‘Kako 2012. učiniti evropskom godinom za BiH’
Obraćanje na skupu Kruga 99, Sarajevo, nedjelja 26. februar 2012.

Na početku, hvala vam na ljubaznom pozivu da prisustvujem današnjem skupu. Izuzetno cijenim svaku priliku poput ove da se osvrnem na naš rad i iskustva i razmijenim mišljenja.

Danas ću govoriti, kao što ste tražili, o pitanju evropske perspektive Bosne i Hercegovine. Novi predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda je izrazio uvjerenost da 2012. godina može biti „evropska godina“ za Bosnu i Hercegovinu. Slažem se sa njim. Nada predsjedavajućeg Bevande može se izraziti i u pogledu članstva Bosne i Hercegovine u EU. Dakle, pravo pitanje je: kako učiniti 2012. evropskom godinom za Bosnu i Hercegovinu?

Treba reći da su EU i sve države članice zadovoljne da konačno vide da Bosna i Hercegovina sada ima vladu na državnom nivou – g. Bevanda se već obratio svim ambasadorima EU ovjde u Sarajevu u radujem se dobrim radnim odnosima sa njim i njegovim ministrima. Do imenovanja gospodina Bevande, mjesto rezervisano za našeg primarnog partnera bilo je prazno, a sada je napokon popunjeno.

Da kažem nešto perpektivi članstva i implikacijama za naše odnose.

Prvo bih želio da kažem nešto što se čini očiglednim, ali je bitno spominjati – postoji čvrsta politika EU da želimo da se Bosna i Hercegovina pridruži našoj porodici država. To je osnovno i ne može biti previše istaknuto i ne bi trebalo biti zaboravljeno.  Čujem mnoge komentatore kako navode razloge zbog kojih EU navodno ne želi da joj se ova ili ona zemlja pridruži: finansijski, mit o „zamoru od proširenja“ i tako dalje. Ali, uvjeravam vas da je članstvo kao perspektiva živo i dobrog zdravlja. Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je čvrsto opredjeljenje svih 27 zemalja članica. Nema sumnje u moju ličnu vjeru u to, ali pitanje je da li vi to vjerujete? Kako bi dokazao da našu politiku prati i akcija, doyvolite da kažem  da EU nije intenzivirala svoje prisustvo u ovoj zemlji zarad moje koristi ili moje karijere – sada nas je više u organizovanijem obliku, a pravi cilj je da pomognemo Bosni i Hercegovini da istinski napreduje ka EU.

Bosna i Hercegovina je evropska zemlja. Već postoji mnogo veza između nas: ljudi, kultura, trgovina. A postoji i stvaran, pozitivan doprinos koji Bosna i Hercegovina može dati Uniji kao članica – Bosna i Hercegovina donosti svoje prelijepe pejsaže, kapacitet ljudi, bogatstvo kulture i istorije ipotencijal resursa.  To obuhvata sveukupan proces proširenja čime će se čitav region pridružiti EU. To će koristiti i vama i nama.

Proteklih decenija imali ste u zemlji više međunarodnih organizacija nego što je uobičajeno. Siguran sam da će nakon nekog vremena one postati kao „čorba od skraćenica“, a sve će izgledati isto.

Međutim, ja čvrsto vjerujem da perspektiva evropskog članstva zemlje čini naš odnos u osnovi jedinstvenim – i drugačijim. Jer, kada naposlijetku postanete  članica EU, to ćete postati na jednakoj osnovi i kada govorimo o Bosni i Hercegovini i EU, ustvari govorimo o odnosu predanosti, partnerstva i dugovječnosti.

Ali, proces evropskih integracija nije zamjena za dogovor unutar zemlje. Vi – intelektualci, nevladine organizacije, mediji, političari, državni službenici – treba da oblikujete tu viziju da svima bude jasno da je to put naprijed. Vjerujem da je Bosna i Hercegovina na dobrom putu da dobije takav konsenzus. Ali, on se neće pojaviti niotkud i treba ga njegovati, čuvati netaknutog i držati na vrhu bilo kojeg dnevnog reda kako bi bio uspješan. Posebno pozdravljam moralnu odgovornost i vođstvo koje vi, intelektualci ove zemlje, možete omogućiti u tome. Bez vas, takva vizija ima malo šanse da preživi javnu raspravu.

To oblikuje naš odnos. Partnerstvo znači partnerstvo: odgovornosti imamo mi i odgovornosti ima Bosna i Hercegovina. Svako treba da ispunjava svoje odgovornosti, ili zadatke, kako bih ih radije nazvao.

Još jednu stvar bih da istaknem –u EU se mogu učlaniti samo države. Bosna i Hercegovina ima složenu ustavnu strukturu i dosta je o tome rečeno. Ali, postoje i unutrašnja uredjenja u državama članicama EU koje se takodje mogu smatrati veoma složenima.  Kao što sam mnogo puta ponovio, EU potpuno poštuje  sigurnost, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Uprkos toj složenosti, vjerujemo, na osnovu vlastitog iskustva, da postoje načini da Bosna i Hercegovina može podnijeti ekonomske, socijalne, političke i druge pritiske koje će moguće članstvo donijeti. Međutim, to zahtjeva da se Bosna i Hercegovina suoči sa izazovima i riješi neke od trenutnih očiglednih slabosti u pogledu upravljanja i provođenja reformi. Zbog nadležnosti i zato što će postojati potreba usaglašavanja zakonskih propisa u cijeloj zemlji, entiteti, Distrikt Brčko, pa čak i kantoni, će biti relevantni kao sagovornici u nekim aspektima EU integracija. Međutim, naš primarni partner, subjekat u našim bilateralnim odnosima je i uvijek će biti država. To znači da neki zadaci stoje na pragu države.

EU ne može i naravno neće prihvatiti potencijalnu državu članicu koja nema kapacitet da obavlja svoje obaveze iz procesa evropskih integracija.

Kako će to sve biti osigurano je nešto što politički sistem Bosne i Hercegovine treba da raspravi u veyi sa svojom aplikacijom za članstvo. Kada Bosna i Hercegovina aplicira za članstvo u EU, neophodno je da može pokazati da ima funkcionalnu, nesmetanu i produktivnu koordinaciju u evropskim pitanjima.  Jedan koordinisan proces mora dati jedan rezultat koji će se Evropskoj uniji predočiti jednim glasom. Mislim da je dobar početak da imamo funkcionalan Savjet ministara, kao što je sada slučaj. Samo iz tog razloga, vjerujem da smo nedavnim izborom Savjeta, pod predsjedanjem gospodina Bevande, na dobrom putu da 2012. godinu učinimo produktivnijom godinom za napredovanje ka EU nego što je to bila 2011. godina.

U svakoj zemlji koja je u procesu proširenja – uključujući odskora i Hrvatsku – ljudi na mom položaju moraju jako da se potrude kada objašnjavaju “Zašto EU?”, “Zašto da se zemlja pridruži Uniji?”. Koliko mogu da vidim, građani Bosne i Hercegovine već su se odlučili u tom pogledu. U svim ispitivanjima javnog mnjenja koje su mi dostupne, vidio sam da više od 70% ispitanika smatra da je članstvo u EU poželjno za zemlju. To jeste, ili bi trebalo da bude, jasan signal političarima i šefovima institucija.

Vjerujem da treba objasniti da, od svog osnivanja, EU je stvorila prostor mira, pravde, rastućeg prosperiteta i sigurnosti, koji je poboljšao život njenih stanovnika, kojih sada ima preko 500 miliona. Kroz zajednički rad, poštovanje   konsenzusa i rad na pitanjima od zajedničkog interesa, ostvarili smo veliki napredak u pogledu prosperiteta – EU je nastala kao ekonomski projekat i sada je jedan od vodećih trgovinskih blokova u cijelom svijetu, gdje se zemlje međusobno ekonomski natječu. To ističem jer je veoma važno za bilo koju zemlju potencijalnu članicu da razmisli kako da iskoristi svoje prednosti. Vape prednosti su energetika i proizvodnja hrane i mogli bi biti lider u nekim stvarima. Ovdje, naravno, dolazimo do realizacije jedne od vodećih potencijalnih prednosti procesa evropskih integracija, a potom i članstva – otvaranje novih radnih mjesta u državi i mogućnostima van nje.

Takođe, postigli smo napredak i u jačanju stabilnosti na kontinentu koji je već nekoliko puta razdiran ratom. Razumijemo da treba vremena da zacijele rane, ali dođe vrijeme kad treba gledati naprijed, a ne nazad. Gledati naprijed i sa dužnim poštovanjem ne zaboravljati što se desilo. Time smo stvorili dinamiku između država koja podržava. Osigurali smo da dobrosusjedski odnosi za nas budu stvarnost.

Dakle, mislim da je preko 70% ljudi u Bosni i Hercegovini apsolutno u pravu. Puno je područja u kojima EU može donijeti napredak: okoliš, ljudska prava, pravosuđe, trgovina, zaštita potrošača – to je Unija koja radi u korist svojih građana. Stanovnici Bosne i Hercegovine treba da imaju priliku da se pridruže tome, tržištu rada EU, na što su već bili navikli. Vaši proizvodi treba nesmetano da putuju na zajedničko otvoreno tržište koje imamo. Takođe, treba da imate priliku da uživate u zaštiti i pravima građana EU. Investitori treba da imaju interes da dođu ovdje i ulažu bez ikakvih prepreka, da se otvaraju radna mjesta kao najopipljivija korist za građane. U anketama vidim da stanovnici Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje žive, razmišljaju o EU.

Postoje rizici i ajde da pogledamo neke od njih.

Da se kratko osvrnem na to kako stvari mogu skrenuti s puta. Kao što sam već rekao, Bosni i Hercegovini je potrebna dobra unutrašnja koordinacija da bi mogla govoriti sa EU jednim glasom i tako ostvariti napredak. Tačno je i suprotno: unutrašnje neslaganje usporiće proces evropskih integracija, kao što smo to nedavno vidjeli zbog kašenjenja u formiranju Saveta ministara. Sasvim je jasno da će evropske integracije biti uspješne onda kada budu tretirane kao zajednički interes i kao prilika za konsenzus. Stagniraće ako lični ili interesi zajednice budu imali veći prioritet. Posebno, svaki pokušaj da se evropski procesi iskoriste kao bojno polje za ostvarivanje nekih interesa neće donijeti uspjeh.
Već smo vidjeli napredak na ostvarivanju evropskog programa. Usvojeni su Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva. EU posebno pozdravlja ovakav razvoj događaja.

Međutim, dozvolite mi da budem otvoren: to je samo dio onoga što tek treba uraditi. Bosna i Hercegovina mora da bude u većoj brzini kada je riječ o onome što je potrebno uraditi na zakonskim propisima da bi se postigla neophodna brzina. Ne biste bili prvi koji su to uradili i vjerujemo da to možete.

Kao što je g. Bevanda priznao, najhitnija potreba je da se usaglasi i usvoji budžet zajedničkih institucija za 2012. Institucije koje imaju ulogu u evropskim integracijama treba da imaju adekvatna sredstva. Naprimjer, Agencija za borbu protiv korupcije čija operativnost je neophodna kako bi liberalizovani vizni režim ostao na snazi. Nova tijela mogu biti neophodna u zavisnosti od brzine procesa evropskih integracija. I pojedine specifične aktivnosti trebaju finansiranje – najpoznatiji primjer vjerovatno je Popis stanovništva i domaćinstava. Poslovi na pripremi popisa 2013. godine su već počeli i biće nastavljeni tokom čitave godine i za to treba deset miliona konvertibilnih maraka samo u ovoj godini. Rezultati popisa će biti osnov za socio-ekonomski razvoj i ti podaci nam trebaju kako bi pomogli Bosni i Hercegovini. Globalni fiskalni okvir za period 2012 – 2014 takođe mora biti izrađen da bi se obezbijedilo čvrsto fiskalno upravljanje.

Ono što je najbitnije, 100 miliona makrofinansijske pomoći Evropske komisije neće biti doznačeno bez ovog okvira i sporazuma sa Međunarodnim monetarnim fondom. Dakle, razumljivo je zašto je ekonomska strana toliko važna predsjedavajućem Bevandi i potpuno se slažemo.

Upoznati smo sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Imamo ugovoran odnos prema kojem Bosna i Hercegovina treba da je u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To treba hitno riješiti. Ono što nam treba za sljedeći nivo ugovornih odnosa je kredibilan napor u implementaciji. Evropska unija mora da vidi kredibilne napore na rješavanju tog pitanja kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom – „naš ugovor“ – bio na snazi. Kad to bude urađeno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju će biti na snazi. To će dodatno ojačati proces evropskih integracija. Doći ćemo do neophodnog nivoa na kojem Bosna i Hercegovina može stvoriti “track record”, nakon čega može poslati aplikaciju.

Nadam se da će godišnji Izvještaj o napretku, koji priprema Evropska komisija u drugoj polovini godine, reflektovati još pozitivnija dešavanja ostvarena u zemlji. Političari, intelektualci, nevladine organizacije i, što je bitno, ekonomije u Evropi pažljivo čitaju taj izvještaj i koriste ga za definisanje vlastitih politika u vezi sa Bosnom i Hercegovinom. Napredak na pitanjima koja sam spomenuo će se odraziti na Izvještaj o napretku.

Dozvolite da ponovim da trebamo efikasan mehanizam, ili radnu metodologiju, za pitanja evropskih integracija. To je zbog toga da bi EU bila uvjerena da će se pravila i standardi Evropske unije primjenjivati u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Bihaću i drugdje i da bi bila sigurna da će njena finansijska pomoć biti adekvatno utrošena.

Naravno, na Bosni i Hercegovini je da odluči kada će poslati aplikaciju za članstvo u EU. To je u potpunosti politička odluka. Nadam se da će predsjedavajući Bevanda i Vijeće ministara biti u mogućnosti da ispune sve neophodne uslove jasno naznačene u zaključcima Vijeća iz 2011. godine, s ciljem podnošenja kredibline aplikacije za članstvo. Apsolutno je nemoguće savjetovati slanje aplikacije za članstvo koja ne prelazi prag kredibilnosti. Međutim, ako vlasti u Bosni i Hercegovini budu naporno radile na kredibilnoj aplikaciji, lično bih toplo pozdravio tako važno postignuće!

Da zaključim, govorio sam o našoj listi zadataka za 2012. godinu. Ako uspijemo, 2012. godina će biti EU godina za Bosnu i Hercegovinu. Lista je detaljna i ambiciozna. Ali, ako nemate hrabrosti da se nadate i težite, onda se to neće desiti. To je gledanje unaprijed. Mnogo primjedbi se može spomenuti ako gledamo unazad. Ali, vjerujem da možemo pronaći način da idemo naprijed, dok istovremeno uvažavamo ono što se ovdje desilo.
 
Naš program je isključivo usmjeren na evropske integracije. Biće potrebno stalno angažovanje i dobra volja institucija, službenika, političara i civilnog društva. Sigurno je da će vaš nadzor i podrška u tome biti korisni.

Zahvaljujem na pažnji i radujem se kvalitetnom razgovoru.