Fokusirati se na probleme ljudi koji još uvijek žive u kolektivnim centrima

Šesnaest godina nakon rata u Bosni i Hercegovini oko 8600 ljudi, uglavnom interno raseljenih osoba još živi u kolektivnim centrima diljem zemlje, u iznimno teškim životnim uslovima.  „Ova situacija se mora riješiti, naglasili su prilikom posjete kolektivnim centrima u Istočnom Sarajevu i Gladnom Polju kod Rakovice, Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije i Andrew Mayne, predstavnik UNHCR-a za BiH.

„Neprihvatljivo je da ljudi još uvijek žive u ovakvim uslovima“, rekao je Mirel: „Mi ćemo definitivno nastaviti vršiti pritisak na domaće vlasti da poduzmu nešto po ovom pitanju kroz lokalne i regionalne projekte kako bi se ovim ljudima obezbijedili bolji životni uslovi“.

Stanovnici kolektivnih centara žive u siromaštvu i suočavaju se sa velikim problemima:  siromašni i neuslovni smještaj, ograničenja u zapošljavanju, pri ostvarivanju zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti. Pomoć lokalnih vlasti je, u većini slučajeva, nedovoljna.

C. (ime se ne objavljuje zbog zaštite identiteta) je žena koja živi u kolektivnom centru u Istočnom Sarajevu smještena je u dvije prostorije sa još četiri člana porodice, među njima i dvoje djece. Njena kćerka je nezaposlena. Čitava porodica preživljava od manje od 400 KM mjesečno što nije dovoljno ni da se kupi hrana i plate računi. U prijeratno prebivalište, kako kaže ne mogu se vratiti jer je njihova kuća kod Trnova srušena i nije nikada obnovljena. 

K.. iz Gacka živi u sličnim uslovima. U toku rata je dva puta ranjen i jednom zarobljen, proveo je, kako kaže, mjesec i po u logoru. Sada je 75 posto invalid i njegova četvoročlana porodica živi od 230 KM invalidnine u kući koja prokišnjava.

Posjete kolektivnim centrima u kontekstu su kontinuiranih zajedničkih napora sa vlastima BiH  da se ponađe trajno rješenje za izbjeglice i raseljena lica i druge ugrožene grupe građana koji žive u ovim centrima, rekao je Mayne.

Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora, formalno su se obavezale da će o ovom pitanju raspravljati na Ministarskoj konferenciji u Beogradu 7. novembra.

Na ovoj konferenciji će biti dogovoren Zajednički regionalni program koji bi trebao obezbjediti trajna rješenja  za  75.000 ljudi, a koji će prema projekcijama koštati oko  500 miliona eura. Paralelno s tim, bosanskohercegovačke vlasti rade na aplikaciji za zajam Razvojne banke Vijeća Evrope. Zajedno bi ova dva projekta trebala obezbijediti trajni smještaj za najugroženije grupe raseljenih lica, izbjeglica i povratnika u Bosnu i Hercegovinu. 

 „Bosna i Hercegovina će uz pomoć EU i UNHCR-a i zemalja regiona, ugostiti međunarodnu donatorsku konferenciju u Sarajevu, u aprilu naredne godine da bi se prikupili grantovi za ovu svrhu.“ pojasnio je Mirel: „U međuvremenu detaljne pripreme za tu konferenciju su počele tako da odmah nakon konferencije može početi gradnja trajnog smještaja“.