Članak na temu ‘Proširenje’ komesara za proširenje EU, Štefana Fulea i ministrice za vanjske poslove Kipra, Erato Kozakou-Marcoullis ispred Kiparskog predsjedavanja EU

Proširenje

Stupanje Republike Kipar na mjesto predsjedavajućeg Vijeća Evropske unije dolazi u momentu važnog preokreta za budućnost Evrope, uključujući brojne izazove koji zahtijevaju našu punu pozornost u sve povezanijem međunarodnom okruženju u kojem Evropa i dalje ima ključnu ulogu.    

Stoga je bitno prisjetiti se te, s jedne strane, privlačne snage Unije, koja je dokazana uzastopnim rundama proširenja tokom njene pedesetpetogodišnje istorije, a s druge strane, te proste činjenice da je ujedinjenje kontinenta pod okriljem Unije još uvijek nedovršen projekat.

Proces proširenja, kao što je opšte priznato, jedna je od naših najuspješnijih politika koja promoviše neosporne prednosti Unije po pitanju unapređenja i konsolidovanja uslova mira, demokratije, stabilnosti i prosperiteta širom Evrope. Sama perspektiva članstva u EU daje zemljama podnositeljima zahtjeva za  članstvo jak podsticaj za demokratsku transformaciju i strukturalne reforme.

Upravo je to razlog zašto je proširenje Unije jedan od ključnih prioriteta za kiparsko predsjedavanje, te će biti učinjeni svi napori da se postigne opipljiv napredak po svim pitanjima u vezi s tim, od Islanda na jednom kraju dijagonalne ose, do Turske na drugom kraju i Zapadnog Balkana između. 

Počevši sa Islandom, čiji su pregovori o pristupanju znatno napredovali od 2010. godine, vjerujemo da bi ostatak godine trebalo iskoristiti što je moguće efikasnije i djelotvornije kako bi se cijeli proces priveo nadomak završetka. Konačno pristupanje Islanda će nesumnjivo učvrstiti nordijsku dimenziju Unije koja će nam svima biti od velike koristi.  

Slično tome, napredovanje Turske u procesu pristupanja je od ključnog značaja, te ćemo nastaviti da pratimo napredak Turske s ciljem postizanja konkretnih rezultata u skladu sa njenim pregovaračkim okvirom i relevantnim zaključcima Vijeća.

Jednako je važno da se ostvari napredak na pozitivnom dnevnom redu koji, u skladu sa zaključcima Vijeća iz decembra 2011. godine, nije zamjena za proces pristupanja nego njegova podrška.

Po pitanju Zapadnog Balkana, postoji snažan konsenzus između svih partnera da je pristupanje Hrvatske u julu 2013. godine odlična prilika da se iskoristi povoljan zamah koji je nastao kako bi se dodatno pojačala evropska perspektiva regije.    

U kontekstu rečenog, početak pregovora o pristupanju Crne Gore je najznačajniji pomak i radujemo se pružanju doprinosa njenom napredovanju. Nadamo se da će sve zemlje Zapadnog Balkana biti u mogućnosti da profitiraju od njenih reformi i ovog zamaha koji su ostvarile Hrvatska i Crna Gora.

Robert Schuman je u svom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u septembru 1948. godine izjavio da se Evropa mora ujediniti kako bi opstala. Obaveza je svih nas da obratimo pažnju na njegov dalekovidan i još uvijek relevantan zadatak. Njegovo ispunjenje bar djelimično zavisi od garantovanja, prema riječima Jeana Monneta, drugog velikog začetnika EU, da se članstvo proširi na sve demokratske nacije Evrope koje prihvataju naše vrijednosti, ciljeve, pravila i institucije. 

Europa.ba