Rezultati Izvještaja o nadzoru korupcije u Bosni i Hercegovini predstavljeni u Sarajevu

Uprkos određenom napretku u borbi protiv korupcije, kao što je formiranje tijela zaduženih za antikorupciju i usvajanje dvaju antikoruptivnih strategija, Bosna i Hercegovina i dalje ima dva glavna nedostatka za borbu protiv korupcije: nedostatak političke volje i malo potvrda slučajeva korupcije koji su riješeni pred sudom. To doprinosi rastu nepovjerenja javnosti u institucije Bosne i Hercegovine. Zabrinutost zbog prisustva korupcije u ključnim institucijama, kao što je policija, carina i određena ministarstva, prevladava kod građana. Pojačana osjetljivost građana na prisustvo korupcije rezultira manjim smanjenjem koruptivne prakse. No, pritisak korupcije u javnoj upravi je u porastu, a društvo ima sve manje iluzija da su javne institucije u stanju da se efikasno izbore sa korupcijom.

To su zaključci Izvještaja o nadzoru korupcije koji je zajednički porestavljen na Antikoruptivnom forumu održanom 12. juna 2012. godine u Sarajevu. Izvještaj su pripremili Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva i Centar za proučavanje demokratije (CSD) iz Sofije. Ovaj izvještaj predstavlja trenutnu procjenu korupcije i razvoja borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini u periodu između 2001. i 2011. godine. Događaj je organizovan u okviru projekta “Jačanje građanskog društva u Bosni i Hercegovini za borbu protiv korupcije – novi alati i dijeljenje regionalnih iskustava”, koji finansira Evropska unija.

Šef Sektora operacija u Delegaciji Evropske unije u BiH, Holger Schroeder, je izjavio: “Evropska unija je veoma zabrinuta zbog nivoa korupcije u Bosni i Hercegovini. Do sada nismo vidjeli dovoljnu odlučnost za borbu protiv korupcije, a Bosna i Hercegovina nema vremena za gubljenje. Putem Instrumenta pretpristupne pomoći, EU podržava BiH u rješavanju ključnih područja za borbu protiv korupcije”.

Nezaposlenost i korupcija su dvije najveće brige građana u svim krajevima zemlje. U poređenju sa vremenom od prije deset godina, u 2011. godini još više građana navodi korupciju kao drugi najveći problem u državi (oko 50% ispitanika).

Za svaku profesiju obuhvaćenu istraživanjem se vjeruje da je korumpiranija 2011. godine nego deset godina ranije. Policajci se smatraju najkorumpiranijim, što je značajna promjena u odnosu na 2001. godinu, kada su bili na devetom mjestu od 19 institucija, u smislu percepcije nivoa korupcije. Carinici i njihove kolege su takođe percipirani kao visokokorumpirani i nalaze se na drugom mjestu. Na kraju liste, slično kao 2001. godine, su nastavnici i novinari, koje smatraju najmanje korumpiranim. Preciznije, ispitanici misle da je korupcija najmanje raširena u osnovnom obrazovanju i nevladinom sektoru.

Europa.ba