumnje u vjerodostojnost putovnice ili legitimitet vlasnika. Provjere će sada biti obvezne i pri izlasku iz Evropske unije.

S obzirom na to da se kontrole isprava i osoba mogu obavljati paralelno, nadležna tijela trebala bi se moći služiti odgovarajućim bazama podataka, a da pritom ne zadržavaju prelaske granice. U pravilima je predviđena fleksibilnost u slučajevima u kojima bi sustavne provjere mogle nesrazmjerno utjecati na odvijanje prometa na granici. U tim slučajevima države članice mogu, na temelju procjena rizika, odlučiti provoditi ciljane provjere na nekim kopnenim i morskim graničnim prijelazima. O procjeni rizika obavješćuje se Agencija koja u okviru procjene osjetljivosti može ocijeniti način na koji se primjenjuje iznimka.

Sustavne provjere u bazama podataka obavljaju se prema načelu „pronađen podatak/nema pronađenih podataka”. Ako osoba ne predstavlja rizik, provjera se neće zabilježiti i njezini se podaci neće dalje obrađivati. Takva upotreba baza podataka tek neznatno utječe na prava na zaštitu osobnih podataka, i to iz opravdanih sigurnosnih razloga.

Kontekst

Uspostavljanje Evropske granične i obalne straže, kako je najavio predsjednik Juncker u govoru o stanju u Uniji 9. septembra, dio je mjera u okviru Evropskog migracijskog programa da bi se ojačali upravljanje vanjskim granicama EU i njihova sigurnost. Evropskim migracijskim programom, koji je Komisija donijela u maju 2015., utvrđena je potreba za sveobuhvatnim pristupom upravljanju migracijama. Taj je cilj prepoznao i Evropski parlament, a Evropsko vijeće podržalo ga je u jasnim smjernicama predstavljenim 23. septembra i 15. oktobra.

Kako bi odgovorila na nedavne tragične napade u Parizu i rastuću prijetnju stranih terorističkih boraca, Komisija je brzo reagirala ubrzanjem rada i provedbom mjera u okviru Evropskog migracijskog programa. Današnji je prijedlog odgovor na potrebu za pojačanjem sigurnosnih kontrola na vanjskim granicama EU, na što su 20. novembra pozvali ministri unutarnjih poslova.