Kolumna ministra vanjskih poslova Republike Austrije, Sebastiana Kurza i ministra vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke Frank-Walter Steinmeiera originalno je objavljena u Nezavisnim novinama 26.08.2015. godine.
20 godina poslije ratova na prostoru zapadnog Balkana, ta Regija je mirna i sve zemlje Regije teže da postanu članice Evropske unije. Značajan progres koje je postignut, svakako, ne bi trebalo shvatiti kao nešto razumljivo samo po sebi. Stabilnost Regije još je uvijek na nesigurnim temeljima, i u velikoj mjeri zavisi od podrške Evropske unije. Perspektiva članstva u Evropskoj uniji do sada je bila najvažniji pojedinačni poticaj za provođenje teških ali neophodnih reformi i za održive napore u pravcu pomirenja u Regiji. Naše opredjeljenje da zapadnom Balkanu dajemo evropsku perspektivu ostaje ključ za obezbjeđenje trajne stabilnosti u Regiji i za kompletiranje transformacije političkih sistema, ekonomija i društava u Regiji. Mirne, stabilne i demokratske zemlje zapadnog Balkana strateški su interes Evropske unije.
Berlinski proces koji je 2014. godine inicirala Njemačka, a koji ove godine nastavlja Austrija, dodaje obnovljeni zamah i reafirmira naše opredjeljenje prema ovoj perspektivi.
Bečki samit, 27. augusta, drugi je u nizu od pet samita planiranih da se održe do 2018. godine. Kao i prvi Samit u Berlinu, i Bečki samit će okupiti šefove vlada, ministre vanjskih poslova i ministre privrede svih zemalja zapadnog Balkana, kao i relevantne nositelje interesa Evropske unije i međunarodnih institucija. Njegov cilj je trojak: kao prvo, istaći bitan progres koji je ostvaren u Regiji; kao drugo, ponovno potvrditi i osnažiti evropsku perspektivu svih zemalja Regije; i kao treće, ubrzati reforme, povećati ekonomske prilike i ohrabriti suradnju u Regiji.
Prošle godine u Berlinu, složili smo se o tome da se fokusiramo na konkretne projekte, jednostavno, jer narod zapadnog Balkana očekuje opipljivu korist od puta prema Evropskoj uniji, u područjima kao što su: povezanost, zapošljavanje, obrazovanje, ljudska prava, vladavina zakona i demokracija.
Regionalni lideri su se složili oko temeljne regionalne transportne mreže i pripadajućih koridora kao kičme ekonomskog razvoja. Evropska komisija je spremna da ovom nastojanju do 2020. godine posveti 1 milijardu EUR-a. Ovo će pomoći zemljama zapadnog Balkana da se bolje povežu, kako međusobno tako i sa Evropskom unijom. Mi, dakle, želimo da pomognemo u kreiranju novih ekonomskih perspektiva za mlade ljude u zapadnom Balkanu. I Austrija i Njemačka mogu ponuditi djelotvornu ekspertizu u ovom području, na primjer, kroz svoj sistem dualnog stručno usmjerenog obrazovanja. Inicijativa o regionalnoj razmjeni mladih, bazirana na veoma uspješnom francusko-njemačkom i poljsko-njemačkom modelu, bit će prezentirana na Samitu. To bi trebalo da doprinese uklanjanju još postojećih zidova u umovima mladih ljudi i da unaprijedi pomirenje.
Vibrirajuće civilno društvo i slobodni mediji suštinski su stubovi svake moderne i uspješne demokracije. Naš Forum civilnog društva istaknut će njihovu dodatnu vrijednost kao foruma za debatu i miran sporazum o socijalnim pitanjima, kao i njihovu vitalnu ulogu pozivanja vlada na odgovornost.
Bez sumnje, mnogo toga ostaje da se uradi, kao što pokazuju žalosni incidenti u Srebrenici ove godine, te nedavni migracijski izazovi koji su se pojavili. Ipak, postoji mnoštvo impresivnih uspješnih priča. Evropska unija je dovela Srbiju i Kosovo za pregovarački sto. Oni su postigli impresivan progres na putu opsežne normalizacije svojih odnosa. Kako još ima puno pitanja kojima se treba pozabaviti, mi ohrabrujemo rukovodstvo Srbije i Kosova da ustraju u svojoj posvećenosti. Posljednja dobra usluga komesara Hahn-a u Skopju dovela je do dogovora između glavnih političkih stranaka. Mi sada apeliramo na strane da popločaju put za slobodne i fer izbore sljedećeg aprila, brzim i cjelovitim provođenjem nužnih unutarnjih reformi, kreirajući time više jednakih prilika za sve političke natjecatelje. U Bosni i Hercegovini, obnovljeni je pristup Evropske unije doprinio fokusiranju pažnje na socijalno-ekonomske reforme, od kojih će koristi imati svi ljudi u zemlji. Ovi primjeri pokazuju da angažman Evropske unije ima pozitivan učinak u prevladavanju najtežih situacija.
Konferencija će, također, naročitu pažnju posvetiti činjenici, da je zapadni Balkan postao primarna ruta kretanja rastućeg broja izbjeglica koje traže zaštitu u Evropi. Nedavni događaji u makedonskom pograničnom gradu Đevđelija potvrda su ovoga. Ovi razvoji kreiraju značajne izazove u pogledu upravljanja granicom i sistemom azila u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u državama članicama Evropske unije. Zemlje zapadnog Balkana će morati preuzeti svoju odgovornost u sučeljavanju sa ovim izazovima. Ali one nisu same: mi ćemo u Beču raspravljati o tome, kako Evropska unija, kao i pojedinačne države članice Evropske unije, mogu da podrže zemlje zapadnog Balkana u njihovim naporima da poboljšaju upravljanje granicom i sisteme azila.
Mi ćemo 27. augusta ponoviti našu čvrstu privrženost evropskoj perspektivi za sve zemlje zapadnog Balkana i obavezati se na našu kontinuiranu podršku ovoj Regiji. Vrata Evropske unije moraju ostati otvorena za Regiju zapadnog Balkana, kako bi se zajamčilo da Evropska unija ostaje najuspješniji mirovni projekt u svijetu. Bez zapadnog Balkana, Evropska unije je jasno nepotpuna.
Mi smo svjesni da će Bečki samit i nastavljeni Berlinski proces doprinijeti osnovnom cilju zemalja zapadnog Balkana, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Austrija i Njemačka će, svim srcem, nastaviti da podržavaju sve napore u tom pogledu.
