Interview sa Stefanom Sanninom: Prijedlog izmjene Ustava mora biti u Parlamentarnoj skupštini BiH do 31.avgusta

Prijedlog izmjene Ustava BiH u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (predmet “Sejdić-Finci”) mora biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH do 31. augusta, kazao je u intervjuu za Fenu generalni direktor u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje EU Stefan Sannino. 


Sannino je dodao da su zadaci koje BiH treba da ispuni kako bi ostvarila napredak u pogledu evropskog programa dobro poznati i nisu se mijenjali.


– Komesar Stefan Fuele ih je istakao na sastanku o procesu pristupanja koji je održan u Briselu 27. juna na visokom nivou, sa svim političkim liderima i ključnim predstavnicima BiH – istakao je Sannino.


Podsjetio je da je riječ o sljedećoj Mapi puta,a s kojom su bili suglasni svi učesnici ovog razgovora.


– Dakle, prijedlog izmjene Ustava BiH u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama mora biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH do 31. augusta. Nadalje, do 31. oktobra, BiH treba da informira Komisiju o mehanizmu koji će uspostaviti u pogledu koordinacije evropskih poslova. Odgovori BiH na pitanja o životnoj sredini i javnim nabavkama očekuju se takođe do kraja oktobra. Odgovori će pomoći Komisiji da analizira kapacitet BiH za usaglašeno i koordinirano prenošenje propisa i standarda EU – precizirao je Sannino.


On je naglasio da Ustav BiH treba da bude efektivno izmijenjen do 30. novembra, da bi bio usklađen s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”.


Tada, kaže Sannino, BiH  može podnijeti Briselu vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU te da su svi politički lideri i predstavnici BiH prihvatili ove zadatke 27. juna.


– Ovakva ponuda nikada ranije nije bila data BiH čime je pokazana opredijeljenost EU i svih 27 država članica da pomognu BiH u njenom napredovanju na putu evropskih integracija. Zauzvrat, EU očekuje konkretne rezultate u realiziranju Mape puta – kazao je Sannino.


Ogovarajući na pitanje koliko političari u BiH iskreno žele i aktivno rade na implementaciji presude “Sejdić-Finci” kazao je da je Evropska komisija vidjela ozbiljnu angažiranost i spremnost svih učesnika briselskog sastanka da u potpunosti garantiraju promjenu Ustava radi izvršenja presude Evropskog suda za ljudska prava.


– U međuvremenu, održano je još nekoliko sastanaka. Konkretni rezultati mogu biti postignuti – smatra Sannino.


Kada je u pitanju aktuelna politička situacija u BiH i njen uticaj na evropski put BiH, Sannino je istakao da EU stalno ponavlja da su promjene u vladinim koalicijama interna stvar BiH.


-To je stvar političkih stranaka, kao u bilo kojoj demokratskoj državi. Ko god da bude na vlasti, tražićemo da reforme koje se tiču EU budu u srži političkog programa Vijeća ministara BiH i svih drugih vlada u zemlji. Reformski proces koji je već pokrenut treba ubrzati ako BiH ne želi da dobije “crveno svjetlo” od zemalja iz regiona u procesu pristupanja EU – upozorio je Sannino.


Na pitanje da li EU smatra RS državom Sannino je podcrtao da EU u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum. 


– Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisali smo s BiH, a ne s entitetima. Samo BiH kao jedna zemlja može da pristupi EU. Činjenice u tom pogledu su sasvim jasne. Poštovanje Dejtonskog sporazuma takođe znači poštovanje nadležnosti različitih nivoa vlasti u BiH- kazao je Sannino.

 

Zbog visokog stepena decentralizacije podjele funkcija, predložili smo, kazo je, da BiH usaglasi i uvede djelotvoran mehanizam koordinacije evropskih pitanja. Kod ovog pristupa, vodilo bi se računa o tome da su entiteti i dalje odgovorni za pitanja iz njihove nadležosti, dok svi zajedno, i istom brzinom, napreduju ka EU.


Kazao je da nekoliko država članica EU nalazi se u manje-više uporedivoj situaciji, ali to ne utiče na njihovo generalno dobro funkcioniranje i mogućnost da s EU govore jednim glasom. 


Komentirajući ulazak Hrvatske u EU te aktivnosti koje bh. političari poduzimaju po ovom pitanju, naglasio je  da je tokom proteklih godina EU u više navrata informirala i upozoravala Vijeće ministara BiH i entitetske vlade, uključujući i stručna tijela i nadležne institucije, da neće biti moguć izvoz gotovo nijednog poljoprivrednog proizvoda iz BiH u Hrvatsku, ako BiH ne usaglasi svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU.


– Države članice EU traže da uvezeni proizvodi budu proizvedeni i kontrolirani u skladu s visokim evropskim pravilima. Uslovi u pogledu javnog zdravlja i suzbijanja zaraze kod živih životinja u EU sa 27/28 članica nalažu da ovi standradi budu ispunjeni. Visok kvalitet poljoprivrednih proizvoda u Evropskoj uniji će biti očuvan – kazao je Sannino.


Evropska komisija obezbjeđuje stručnu pomoć, podršku i savjete BiH već nekoliko godina u cilju sveobuhvatne pripreme BiH za pristupanje Hrvatske EU.


– U BiH su dolazili stručnjaci i detaljno objašnjavali na koji način se sistem BiH mora prilagoditi evropskom. Dali su konkretne preporuke u kojima se kaže šta treba uraditi na zakonodavnom, stručnom i administrativnom nivou: potrebno je prenijeti direktive EU u pozitivne propise BiH, od opštih zakona do sasvim tehničkih pravilnika, i to za svaku instituciju u skladu s njenim mandatom, npr. zaštita jaja od salmonele – kazao je Sannino.


Podsjetio da je neophodno uspostaviti okvir horizontalne kontrole za stočnu hranu i prehrambeni lanac u BiH u skladu s propisima EU. Objekti u prehrambenoj industriji (klaonice, proizvođači namirnica, peradarske farme, itd.) moraju biti dovedeni na viši nivo kako bi mogli biti akreditirani za izvoz proizvoda u EU (uključujući Hrvatsku).


– Dozvolite mi da vam dam nekoliko primjera: BiH je obaviještena da je potrebno da ima centralnu bazu podataka, pouzdanu strategiju za laboratorije, obuku inspektora i veterinara i plan kontrole. Evropska komisija finansira projekte u BiH, uglavnom kroz ciljane misije stručnjaka, na realiziranju ovih zadataka. U narednim mjesecima, čak ćemo intenzivirati rad na tim projektima. Do danas nije sasvim jasna nadležnost Agencije za ispravnost hrane i Državne kancelarije za veterinarstvo BiH. Koordinacija s ostalim institucijama, uključujući entitetske, kao što su laboratorije, nije ni djelotvorna ni efikasna u dovoljnoj mjeri – upozorava Sannino. 


Komisija je preporučila BiH da u kratkoročnom periodu usmjeri svoje aktivnosti na najvažnije proizvode, tj. proizvode s najvećim obimom trgovinske razmjene ili trgovinskim potencijalom sa Hrvatskom. To su mlijeko, mliječni proizvodi, meso peradi, konzumna jaja i med.


Objasno je, nadalje, da punktovi granične inspekcije mogu da ispune svrhu samo kad i ako je izvoz proizvoda u EU dozvoljen. Planiranje punktova granične inspekcije i njihovog broja uslovljeno je, dakle, ispunjavanjem uslova iz oblasti ispravnosti namirnica, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti.


Najavio je da će intenzivan stručan rad biti nastavljen i u narednim mjesecima, kako bi vremenski period u kojem se proizvodi iz BiH neće moći izvoziti u Hrvatsku bio skraćen koliko je to moguće.


– Komesar Fuele lično i moje službe preporučili su predstavnicima institucija BiH, i to mnogo puta, da ubrzaju provođenje preporuka EU radi zaštite ekonomskih interesa poljoprivrednih izvoznika BiH – kazao je Sannino i dodao da je ulazak Hrvatske u EU velika šansa za BiH, ali da je na institucijama BiH da odluče kakav će taj uticaj biti.


Nadalje, on kaže da je pristupanje Hrvatske EU velika mogućnost za BiH pošto donosi očigledan poticaj da se mnoge oblasti u BiH dovedu na evropski nivo. Nema boljeg razloga da se provedu reforme od potrebe trgovinske razmjene s Hrvatskom – i konačno svim zemljama u regionu na putu ka članstvu u EU.


– Približavanje datuma ulaska Hrvatske u EU trebalo bi da bude veliki poticaj za sve u BiH – političare, ministre, državne službenike – da udruže snage i dođu do rezultata koje će zemlja prije ili kasnije svakako morati da postigne radi pristupanja EU. Donosioci odluka u BiH često kažu da su evropske integracije nešto oko čega se svi u BiH slažu. Potrebno je da vidimo praktične rezultate ove teoretske retorike – kazao je Sannino.


Podsjetio je da se na osnovu pravnog “ugovora” između BiH i EU, tj. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), već primjenjuju pravila o bescarinskom prometu između EU i BiH. Nakon pristupanja Hrvatske EU, SSP će biti prilagođen kako bi BiH zadržala te privilegije. Bilateralani razgovori s BiH su već počeli – rekao je Sannino.


Naglasio je da “BiH nije “dobila” Mapu puta već je ona dogovorena između političkih lidera i predstavnika BiH i EU na sastanku u Briselu. 


Na kraju razgovora ponovio je kako je vrijeme da BiH počne da radi na izvršenju presude u predmetu “Sejdić i Finci” da ne bi zaostala za drugim zemljama regiona na putu evropskih integracija. 


– Ako BiH ispoštuje zadate rokove i ciljeve iz Mape puta, moći će da podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU. Iskreno se nadam da će se to ostvariti. BiH pripada evropskoj porodici – poručio je generalni direktor u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje EU Stefan Sannino.