Evropska komisija i visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost danas su otkrili glavne tačke revizije Evropske politike susjedstva (ENP), istaknuvši obnovljeni pristup Unije prema susjedima na istoku i jugu. Revizija je uslijedila nakon opširnih konsultacija sa zemljama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama, socijalnim partnerima, građanskim društvom i akademskom zajednicom.
“Jače partnerstvo sa susjedima ključno je za Evropsku uniju u vrijeme kada se suočavamo sa mnogim izazovima u okviru granica EU i šire. Teroristički napadi u Parizu koji su izvršeni u petak, ali i nedavni napadi u Libanu, Egiptu, Turskoj i Iraku još jednom dokazuju da se suočavamo sa globalnim prijetnjama kojima međunarodna zajednica mora da se suprotstavi ujedinjena. Moramo zajedno da izgradimo sigurnije okruženje, pokušati da riješimo mnoge krize naše zajedničke regije, podržimo razvoj i rast najsiromašnijih oblasti i pozabavimo se glavnim uzrokom migracija. Upravo to je svrha ove revizije ENP koja će promovisati naše vrijednosti i interese, te angažovati partnere na intenzivnijoj saradnji o pitanjima koja se tiču bezbjednosti. Cilj danas predstavljenih mjera jeste pronalaženje načina na koje ćemo zajedničkim snagama unaprijediti otpornost društava naših partnera kao i našu sposobnost da na zajedničkim ciljevima radimo zajedno na efikasan način”, rekla je visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini.
“Naš najveći izazov je stabilizacija susjedstva. Konflikti, terorizam i radikalizacija prijete nam svima. Ali siromaštvo, korupcija i loše upravljanje takođe predstavljaju izvor nesigurnosti. Zato ćemo odnose sa partnerima preusmjeriti na zajedničke interese koje istinski dijelimo. Posebno u smislu ekonomskog razvoja, pri čemu ćemo sve snage fokusirati na zapošljavanje mladih i njihove vještine”, dodao je komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Johannes Hahn.
Stabilizacija, diferencijacija i vlasništvo
U ovom mandatu, glavni politički prioritet ENP biće stabilizacija. Drugi ključni elementi novog ENP biće diferencijacija i veće zajedničko vlasništvo, pri čemu se priznaje da ne žele svi partneri da se povinuju pravilima i standardima EU, te se odražavaju želje svih zemalja po pitanju prirode i obima partnerstva sa EU. Unija će kroz ENP podržati i nastaviti da promoviše univerzalne vrijednosti, pri čemu će tražiti efikasnije načine za unapređenje demokratije, ljudskih prava, osnovnih sloboda i vladavine prava.
Ključni sektori
Novi ENP upregnuće snage za podršku inkluzivnom ekonomskom i društvenom razvoju, stvaranje prilika za zapošljavanje mladih naći će se među ključnim mjerama ekonomske stabilizacije. U fokusu će biti intenziviranje saradnje sa partnerskim zemljama u sektoru bezbjednosti, uglavnom u oblasti sprečavanja konflikta, borbe protiv terorizma i antiradikalizacije. Sigurna i zakonita mobilnost sa jedne strane, i bavljenje pitanjima protivzakonskih migracija, trgovine i krijumčarenja ljudi sa druge jesu budući prioriteti. Naposljetku, veća pažnja biće posvećena radu sa partnerima na energetskoj sigurnosti i pitanjima klimatskih promjena.
Veća fleksibilnost i efikasnost i novi partnerski pristup
EU želi da preusmjeri odnose sa susjedima kako bi se bavila političkim prioritetima koje obje strane smatraju za osnovu partnerstva. Sa partnerima će se razgovarati o ovoj mogućnosti, koja je ključna za njihov osjećaj vlasništva. Cilj je takođe intenzivnije uključivanje zemalja članica u definisanje i provođenje politike u susjednim zemljama.
Novi ENP uvešće neke nove radne modele, uključujući obustavu tradicionalnog godišnjeg paketa izvještaja o zemljama. Izvještaji će sada biti više prilagođeni prirodi i radnom kalendaru svakog partnerstva.
Novi ENP će težiti da dostupne izvore finansiranja upotrijebi na fleksibilniji način tako da EU može brže reagovati na nove izazove u susjedstvu. Predviđa se veći angažman sa građanskim društvom, socijalnim partnerima i mladima.
Na regionalnom nivou, Istočno partnerstvo dalje će se osnaživati u skladu sa obećanjima datim na Samitu u Rigi 2015. godine. Mediteranska unija može imati veću ulogu u podršci saradnji između južnih susjeda. Novi ENP takođe ima za cilj da uključi i druge regionalne aktere van susjedstva, gdje je to svrsishodno, u rad na regionalnim izazovima.
Sljedeći koraci
U mjesecima koji dolaze, zemlje članice i partnerske zemlje raspravljaće o prijedlozima koji su predstavljeni danas u zajedničkoj obavijesti, kako bi zajednički odredili nove prioritete i oblik budućih odnosa.
Pročitajte zajedničku obavijest:
http://eeas.europa.eu/enp/documents/2015/151118_joint-communication_review-of-the-enp_en.pdf
Više informacija:
http://ec.europa.eu/enlargement/neighbourhood/
http://eeas.europa.eu/enp/index_en.htm/
Kontekst:
Evropska politika susjedstva (ENP) pokrenuta je 2004. kako bi pomogla EU da pruži podršku i jača stabilnost, bezbjednost i prosperitet u zemljama sa kojima graniči. EU je posvećena ovim ciljevima, ali događaji koji su se desili u posljednjih nekoliko godina ukazuju na potrebu za novim pristupom, ponovnim postavljanjem prioriteta i uvođenjem novih načina rada.
Revizija koju je predložio predsjednik Juncker a tražile zemlje članice EU prošla je proces javnih konsultacija u kojem je dobijeno preko 250 odgovora iz zemalja članica, partnerskih vlada, institucija Unije, međunarodnih organizacija, socijalnih partnera, građanskog društva, poslovne zajednice, trustova mozgova, akademske zajednice i drugih predstavnika javnosti. Tako veliko učešće potvrđuje potrebu za promjenom ENP kako suštinski tako i metodološki.
