KA KONSOLIDACIJI PO MJERI RASTA I RASTU
U prethodnim mjesecima, primijećeni su provizorni znaci ekonomske stabilizacije, ali tenzije na finansijskom tržištu nastavljaju da razvodnjavaju privrednu djelatnost, tako da je neizvjesnost i dalje visoka. Vlade ulažu veliki trud u ispravljanje budžetske neravnoteže na održivoj osnovi, ali neophodni su dodatni napori kako bi se promovisao rast i zapošljavanje. Nema brzih rješenja. Moramo djelovati biti odlučno, istrajno i sveobuhvatno. Moramo učiniti više da bismo Evropu izveli iz krize.
Donesene su određene odluke u cilju osiguranja finansijske stabilnosti i fiskalne konsolidacije – ovaj uslov je neophodan da bi se ponovo ostvario viši strukturni rast i zapošljavanje. Međutim, taj uslov sâm po sebi nije dovoljan: moramo modernizovati naše privrede i povećati konkurentnost kako bi se osigurao održivi rast. To je od suštinske važnosti za otvaranje novih radnih mjesta i zaštitu naših socijalnih modela i predstavlja težište strategije za Evropu do 2020. godine i Pakta za evro plus. Ovi napori se moraju preduzeti u tijesnoj saradnji sa socijalnim partnerima uz poštovanje nacionalnih sistema zemalja članica. Rast i zapošljavanje će se nastaviti samo uz dosljedan i sveobuhvatan pristup, gdje se kombinuju kvalitetno fiskalno konsolidovanje koje pogoduje investiranju u budući rast, zdrave makroekonomske politike i strategija aktivnog zapošljavanja uz očuvanje socijalne kohezije.
Martovski Evropski savjet daće smjernice zemljama članicama u pogledu ekonomske i politike zapošljavanja sa naročitim težištem na potpuno iskorištavanje ekološkog razvoja i na ubrzavanje strukturnih reformi u cilju povećanja konkurentnosti i generisanja većeg broja radnih mjesta. Pri tome, mora se posvetiti nužna pažnja sve većem neskladu između stanja ekonomije u zemljama članicama i socijalnih posljedica krize.
Danas je težište pažnje na tri hitna prioriteta. Gdje god je to moguće, napori uloženi na nacionalnom nivou biće podržani djelovanjem EU, uključujući kvalitetnije usmjeravanje sredstava EU na otvaranje radnih mjesta i razvoj u okviru dogovorenih okvira.
Stimulisanje zapošljavanja, sa težištem na zapošljavanju mladih
1. Danas u Evropi ima više od 23 miliona nezaposlenih. Ako ne povećamo stopu rasta, nezaposlenost će i dalje ostati visoka. Moramo zadržati postojeća i otvoriti nova radna mjesta, što obuhvata i „čistu privredu“. To podrazumijeva preduzimanje konkretnih radnji na prevazilaženju „nesklada vještina“ i „teritorijalnog nesklada“. To takođe podrazumijeva reformu tržišta radne snage i rješavanje troškova radne snage u odnosu na produktivnost. To je uglavnom pitanje kojom će se baviti države članice, koje moraju izraditi i realizovati sveobuhvatne inicijative u pogledu zapošljavanja, školovanja i sticanja vještina. Svaka zemlja članica će u svom nacionalnom programu reforme definisati konkretne mjere koje će preduzeti u cilju rješavanja ovih pitanja („Nacionalni planovi zapošljavanja“); realizacija će biti predmet pažljivijeg praćenja u okviru Evropskog semestra. Mjere za umanjenje troškova radne snage koji se dodaju na plate, kao što je smanjenje poreskog opterećenja, mogu bitno uticati na potražnju za niskokvalifikovanom radnom snagom i mladima. Smanjenje segmentacije tržišta rada može mladim ljudima u dovoljnoj mjeri pružiti mogućnosti zaposlenja. U cilju povećanja ponude radne snage i smanjenja nezaposlenosti mladih, neophodno je odmah preduzeti konkretne korake na nacionalnom nivou:
• Intenzivirati napore na promovisanju prvog radnog iskustva mladih ljudi i njihovo uključivanje u tržište rada: cilj bi trebalo da bude da u roku od nekoliko mjeseci od završavanja škole mladi ljudi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, praksu ili mjesto pripravnika;
• Značajno povećati broj mjesta za praksu ili za pripravnike kako bi se osiguralo da ona predstavljaju realne mogućnosti za mlade ljude, u saradnji sa socijalnim partnerima i, ako je moguće, integrisane u obrazovne programe;
• Učiniti dodatne napore da se omogući obuka za one koji rano napuštaju školu;
• U potpunosti iskoristiti mogućnosti koje pruža portal za mobilnost radne snage EURES kako bi se omogućilo prekogranično stažiranje za mlade ljude; dodatno otvaranje zaštićenih sektora putem otklanjanja neopravdanih ograničenja za stručne usluge i sektor maloprodaje.
2. EU će podržati ove napore, i to:
• Kao prvi korak u radu sa onim zemljama članicama koje karakterišu najviše stope nezaposlenosti, preusmjeriti raspoloživa sredstva EU na podršku za mlade ljude da dobiju zaposlenje ili obuku;
• Pospješivanje mobilnosti studenata putem značajnog povećavanja broja mjesta za obavljanje prakse u preduzećima u sklopu programa “Leonardo da Vinči”;
• Korišćenje Evropskog socijalnog fonda (ESF) za podršku pri uspostavljanju programa za obavljanje prakse, te podršku programima za mlade biznismene početnike i socijalne preduzetnike;
• Pospješivanje prekogranične mobilnosti radne snage, putem revizije pravila EU o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija, uključujući Evropsku stručnu karticu i Evropski pasoš znanja, daljnje jačanje EURES-a, te napredak u ostvarivanju i zadržavanju dodatnih prava na penziju radnika migranata.
Zaokruživanje jedinstvenog tržišta
3. Jedinstveno tržište je ključni pokretač ekonomskog rasta u Evropi. To je područje u kojem djelovanje na nivou EU može mnogo doprinijeti ekspanziji zaposlenosti i rasta. Zakon o jedinstvenom tržištu, Jedinstveno digitalno tržište i kontinuirano smanjenje sveukupnog zakonodavnog opterećenja za MSP i mikropreduzeća predstavljaju jasne prioritete. Podsjećajući na našu obavezu da se naročitim prioritetom smatra ubrzana analiza prijedloga koji sadrže najveći potencijal za rast, mi insistiramo na:
• Sporazumu o stadardizaciji, o energetskoj efikasnosti i o pojednostavljenju računovodstvenih zahtjeva do kraja juna 2012. godine; sporazumu o pojednostavljenju pravila za javne nabavke do kraja godine;
• Hitnoj realizaciji Plana aktivnosti Komisije o elektronskoj trgovini; upućivanju novog prijedloga o elektronskom potpisu prije juna 2012. godine; te sporazumu o pravilima za rješavanje sporova putem interneta i o roumingu do juna 2012. godine;
• U cilju iskorištavanja punog potencijala digitalne ekonomije, modernizaciji evropskog režima za autorska prava i promovisanju najboljih primjera iz prakse i modela, uz istovremeno efektivniju borbu protiv piraterije i uvažavanje kulturnih različitosti;
• Napretku u strukturnoj diskusiji o koordinaciji pitanja poreske politike i sprečavanja štetnih poreskih praksi u kontekstu Pakta za evro plus.
4. Zemlje učesnice se obavezuju da će najkasnije do juna 2012. godine postići konačni dogovor o posljednjem neriješenom pitanju iz paketa.
5. Od ključne je važnosti da hitro i potpuno realizujemo na nacionalnom nivou ono o čemu smo se već dogovorili kako bi se ispunio puni potencijal jedinstvenog tržišta. Konkretno, regulativa EU u oblastima kao što su jedinstveno uslužno i energetsko tržište mora biti brzo i u potpunosti realizovana. Takođe moramo razmotriti i preostale očekivane veze koje sprečavaju da interno tržište izruči svoje koristi. U očekivanju Evropskog savjeta u junu 2012. godine, Savjet će analizirati postignuti napredak u realizaciji regulative o jedinstvenom tržištu na osnovu Prikaza rezultata o unutrašnjem tržištu Komisije (Commission Internal Market Scoreboard). Komisija će jednom godišnje dostavljati izvještaj o postignutom napretku u pogledu postizanja potencijala za rast na potpuno integrisanom jedinstvenom tržištu, uključujući mrežne industrije. Komisija će za juni pripremiti izvještaj o mogućim načinima unapređenja realizacije regulative o jedinstvenom tržištu i poboljšanju njenog provođenja.
6. Mi ćemo unaprijediti multilateralne i bilateralne napore u svrhu otklanjanja trgovinskih barijera i obezbjeđivanja lakšeg pristupa tržištu i odgovarajućih uslova za ulaganje od strane evropskih izvoznika i investitora u skladu sa zaključcima Evropskog savjeta iz oktobra 2011. godine. 2012. bi trebalo da bude odlučujuća godina za unapređivanje trgovinskih sporazuma sa glavnim partnerima. Visoka Radna grupa za radna mjesta i rast EU i SAD-a bi trebalo da razmotri sve opcije unapređenja trgovine i investicija EU i SAD-a.
Unapređenje finansiranja ekonomije, naročito MSP
7. Od velikog je značaja preduzeti mjere za sprečavanje postojećeg kreditnog škripca koji snažno ograničava sposobnost preduzeća da rastu i generišu radna mjesta. U tom pogledu su skorašnje mjere koje je preduzela ECB po pitanju dugoročnog kreditiranja banaka od velike pomoći. Nacionalni supervizori i Evropska služba za nadzor banaka (EBA) moraju obezbjediti da dokapitalizacija banaka ne dovede do smanjenja postojećih sredstava što bi negativno uticalo na finansiranje ekonomije. Supervizori bi trebalo da u svim bankama osiguraju rigoroznu primjenu regulative EU o zabrani isplate bonusa.
8. 23 miliona evropskih MSP su okosnica ekonomskog uspjeha Evrope i glavni generator zaposlenja. Stoga se slažemo da se sljedeće hitne mjere realizuju do juna:
• Bolja mobilizacija strukturnih fondova putem ubrzavanja realizacije postojećih programa i projekata, pri čemu dolazi do adekvatnog reprogramiranja sredstava i hitnog izdvajanja sredstava koja još uvijek nisu raspoređena za konkretne projekte, fokusirajući se na pospješivanje rasta i generisanje radnih mjesta;
• Jačanje podrške EIB-a za MSP i infrastrukturu; Savjet, Komisija i EIB su pozvani da razmotre moguće opcije unapređenja aktivnosti EIB-a za potrebe podrške rastu, te da daju odgovarajuće preporuke, uključujući mogućnosti da se iz budžeta EU maksimizira finansijska sposobnost EIB grupe;
• Hitna analiza prijedloga Komisije za pilot fazu korišćenja “projektnih obveznica” za podsticanje privatnog finansiranja ključnih infrastrukturnih projekata;
• Obezbjeđivanje boljeg pristupa rizičnom kapitalu širom Evrope usaglašavanjem Evropskog pasoša do juna;
• Promovisanje uloge inicijative za mikrofinansiranje pod nazivom “Progress Microfinance Facility” za podršku mikro-preduzećima;
• Ulaganje dodatnih napora na poboljšanju okruženja u kojem MSP djeluju, naročito u pogledu smanjenja neopravdanih administrativnih i zakonodavnih opterećenja, te obezbjeđivanjem da sve aktivnosti na nivou Evropske unije budu u službi podrške ekonomskom razvoju i generisanju radnih mjesta.
9. Mjere koje nalažu djelovanje na nacionalnom nivou će biti adekvatno pomenute u Nacionalnim programima reformi zemalja članica. Savjet će do juna sačiniti izvještaj o realizaciji mjera koje će se provoditi na nivou EU.
______
[1] Zbog parlamentarnih obaveza, švedski premijer nije bio u mogućnosti da potpiše ovu izjavu.
