Hercegovačka Vinska cesta

Ambasador Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije u BiH, je 25. aprila 2007. godine presjekao crvenu vrpcu na svečanom predstavljanju nove turističke atrakcije, koju je finansirala Evropska unija – Hercegovačka vinska cesta.

Ovaj projekat, u trajanju od 17 mjeseci, provela je Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona u partnerstvu sa Udruženjem vinara i vinogradara Hercegovine. Evropska unija je, kroz EU RED Fond, osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od 200.000 eura, dok je Turistička zajednica sufinansirala projekat u vrijednosti od 25.359 eura. 

Cilj projekta je neposredno doprinijeti regionalnom ekonomskom razvoju; povećati broj i unaprijediti kvalitet turističkih atrakcija u BiH – Vinska cesta je novi turistički proizvod; povećati broj turističkih posjeta hercegovačkoj regiji i uključiti domaće stanovništvo i ponuđače usluga u cjelokupnu ponudu ovog projekta te tako povećati njihovu poslovnu dobit.

Kao dio ciljeva ovog projekta kreirana je i web stranica na engleskom i lokalnim jezicima na kojoj su predstavljeni vinogradi, vinski podrumi i proizvodi. Stranica takođe daje pregled drugih obližnjih turističkih atrakcija, kulturnih, prirodnih ili religijskih, kao i restorana i hotela, kako bi uvezala projekte koji se provode na drugim turističkim destinacijama i ostale turističke usluge: www.vinskacesta.ba  i www.wineroute.ba . Drugi promotivni materijali su mape koje označavaju puteve vina i regiju, brošure i katalozi vina, te kulturni događaji u regiji.

U projekat Vinska cesta uključene su 22 vinarije i podrumi iz Mostara, Čitluka, Stoca, Čapljine, Ljubuškog i Trebinja. Obim posla u ovim vinarijama se kreće od malih porodičnih proizvođača ekovina do velikih industrijskih proizvođača. Vinogradari se slažu da je neophodno dobiti oznaku/status  „Registrovane regije” (AOC – Appellation d'Origine Contrôlée), tako što će se marka hercegovačkih vina zaštiti, kao i imena njegovih autohtonih sorti: Blatina (crno) i Žilavka (bijelo).

Kako bi povećali svoj marketinški udio na domaćem tržištu, vinogradari takođe rade na zajedničkom marketingu i sprovođenju sporazuma o distribuciji. Pojedinačni vinari izvoze svoje proizvode na posebna tržišta, ali vinogradari se slažu da je potrebno da se postignu prepoznatljivi standardi, kako bi se unaprijedio ukupni imidž hercegovačkih vina u inostranstvu.

Ambasador Kourkoulas je posjetio vinski podrum i poznati vinograd “Kameno” u Blizancima kod Čitluka, koji je 1980.-ih, uz pomoć mašina, iz kamene pustinje pretvoren u oazu od 100 hektar zemlje na kojima su, na fragmentiranom krečnjaku, zasađeni redovi izdanaka Žilavke i Benea. Od njih se dobiva visokokvalitetno suho bijelo vino, nazvano Kameno vino, zbog kamenog tla na kojem raste. Ova jedinstvena proizvodnja je počela 1990. godine.

Nakon posjeta različitim destinacijama Vinske ceste, proslava je održana u prostorijama “Hercegovina Produkta”. Gosp. Andrija Kresić, menadžer Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, pozdravio je prisutne goste. 

Ambasador Kourkoulas je pohvalio rezultate koji su postignuti kroz ovaj projekat, te je naglasio da je ovo dobar primjer kojeg treba slijediti. Ambasador je istakao važnost turizma kako potencijala za ekonomski razvoj zemlje.

Gosp. Grgo Vasilj, predsjednik Udruženja vinara i vinogradara Hercegovine, izrazio je zahvalnost na podršci koja im je pružena.

Europa.ba