Izjava šefova država ili vlada članica Eurozone

Europska unija i države članice eurozone učinili su mnogo u proteklih 18 mjeseci na unaprjeđenju ekonomskog upravljanja i usvajanju novih mjera u odgovoru na nacionalnu dužničku krizu. Međutim, tenzije na tržištu eurozone su porasle, te je potrebno da pojačamo naše napore u rješavanju postojećih izazova. Danas smo se usaglasili da krenemo ka jačanju gospodarske unije, što podrazumijeva djelovanje u dva smjera:

– novi fiskalni pakt i snažnija koordinacija gospodarskih politika;

– razvoj naših stabilizacijskih instrumenata za rješavanje kratkoročnih izazova.

Ojačana struktura Ekonomske i monetarne unije

1. Stabilnost i integritet Ekonomske i monetarne unije i Europske unije u cjelini zahtijevaju brzu i snažanu provedbu već dogovorenih mjera, kao i dalje kvalitativne poteze u pravcu unije fiskalne stabilnosti u eurozoni. Uz jedinstvenu valutu, neophodno je imati snažan ekonomski stup. Isti će se temeljiti na unaprijeđenom upravljanju koji potiče fiskalnu disciplinu i snažnije integracije na unutrašnjem tržištu, kao i snažniji rast, te bolju konkurentnost i društvenu koheziju. Da bi se postigao ovaj cilj, radićemo i unaprijeđivati rezultate postignute u posljednjih 18 mjeseci, odnosno osnažen Pakt stabilnosti i rasta, provedbu europskog semestra počevši od ovog mjeseca, nove procedure za makroekonomske neravnoteže, te Pakt euro plus.

2. Imajući na umu ovaj sveobuhvatan cilj, te uz punu predanost zajedničkom  prevazilaženju sadašnjih poteškoća, danas smo se usaglasili vezano za novi fiskalni pakt i znatno snažniju koordinaciju gospodarskih politika u oblastima od zajedničkog interesa.

3. Navedeno će zahtijevati novi sporazum između država članica eurozone koji će se ugraditi u zajednička, ambiciozna pravila, a koja će pretočiti snažan politički angažman u novi zakonski okvir.

Novi fiskalni pakt

4.  Obavezujemo se da ćemo uspostaviti nova fiskalna pravila, koja sadrže sljedeće elemente:

• Opći državni budžeti moraju biti uravnoteženi ili u suficitu. Ima se smatrati da je princip poštivan ukoliko strukturni deficit na godišnjem nivou u pravilu ne prelazi 0,5% nominalnog BDP-a.

• Navedeno pravilo će također biti uvedeno u nacionalnim pravnim sistemima država članica na ustavnoj ili ekvivalentoj razini. Pravilo će sadržavati automatski korektivni mehanizam koji će se aktivirati u slučaju odstupanja. Isti će definirati svaka država članica na temelju principa predloženog od strane Komisije. Svjesni smo nadležnost Suda pravde za provjeru uvođenja ovog pravila u propise na nacionalnoj razini.

• Države članice će se približavati svojim specifičnim referentnim razinama, u skladu s rasporedom na prijedlog Komisije.

• Države članice u postupku prekomjernog deficita podnose program ekonomskog partnerstva na odobrenje Europskoj komisiji i Vijeću, a u kojem se detaljno navode potrebne strukturne reforme kako bi se osigurala učinkovita i trajna korekcija prekomjernog deficita. Komisija i Vijeće prate provedbu programa, te s njime usklađeni godišnji proračun.

• Uspostaviće se mehanizam za prethodno izvještavanje država članica o njihovim nacionalnim planovima emisije duga.

5. Predviđaju se strožija pravila kojima se uređuju procedure u slučaju prekomjernog deficita (član 126. TFEU) za države članice eurozone. Čim Komisija utvrdi da je država članica premašila gornju granicu od 3%, posljedice nastupaju automatski osim ukoliko se tome usprotivi kvalificirana većina država članica eurozone. Mjere i sankcije se usvajaju na prijedlog ili preporuku Komisije, osim ukoliko se tome usprotivi kvalificirana većina država članica eurozone. Nove odredbe trebaju sadržavati definiciju numeričkih kriterija za smanjenje duga (pravilo 1/20) za države članice s javnim dugom većim od 60%.

6. Također ćemo urgentno ispitati nova pravila koja je Komisija predložila na dan 23.11.2011. godine vezano za (i) praćenje i procjenu nacrta budžetskih planova i ispravke prekomjernog deficita država članica eurozone, te (ii) jačanje gospodarskog i budžetskog nadzora države članice koja se suočava sa ili joj prijete ozbiljne poteškoće s obzirom na njenu financijsku stabilnost u eurozoni. Pozivamo Vijeće i Europski parlament da u hitnoj proceduri razmotre navedene propise, kako bi isti mogli stupiti na snagu za sljedeći budžetski ciklus. U novom pravnom okviru, Komisija će posebno razmotriti ključne parametre fiskalnih politika u nacrtu planova budžeta, te po potrebi usvojiti mišljenje o tim planovima. U slučaju da Komisija utvrdi posebno teške oblike nepoštivanja odredbi Pakta o stabilnosti i rastu, ista će zahtijevati revidirani nacrt plana budžeta.

7. Dugoročno nastavljamo raditi na dodatnom jačanju fiskalne integracije kako bi bolje odražavali stepen naše međuovisnosti. Ova pitanja će biti dijelom izvještaja predsjednika Europskog vijeća u saradnji s predsjednikom Komisije i predsjednikom Eurogrupe u martu/ožujku 2012. godine, a koji će također izvjestiti o odnosima između EU i eurozone.

Snažnija koordinacija politika i upravljanje

8. Saglasni smo sa aktivnijim korištenjem pojačane saradnje na pitanjima koja su bitna za nesmetano funkcioniranje eurozone, bez ugrožavanja unutarnjeg tržišta.

9. Zalažemo se za rad u cilju zajedničke ekonomske politike. Uspostaviće se procedura kako bi se osiguralo da se razmatraju i koordiniraju sve ključne reforme ekonomskih politika koje planiraju države članice eurozone na razini eurozone, s ciljem vrednovanja najboljih praksi.

10. Osnažiće se upravljanje eurozonom u skladu s dogovorom postignutim na Euro samitu dana 26.10. Također, redovni euro samiti će se održavati najmanje dva puta godišnje.

Jačanje stabilizacijskih alata

11. Dugoročne reforme, poput onih prethodno navedenih, moraju se dopunjavati s urgentnim aktivnostima kako bi se odlučno djelovalo vezano za postojeće tržišne tenzije.

12. Urgentno će se pokrenuti mehanizam Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) kroz dvije konkretne mogućnosti dogovorene u okviru Eurogrupe dana 29.11. Pozdravljamo spremnost Europske centralne banke (ECB) da djeluje kao posrednik za EFSF u njegovom djelovanju na tržištu.

13. Saglasni smo sa ubrzanim stupanjem na snagu sporazuma o Mehanizmu za europsku stabilnost (ESM). Sporazum će stupiti na snagu odmah nakon što ga ratificiraju države članice koje čine 90% temeljnog kapitala. Naš zajednički cilj je da ESM stupi na snagu u julu/srpnju 2012. godine.

14. Vezano za financijske resurse, saglasni smo o sljedećem:

• EFSF ostaje aktivan u financiranju programa koji su započeti do sredine 2013. godine, kako je predviđeno Okvirnim sporazumom, a po potrebi će nastaviti da osigurava financiranje tekućih programa;

• ponovo ćemo preispitati primjerenost ukupne gornje granice EFSF / ESM od 500 milijardi eura (670 milijardi dolara) u martu/ožujku 2012. godine;

• s postupnim povećanjem uplaćenog kapitala, spremni smo na ubrzanje isplate kapitala kako bi se održao minimalni omjer od 15% između uplaćenog kapitala te preostalog iznosa ESM emisija i kako bi se osigurali učinkoviti kombinirani kapaciteti za zaduživanje u visini od 500 milijardi eura;

• države članice eurozone i druge države članice će razmotriti i u roku od 10 dana potvrditi osiguranje dodatnih sredstava za MMF-a u iznosu do 200 milijardi eura (270 milijardi dolara), u obliku bilateralnih zajmova, kako bi se osiguralo da MMF ima odgovarajuće resurse za rješavanje krize. Pozdravljamo paralelni doprinos međunarodne zajednice.

15. Saglasni smo sa sljedećim prilagodbama ESM Sporazuma u cilju njegove bolje učinkovitosti:

• Vezano za učešće privatnog sektora, strogo ćemo se pridržavati uspostavljenih principa i praksi MMF-a, a što će se nesporno naglasiti u preambuli Sporazuma. Jasno potvrđujemo da su odluke od 21.07. i 26/27.10. o grčkom dugu jedinstvene i vanredne; standardizirane i identične klauzule kolektivnog djelovanja će se uključiti u uvjete i odredbe koje se odnose na sve nove obveznice eurozone, a kako bi se održala likvidnost tržišta.

• Kako bi se osiguralo da je ESM u poziciji da donosi potrebne odluke u svim okolnostima, izvršiće se izmjena pravila o glasovanju u okviru ESM tako da uključuje hitni postupak. Pravilo međusobnog sporazuma se zamijenjuje kvalificiranom većinom od 85% u slučaju da Komisija i ECB donesu zaključak da je potrebna hitna odluka vezano za financijsku pomoć u slučaju prijetnje financijskoj i ekonomskoj održivosti eurozone. 

16. Pozdravljamo mjere koje je Italija poduzela, te također pozdravljamo spremnost nove grčke vlade i stranaka koje su izrazile svoju podršku cjelovitom provođenju njenog programa, kao i značajan napredak koji su Irska i Portugal ostvarili u provedbi vlastitih programa.

***

Odluka o nekim od navedenih mjera se može donijeti kroz podzakonske akte. Šefovi država ili vlada članica eurozone smatraju da ostale mjere trebaju biti sadržane u zakonskim propisima. S obzirom na izostanak jednoglasnog dogovora država članica EU, odlučeno je da se mjere usvoje putem međunarodnog sporazuma koji će biti potpisan u martu/ožujku ili ranije. I dalje je cilj da se ove odredbe uključe u sporazume Unije što je prije moguće. Šefovi država ili vlada Bugarske, Češke Republike, Danske, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunije i Švedske naznačili su mogućnost da će uzeti učešća u procesu nakon savjetovanja sa nacionalnim parlamentima gdje je to prikladno.