Intervju sa ambasadorom Lars-Gunnarom Wigemarkom za Dnevni avaz

Intervju je izvorno objavljen u Dnevnom avazu 15.10.2015. godine.

Dio politike je i to da se po strani ostave politička razilaženja ili različitosti i da se krene naprijed • Ne tako davno, imali smo pitanje može li Vlada FBiH uopće preživjeti

Pozdravljam novu većinu u Federaciji BiH sa SBB-om, strankom koja je, čini se, spremna podržati rad Vlade FBiH. Sada će doći do stabilnije većine u Parlamentu. To treba dovesti do olakšanog načina donošenja reformi.

Donositi odluke

Izjavio je ovo u intervjuu za “Dnevni avaz” Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i Specijalni predstavnik EU u BiH, komentirajući novi politički momentum u našoj državi, odnosno koaliciju između SBB-a i SDA.

Ono što je sada važno jeste mogu li se reformama osigurati neophodne promjene, dakle više radnih mjesta, više investicija. Kako bi se ovo postiglo, mora se nastaviti s ovim momentumom, ovom brzinom. Naš interes jeste efikasna većina. Može li ona uraditi ono što je potrebno i što je teško? Sigurno je da neće biti laganih odluka, ali one su potrebne. Naravno, moramo naglasiti da mi nemamo favorite ni u vlasti ni izvan nje – kazao je Wigemark za Avaz.

Možete li ocijeniti značaj činjenice da su dva politička lidera dvije najjače stranke u FBiH odlučila da zarad stabilizacije prilika zajedno rade na budućnosti ove države, i to uprkos različitostima iskazanim u prošlosti?

Jača većina i Vlada FBiH spremna donositi reforme jednostavno su neophodne! Mislim da je suština vlasti da radi na ispunjenju obećanja prema građanima. A to može samo s jasnom većinom u Parlamentu. Ne tako davno, imali smo pitanje može li Vlada FBiH uopće preživjeti.

Dakle, moj odgovor na vaše pitanje jeste da je dobro što se desilo da su dvije političke partije iskazale spremnost i postigle dogovor. To je veoma dobro. Ali, sada treba osigurati da se ne gubi zamah. Rekao bih da je i dio politike i to da se po strani ostave politička razilaženja ili različitosti i da se krene naprijed u interesu države i njenih građana. To, svakako, ohrabrujemo! Treba imati na umu da su svi politički lideri potpisali Izjavu za EU.

Koja je, prema Vašoj ocjeni, brzina kojom se kreće vozilo zvano BiH? Je li nužno da vozač ubaci u veću brzinu?

Najvažnije je ustanoviti ko vozi to vozilo te osigurati da ne bude previše vozača ni previše brzina u istom vremenu. Ne može se desiti da jedan vozač promijeni jednu brzinu, a drugi je smanji. To nije dobro za vozilo. Općenito smo zadovoljni brzinom kojom se kreće, pogotovo Vlada FBiH. Vijeće ministara BiH pokušava to pratiti, kao i Vlada RS.

Pitanje datuma

Ako je to tako, možemo li onda očekivati da BiH početkom naredne godine bude prihvaćena kao kandidat za članstvo u EU?

Da bi aplikacija BiH za članstvo u EU bila smatrana kredibilnom, postoje uvjeti. Prvi je napredak u provođenju Reformske agende. Drugi je vezan uz prilagođavanje trgovinskog dijela SAA s Hrvatskom. Tu su pozicije jasne, ali mislim da ima prostora da se nađu rješenja za određene proizvode. Treći je vezan uz uspostavljanje mehanizma koordinacije koji je potreban za pregovore sa EU.

Ali, možete li Vi dati neku procjenu ili barem očekivanja? Kada ćemo postati kandidat za članstvo u EU?

Umjesto da špekuliramo o tome je li to 31. januar 2016. godine ili neki drugi datum, treba pogledati listu onoga što treba uraditi. Ali, zaista se može reći da je to moguće vrlo brzo ispuniti. Mi ćemo vrlo vjerovatno u decembru imati sastanak s vlastima, predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija da vidimo gdje smo.

Vladavina prava

Primjetno je da ste u posljednjim istupima malo forsirali priču o radu na jačanju vladavine prava, odnosno na reformama pravosuđa. Dakle, otpočete su ekonomske reforme. Jesu li, onda, sada na redu pravosudne?

U pravu ste. Naravno, još je znatan broj ekonomskih mjera koje treba postići. Ali, da bi sve to zaživjelo, treba vam i efikasno pravosuđe, bolja vladavina prava. To je, zapravo, dio Reformske agende. To je ono s čime će se vlasti morati u narednom periodu suočiti. Kada govorimo o pokretanju biznisa, ne treba nam sistem pravne nesigurnosti. Tu su, svakako, i druga pitanja poput efikasnog procesuiranja ratnih zločina, na čemu treba više uraditi.

Sumnjali smo u reforme zbog DF-a

Ranije u ovoj godini bilo je dosta sumnje je li Vlada FBiH uopće u mogućnosti da donese bilo šta od reformi. Može se reći da smo bili zaista zabrinuti pogotovo nakon što je jedan koalicioni partner rekao da više neće podržavati vlast. Imaju, naravno, pravo na ovakve odluke, iako ne želim špekulirati o njihovim motivima. Kako god, nekako se uspjelo raditi. Uspjelo se donijeti Zakon o radu, iako tankom većinom. Dobro je da je Vlada nastavila raditi uz veću podršku u Parlamentu – kazao je Wigemark.

Europa.ba