Zajednički članak njemačkog ministra vanjskih poslova Guido Westerwelle-a i britanskog ministra vanjskih poslova Wiliam Hague-a: Riječi u djela

Riječi u djela: 2012. treba da bude godina napretka ka evropskim integracijama 

„Ovog mjeseca biće dvadeset godina kako se raspadom bivše Jugoslavije, brutalan konflikt proširio Bosnom i Hercegovinom. Ono što je uslijedilo bilo je više od tri godine najgoreg nasilja viđenog u Evropi od Drugog svjetskog rata, sa užasnim gubitkom ljudskih života.

U godinama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina je na više načina ostvarila značajan napredak. U miru i sa značajno poboljšanim odnosima sa svojim balkanskim susjedima, ona proslavlja svoju dvadesetu godišnjicu kao međunarodno priznata suverena država.

Budući da je evropska zemlja, budućnost Bosne i Hercegovine leži u Evropskoj uniji, kao njenom punopravnom članu, pored susjeda sa Zapadnog Balkana. Ovo je zajednički cilj građana Bosne i Hercegovine, svih političkih stranaka Bosne i Hercegovine i svih zemalja članica EU. 

Ali ostvarivanje tog zajedničkog cilja je veliki izazov. U proteklih nekoliko godina, Bosna i Hercegovina je zaostala daleko za svojim susjedima na putu ka članstvu u EU. To se odražava na sve građane u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, kojima su uskraćene prednosti koje donosi napredak ka članstvu u EU.

Mi ostajemo nepokolebljivi u svom ubjeđenju da Bosna i Hercegovina kao suverena država koja uživa puni teritorijalni integritet treba imati budućnost u Evropskoj uniji. Pored mnogih drugih ozbiljnih izazova s kojima se suočavamo kod kuće ili u svijetu, kao veliki prioritet ostaje nam da sve zemlje Zapadnog Balkana vidimo sigurno usidrene u Evropskoj uniji. Naše nedavne aktivnosti su ovo i pokazale. Na decembarskom sastanku Evropskog vijeća potpisali smo Sporazum kojim potvrđujemo predstojeći pristup Hrvatske. Martovski sastanak Evropskog vijeća dao je Srbiji status kandidata. Kosovo je, takođe, nedavno ostvarilo napredak na svom putu ka Evropi. Ove zemlje su sve ostvarile napredak samo kao rezultat dugog perioda napornog rada i jasne odlučnosti političkih lidera da donesu teške odluke neophodne za ostvarivanje napretka. Isto važi i za Bosnu i Hercegovinu.

Bosna i Hercegovina mora početi nadoknađivati propušteno vrijeme. Sada je vrijeme da se riječi provedu u djela. Zemlja ima novu Vladu na državnom nivou čiji je predsjedavajući gospodin Bevanda izjavio da 2012. treba da bude godina EU. On i njegove kolege su kao jedan od svojih glavnih prioriteta postavili stavljanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Oni se, takođe, nadaju da će tokom ove godine podnijeti formalan zahtjev za članstvo u EU. Oboje je ostvarljivo, ako se ispune uslovi. Za oboje treba naporno raditi i zalagati se.

Toplo pozdravljamo ovaj stepen ambicije i snažnu predanost zajedničkom cilju Bosne i Hercegovine koji isti predstavlja. Godina 2012. može biti godina u kojoj Bosna i Hercegovina pravi odlučne korake ka članstvu u EU i NATO-u. Politički lideri Bosne i Hercegovine kreirali su jedan trenutak u kom je napredak moguć i mi ih ohrabrujemo da ga iskoriste. Mi ćemo učiniti sve da im pomognemo.

Naša predanost evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine naglašena je prošle jeseni sa dolaskom novog specijalnog predstavnika EU Peter Sorensena u Sarajevo i značajno ojačanim prisustvom EU.

Strategija koju smo dogovorili na Evropskom vijeću u martu 2012. godine sada počinje da se isplaćuje. Pored potvrđivanja nove Vlade na državnom nivou, Parlament Bosne i Hercegovine usvojio je Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva. To znači da jedini preostali uslov za stavljanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji jeste prošlog marta zatraženi kredibilan napor na rješavanju neusklađenosti državnog ustava sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Takođe pozdravljamo nedavan dogovor o procesu kojim bi se trebalo riješiti pitanje vojne imovine, koje je jedna od glavnih prepreka na putu ka NATO-u.

Dakle, ove godine, Bosna i Hercegovina ima realnu mogućnost da ponovo odlučno pokrene motor evropskih integracija. Nema vremena za gubljenje. Članstvo Hrvatske u EU je možda ogromna prilika za Bosnu i Hercegovinu. Ali, ono, takođe, predstavlja veliki izazov koji treba rješiti u kratkom roku. Za manje od godinu dana, 1000 kilometara duga granica Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom postaće vanjska granica EU. Ova granica bi trebala biti nova spona, a ne novi zid između Bosne i Hercegovine i EU.

Dakle, kada se, na primjer, očekuje da sav izvoz mesa, jaja, mlijeka i drugih mliječnih prerađevina u i sa Hrvatskom bude u skladu sa standardima EU za sigurnost hrane i fitosanitarnim standardima, to treba vidjeti kao priliku, a ne kao problem. U ovom trenutku, Bosni i Hercegovini nedostaju i domaći sistemi certificiranja i carinska infrastruktura na granicama kojim bi se ispunjavali ovi novi zahtjevi. Bez hitne praktične akcije, ovaj značajan vid trgovine, koji je od ključnog značaja za ekonomiju ruralnih područja Bosne i Hercegovine, biće zaustavljen sljedeće godine.

Lopta je sada u rukama bosanskohercegovačkih političara. Dobar dio razloga zašto se ovim problemom niko nije pozabavio do sada leži u već poznatim domaćim političkim nesuglasicama. Veći prioritet se dao raspravama o tome koji nivo vlasti treba da preuzme nadležnost za ova pitanja nego potrebama običnih ljudi i njihovim sredstvima za život. Svakim danom koji prođe bez djelovanja, veća je prijetnja poljoprivrednicima širom zemlje od Širokog Brijega do Travnika i Banja Luke. 

Ovo je dobra ilustracija potrebe da lideri u Bosni i Hercegovini prevaziđu prošle istrošene rasprave o ustavnom poretku koje nikuda ne vode i usredoče se na potrebe običnih građana i firmi. U vrijeme kada se cijela Evropa bori da stvara poslove i ekonomski rast, bilo bi neoprostivo dozvoliti da rasprave o ustavu unište prijeko potrebne poslove i prihode. 

Na kraju, izgradnja kredibiliteta perspektivne članice EU počinje kod kuće. Stoga se nadamo da ćemo vidjeti političke lidere kako ubrzano vraćaju finansije ove zemlje na siguran oslonac, okončavši dug i štetan period privremenog državnog finansiranja i omogućivši obnovu međunarodnih zajmova. Vlada koja ovo postigne zaslužuje dobivanje naše pune podrške, jer radi na ispunjavanju našeg zajedničkog cilja ostvarivanja sigurne evropske budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.“