Dobro upravljanje u oblasti reduciranja opasnosti od katastrofa

Dobro upravljanje službama civilne zaštite u cilju učinkovitog reduciranja opasnosti od katastrofa će biti glavna tema rasprave u okviru radionice o Modelima organizovanja civilne zaštite u okviru programa „PPRD Jug”  koji finansira EU, a koja će se održati u Ženevi, Švicarska, 14-16.02.2012. godine.

Tokom radionice, koja između ostalog podrazumijeva i susret sa Margaretom Walström, visokom povjerenicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za reduciranje opasnosti od katastrofa, 22 stručnjaka za strateško planiranje ispred organa civilne zaštite Albanije, Alžira, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Egipta, Jordana, Izraela, Libana, Maroka, Palestinskih vlasti, Tunisa i Turske, će sa predstavnicima Evropske komisije, Ujedinjenih nacija i međunarodnim stručnjacima iz privatnog sektora razgovarati o ključnim funkcijama, nadležnostima i modelima organizovanja državnih službi civilne zaštite u cilju minimaliziranja ljudskih, ekonomskih i gubitaka koji se tiču životne okoline usljed katastrofa. Bosnu i Hercegovinu će predstavljati Olga Slagalo i Milivoje Popović ispred Sektora za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti.

Prema tvrdnjama Ujedinjenih nacija: „Postoje mnogobrojni primjeri dobrog upravljanja u odnosu na reduciranje opasnosti od katastrofa u svijetu. Ipak, u mnogim zemljama treba dalje unaprijeđivati pravne i regulatorne sisteme za reduciranje katastrofa, značajno poboljšati institucionalne okvire i pripadajuće mehanizme, te napraviti odlučne pomake unaprijed kada je riječ o opštem nivou angažovanosti, te obezbijediti dodatne kapacitete i resurse”.

Imajući u vidu konkretne izazove i prioritete u okviru svojih zemalja kada je riječ o upravljanju u kontekstu opasnosti od katastrofa, učesnici će biti u prilici da saznaju o najnovijim tokovima i trendovima kada je riječ o službama civilne zaštite, utvrde prednosti i nedostatke vlastitih organizacija, te uče na osnovu iskustava drugih, odnosno međusobno i sa odgovarajućim stručnjacima razgovaraju o mogućim unaprijeđenjima.

Tokom posljednje decenije, međunarodna debata o boljim uslugama upravljanja u pogledu opasnosti od katastrofa značajno je napredovala, pogotovo pod pritiskom cunamija u Indijskom okeanu 2004. godine, te kao rezultat različitih inicijativa UN-a poput Svjetske konferencije o reduciranju katastrofa održane u Kobeu, Japan, 2005. godine. Na konferenciji je zaključeno da modeli organizacije u okviru svake zemlje pojedinačno moraju prerasti iz onoga što je tek sistem reagovanja na katastrofe u sistem koji podrazumijeva prognoziranje stepena rizičnosti kao i mjere prevencije. Naredni bitan korak bi bila uspostava državnih središnjih tačaka za hitno reagovanje i upravljanje kako poznatim tako i novim rizicima kao što su klimatske promjene.

Izazovi koje klimatske promjene postavljaju pred predstavnike sistema civilne zaštite na području Mediterana se tiču povećanih vremenskih i klimatskih opasnosti, kao i veće ugroženosti zajednica. Prema trvrdnjama Intervladine komisije o klimatskim promjenama (IPCC), zemlje u razvoju sa prosjećnim nivoom prihoda – poput praktično svih zemalja partnera „PPRD Jug” izuzev Izraela i Palestinskih vlasti – su najviše oštećene kada je riječ o ljudskim žrtvama i ekonomskim gubicima povezanim sa vremenskim i klimatskim prilikama, te geofizičkim pojavama. U periodu 2001-2006. godina, ti gubici su iznosili oko 1% državnog bruto proizvoda (DBP-a) za zemlje srednjeg nivoa prihoda, dok je omjer za zemlje niskih primanja iznosio oko 0.3% DBP-a, a za zemlje visokih primanja manje od 0.1% DBP-a.  Između 1970. i 2008. godine, preko 95% smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama su se desili u zemljama u razvoju.

Hitno treba poduzeti mjere na smanjivanju rizika uzrokovanih klimatskim promjenama u zemljama Mediterana i to u vidu kontinuiranih napora u pogledu analiziranja uzroka katastrofa, zaštite najznačajnije infrastrukture poput škola i zdravstvenih ustanova, ojačavanja objekata, pomjeranja naselja, zaštite životne okoline, a više od svega izbjegavanja svih daljih razvojnih aktivnosti koje se u ovom pogledu mogu smatrati rizičnima.  

Za više informacija, molimo Vas da kontaktirate: Alessandro Candeloro, +39 349 0850931, info@euromedcp.eu

Europa.ba