12 000 nevladinih organizacija u BiH ne garantuju funkcionalno civilno društvo- potrebno je više transparentnosti i dijaloga između vladinog i nevladi

“Razvijeno civilno društvo i njegovo učešće u procesu donošenju odluka predstavlja kamen temeljac funkcionionalne demokratije”, kazala je šefica Sekcije operacija za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije EU u BiH, Natalia Dianiskova na otvaranju seminara “Uloga civilnog društva u jačanju političkog dijaloga u Bosni i Hercegovini”.

“Nezamislivo je imati demokratsko društvo bez razvijenog civilnog društva”, kazala je Dianiskova.

Seminar, održan u Sarajevu, organiziran je u okviru programa “People2People” (P2P) koji provodi Evropska komisija, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u BiH, lokalnim Uredom za tehničku asistenciju i organizacijama civilnog društva (TACSO).

Cilj seminara bio je dati organizacijama civilnog društva u Bosni i Hercegovini priliku da pokrenu diskusiju o potencijalnoj ulozi civilnog društva u jačanju dijaloga u BiH, te pokazati kako o tome uče na primjerima iz prošlosti i sadašnjosti drugih zemalja.

Prema riječima Natalie Dianiskove, Bosna i Hercegovina ima “ograničenu” povijest razvoja civilnog društva. Prije rata u BiH je bilo malo organizacija civilnog društva i one su se uglavnom bavile sportom ili kulturom. Nakon rata, došlo je do nagle ekspanzije nevladinih organizacija, ali je prije svega riječ o kvantitativnoj a ne o kvalitativnoj ekspanziji. U BiH prema nedavno objavljenim analizama trenutno djeluje oko 12 000 organizacija koje se mogu smatrati neprofitnim i nevladinim.

Dianiskova je naglasila da je ključ uspostavljanja saradnje između vladinog i nevladinog sektora treba prije svega tražiti u podizanju svijesti o važnosti ovih procesa, u jačanju kapaciteta za saradnju i uspostavljanje zakonskog i institucionalnog okvira za razvoj civilnog društva i dijaloga između vladinog i nevladinog sektora.

Uvodno izlaganje Dianiskove je pomoglo učesnicima seminara sagledati nedostatke okruženja u kojem djeluju organizacije civilnog društva kao što su: nedostatak institucionalnog dijaloga, činjenica da većina NVOa počiva na donacijama, dodjela javnih fondova koji su predviđeni za organizacije civilnog društva koja se najviše odvija po modelu “direktno iz budžeta nevladinim organizacijama od posebnog interesa” a najmanje po delegiranim projektima, zatim minimalna transparentnost dodjele fondova ili nepostojanje transparentnosti, zanemarljiva komunikacija i saradnja između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Međutim, u istom izlaganju istaknuto je da je u zadnje vrijeme došlo je do napretka u rješavanju ovih slabosti

Rezidentna savjetnica u TACSO uredu u BiH, Slavica Drašković kaže da je ovaj seminar dobra prilika za dijalog između organizacija koje imaju jak motiv.

“Svi govornici na seminaru danas su imali kritičko promišljanje dijaloga dakle organizacija civilnog društva s jedne i institucija vlasti na svim nivoima s druge strane”, kazala je Drašković.

Ona je dodala kako bi bilo umjesno da se nakon ovakvog događaja otvori serija ovakvih diskusija u BiH prema temama koje se na ovom seminaru pokažu kao važne.  

Europa.ba