Politički predstavnici Bosne i Hercegovine sada moraju graditi na trenutnom pozitivnom zamahu i rješavanje drugih otvorenih reformi • Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sljedeći korak za Bosnu i Hercegovinu prema europskim integracijama • Što se tiče ekonomskog i socijalnog vijeća na nivou BiH, Europska unija očekuje da će postati operativan. Također, očekuje da će biti više sinergije među socijalnim partnerima u Bosni i Hercegovini u poboljšanju socijalnog dijaloga s vladom za dobrobit svih građana
Razgovarao: Almir TERZIĆ
Kakav je trenutni status Bosne i Hercegovine kada su u pitanju toliko željene integracije u Europsku uniju, te koji su koraci nužni koje vlasti naše zemlje moraju poduzeti kako bi se taj proces ubrzao samo su neka od pitanja o kojima je ekskluzivno za InfoKom govorio Štefan Fülle, komesar za proširenje Europske unije. Sa komesarom Fülleom razgovarali smo i o važnosti što hitnijeg stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) za Bosnu i Hercegovinu kao i stjecanju statusa kandidata za EU, te samim tim osiguravanjem korištenja tri dodatne komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za našu državu. Komesar za proširenje EU govorio je i zašto je važno da BiH u prvi plan svog djelovanja stavi jačanje privrednih kapaciteta, kao i o nužnosti hitnih i adekvatnih priprema BiH za skori ulazak Republike Hrvatske u EU.
• Kako ste zadovoljni trenutnom realizacijom aktivnosti koju vlasti Bosne i Hercegovine provode s ciljem što bržeg priključenja BiH u EU?
– Bosna i Hercegovina je nedavno postigla nekoliko važnih koraka ka svojoj integraciji u Europsku uniju. Uspostavljena je nova Vlada na državnoj razini i donesena dva ključna propisa – Zakon o državnoj pomoći i Zakon o popisu stanovništva. Pozdravljam ove pozitivne pomake. Politički predstavnici Bosne i Hercegovine sada moraju graditi na trenutnom pozitivnom zamahu i rješavanje drugih otvorenih reformi.
Više dijaloga
• Šta bi lokalni političari trebali hitno učiniti da bi se trenutno stanje promijenilo, odnosno da bi došlo do ubrzavanja procesa na europskom putu BiH?
– Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU je nadomak. Ono što je ključno je da se sada ispuni preostali uvjet za njegovo stupanje na snagu – vjerodostojni napor za donošenje Ustava u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić – Finci.
Osim toga, zakon o državnom budžetu za 2012. mora biti usvojen bez daljnje odgode kako bi se osiguralo financiranje ključnih institucija koji igraju važnu ulogu u procesu integracije u EU. Mehanizam koordinacije za pitanja EU treba uspostaviti kao hitno pitanje. Ovo će osigurati da se EU pravila i standardi provode ravnomjerno u cijeloj zemlji i da će EU financijska pomoć poduprijeti dogovorene prioritete. Nadalje, bitno je da svi organi u cijeloj Bosni i Hercegovini pruže potrebno praćenje preporuka dogovorenih u okviru EU-Bosne i Hercegovine strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Na isti način sve vlasti trebaju učinkovito provoditi sve reforme preuzete u okviru dijaloga za liberalizaciju viznog režima.
• Zašto je za BiH važno da što prije na snagu stupi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU? Šta možemo očekivati kao prednosti SSP-a?
– Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je sljedeći korak za Bosnu i Hercegovinu prema europskim integracijama. Sporazum je važano pitanje, jer se moramo više usredotočiti na dnevnom redu EU-a u Bosni i Hercegovini, i zbog toga će Sporazum otvoriti nove strukture dijaloga i interakcije između EU i Bosne i Hercegovine.
Važni koraci za BiH
• Kako okončati otvorena pitanja, odnosno postići kompromisna rješenja za brojne u aktivnosti koje su još uvijek ostale nezavršene iz dokumenta Evropsko partnerstvo kao što su uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora, donošenje strategije u oblasti energetike, uspostava ekonomsko – socijalnog vijeća na razini BiH?
– Teško je zamisliti kako bi Bosna i Hercegovina mogla postati dio jedinstvenog europskog tržišta bez osnovanog jedinstvenog ekonomskog prostora unutar same zemlje. To ne bi bilo prihvatljivo za EU i država članica EU-a i to ne bi bilo u skladu sa zakonodavstvom Europske unije. Iznad svega, to nije u interesu naroda Bosne i Hercegovine da imaju fragmentirana ili proturječna pravila u malom lokalnom tržištu. Uz djelotvornu i učinkovitu koordinaciju i političku volju, to može biti prevladano.
Potrebna je strategija u oblasti energije u cijeloj zemlji. Strateški pojmovi koje su razvili dva entiteta ne trebaju ugroziti zajedničke energetske politike u zemlji u cjelini. Jedini uvjet koji stavlja Komisija je djelotvorna i učinkovita koordinacija između dva entiteta i na državnoj razini kako bi se izbjeglo preklapanje i nedosljedno planiranje. Štoviše, dugoročno Strategija energetskog upravljanja dala bi investitorima uvjerenje i pozitivan signal da budu igrači na tržištu. Uz daljnju učinkovitu integraciju Bosne i Hercegovine u regionalnom energetskom tržištu, moći ćete sa električnom energijom učestvovati u trgovini daleko izvan sadašnjih granica.
Što se tiče ekonomskog i socijalnog vijeća na nivou BiH, Europska unija očekuje da će postati operativan. Također, očekuje da će biti više sinergije među socijalnim partnerima u Bosni i Hercegovini u poboljšanju socijalnog dijaloga s vladom za dobrobit svih građana. Tu je još puno posla da se uradi, što zahtijeva aktivno sudjelovanje i odlučnost prema svim zainteresiranim stranama da se krene naprijed po tom pitanju.
Velike prednosti EU integracija
• U BiH se kao novi datum moguće aplikacije za članstvo u EU, za koju su iz Bruxellesa u više navrata ukazali da mora biti kredibilna najavljuje juni 2012. Kako upitnik koji nakon toga dolazi iz EK sadrži na hiljade pitanja je li realno očekivati da BiH kandidacijski status u EU dobije početkom naredne, 2013?
– Kao što je jasno navedeno u zaključcima Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a u martu i decembru 2011, zadovoljavajući track record u provedbi SSP-a/ IA bit će ključni kako bi države članice EU razmotrile zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo kao vjerodostojne. Ovo zahtijeva izmjenu Ustava kao što je objašnjeno ranije. Ovaj uvjet treba biti zadovoljen, prije nego što Bosna i Hercegovina može predvidjeti podnošenje zahtjeva za članstvo u EU.
Sljedeći korak – u slučaju države članice Europska unija zatražit će od Komisije da pripremi mišljenje – niz pitanja i odgovora i tehničke analize koji će pokriti sva područja kopenhaških kriterija za članstvo u EU. To je tehnički proces i kada je on završen tada Komisija može preporučiti svoje mišljenje Vijeću za odobravanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu.
• Zašto je dobro da BiH što prije dobije kandidacijski status, odnosno zbog čega je to iznimno važan segment na putu ka punopravnom članstvu u EU?
– Prije svega ono što je važno je da zemlja bude spremna za početak pristupnih pregovora. Status kandidata dolazi, a s njim kao potvrda spremnosti zemlje za početak pregovora za članstvo u EU.
Kao što se pokazalo kod svih dosadašnjih proširenja, putovanje u EU je dugo, ali je bez sumnje to vrijedno putovanje. Članstvo u EU će otvoriti nove mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja za svu djecu, otvaranje novih europskih tržišta preduzećima, ponuditi domaćim poljoprivrednicima mjesto za prodaju svoje robe kao i dobiti podršku za unapređenje ruralnog razvoja, otvaranje mobilnosti radne snage za ljude, donijeti veću financijsku pomoć za lokalnu infrastruktura i okoliš, te, konačno, integrirati zemlju u Europsku sferu obrazovanja, energije i drugih mreža.
Ekonomija na prvom mjestu
• Kako kandidacijski status donosi kao prednost i mogućnost korištenja tri dodatne komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA fondova) – regionalni i razvoj ljudskih potencijala kao i ruralni razvoj koliko je važno da država BiH čim prije postane mogući korisnik ovih poticajnih sredstava? Kolika se sredstva iz programa IPA fondova mogu očekivati?
– Regionalni razvoj financira investicije i povezane tehničke pomoći u područjima kao što su promet, okoliš i ekonomska kohezija. Razvoj ljudskih potencijala ima za cilj jačanje ljudskih potencijala kroz obrazovanje i obuku i pomoć u borbi protiv socijalne isključenosti. Ruralni razvoj pridonosi održivom ruralnom razvoju. On pruža pomoć za restrukturiranje poljoprivrede i prilagodbe standardima EU u području zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu.
Te tri komponente IPA-e su dizajnirane kako bi prvenstveno pomogle strukturni, kohezijski i ruralni razvoj kroz izdvajanje sredstva (koje koristi država članica EU). To pomaže zemlji kandidatkinji kako bi većina kohezije EU fondova bila uspostavljena nakon što se pridružite. Zemlje mogu samo imati koristi od svih pet komponenti IPA-e. Nakon što se postigne status kandidata i njihova provedba sustava je akreditirana od strane Komisije. Od tri komponente pripreme za provedbu sredstava koja su države članice EU dobiti, država korisnica mora upravljati sredstvima tih triju komponenti decentralizirano. Bosna i Hercegovina je postigla malo napretka prema uspostavi potrebne strukture za tu svrhu, zbog političkih razmirica.
• Koje korake je nužno učiniti kako bi se ekonomskom segmentu dao prioritet? Gdje vidite perspektive BiH?
– Upravljanje privredom je vrlo važno za zemlju – ne samo u mogućnosti da se natječu u globalnom tržištu, za proizvodnju i trgovinu s velikom dodanom vrijednošću roba i usluga, već i kako bi se pomoglo onim članovima društva koji trebaju socijalnu pomoć. Jačanje gospodarstva zemlje pomaže da se stvore uvjeti za radna mjesta i rast. To je centralno stajalište EU-a. Doista naša bogatstva su vezana – naše visoka bilateralna trgovina je simbol toga. Politički akteri trebaju donijeti svoj doprinos tom cilju i ostaviti svoje političke razlike po strani kad je riječ o boljem obrazovanju ili boljim i uspostavi više radnih mjesta.
Prvi korak koji treba da se napravi je da se dogovore o zajedničkom ekonomske politike. Uspostavljanje djelotvorne tržišne ekonomije i ostvarivanja sposobnosti za rad s konkurentskim pritiscima unutar Unije su temeljne ekonomske kriterije koje svaki aspirant država članica EU mora ispuniti. Ovo se svodi na pravilno donošenje odluka u ekonomskoj politici i dobro funkcioniranje jedinstvenog i domaćeg tržišta. U posljednjih nekoliko godina, zemlji je nedostajala kako srednjoročna ekonomska politika tako i fiskalni okvir koji bi trebao biti povezan s njim. Vlasti u BiH trebaju vratiti odgovarajuće politike procesa, i doći do konsenzusa o ekonomskim politikama, povezanih rashoda i izvora financiranja za zemlje u cjelini.
Uspostava visokih standarda
• Šta bi ste savjetovali vlastima BiH kao hitne i nužne korake kako bi se na najbolji način ublažili negativni efekti pristupa Hrvatske u EU po BiH, posebno njeno gospodarstvo i kompanije koje se bave izvozom?
– Očekujemo da će učinci pristupanja Hrvatske biti pozitivna. Ona bi samo mogla biti negativna ako Bosna i Hercegovina dopusti da to bude negativno. To nas vraća na problematiku jedinstvenog domaćeg tržišta i standardima EU. Naime, svaka država ili tvrtka koja želi raditi na tržištu EU mora ispuniti precizne uvjete i zadovoljiti standarde. Sa ili bez pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, osnovni problem izvoza BiH je da država i njeni proizvođači još uvijek ne zadovoljavaju standarde za stavljanje proizvoda na tržište EU. To je rezultiralo nepostojanje mogućnosti koje nude rješenja u slobodnoj trgovini i Privremenom sporazumu. Na primjer, između poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda samo vrlo malo objekta koji proizvode ribu nalaze se na popisu ovlaštenih tvrtki kojima je dopušten izvoz u EU.
Hrvatska je jedna od glavnih izvoznih odredišta BiH. Od 1. jula 2013. izvoz u Hrvatsku koji je bio moguć u prošlosti, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, perad i srodne proizvode samo će i dalje biti moguć ako su proizvođači BiH na popisu opravdanih trećih zemalja kojima je dozvoljen izvoz u EU. Posljednja misija EU-a za hranu i veterinarstvo potvrdila je da postoji puno više toga što treba učiniti prije nego što proizvođačima bude dopušteno da izvoze u EU. Osim toga, prava infrastruktura treba biti postavljen na graničnim prijelazima, a to se neće dogoditi preko noći.
Ispravljanje svih nedostataka u sustavima kontrole hrane će zahtijevati puno vremena i truda. Koraci potrebni za to su zakonske izmjene i dopune, izgradnja kapaciteta i razvoj infrastrukture kako bi se državne institucije, kao i objekati za proizvodnju hrane uspostavili do razine koja je potrebna za tržište EU. Dopustite mi istaknuti da su sve prilagodbe koje trebaju biti učinjene vrlo tehničke prirode. Postizanje ovih prilagodbi prije jula 2013 je moguće, ali proces treba biti pokrenut sada, i ne mogu patiti od bilo kakvih daljnjih odgoda.
