Govor Jose Manuela Durao Barrosa, predsjednika Evropske komisije o stanju Unije 2012.godine na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

1. Analiza situacije

Čast mi je što stojim pred vama danas i dajem ovo treće izlaganje o stanju Unije.

U vrijeme kada je Evropska Unija i dalje u krizi. Finansijskoj i ekonomskoj kriza. Društvenoj krizi. Ali i političkoj kriza, krizi povjerenja.

U svojoj suštini, kriza proizlazi iz: neodgovorne prakse u finansijskom sektoru, neodrživog javnog dug, kao i, nedostatka konkurentnosti u nekim državama članicama. Povrh toga, evro se suočava sa sopstvenim strukturalnim problemima. Arhitektura mu nije dorasla zadatku. Neuravnoteženost se nagomilala.

Ovo se sada ispravlja. Ali, to je bolan, težak, posao. Građani su frustrirani. Zabrinuti. Imaju osjećaj da im je način života je doveden u pitanje. Osjećaj pravednosti i jednakosti između država članica se narušio. A bez jednakosti između država članica, kako može postojati jednakost između građana Evrope?

U posljednje četiri godine, usvojili smo dosta smjelih odluka u pravcu rješavanja ove sistemske krize. No, uprokos svim naporima, naši odgovori još nisu uvjerili građane, tržišta ili međunarodne partnere. Zašto? Jer smo neprestano dozvoljavali da sumnja uzme maha. Sumnja oko toga da li su neke zemlje stvarno spremne za reformu i povratak u konkurentnost. Sumnje da li su druge zemlje su stvarno spremne da na zajedništvo, tako da evro i evropski projekat budu nepovratni.

Previše puta smo se našli u začaranom krugu. Prvo, vrlo važne odluke za budućnost donose se na evropskim samitima. Ali već sljedeći dan vidimo pojedine ljudi koji su te odluke donijeli kako ih potkopavaju. Govoreći kako one idu ili predaleko ili ne idu dovoljno daleko. Tako dobijamo problem kredibiliteta. Problem povjerenja.

Nije prihvatljivo predstavljati ove evropske sastanke kao boks-mečeve, govoreći da je neko nokautom došao do pobjede nad protivnikom. Ne možemo pripadati istoj Uniji, a ponašati se kao da nismo članovi. Ne možemo dovesti u rizik devet dobrih odluka djelom ili izjavom koji dovodi u sumnju sve što smo postigli.

To, poštovani članovi, otkriva suštinu evropske političke krize povjerenja. Ako se evropski politički akteri ne pridržavaju pravila i odluka koje su sami uspostavili, kako uopšte mogu uvjeriti druge da su odlučni zajedno da riješe ovu krizu?

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

2. Izazov – novi način razmišljanja za Evropu

Kriza povjerenja je politička kriza. I, dobra stvar je da u demokratiji ne postoji politički problem za koji se ne može naći političko rješenje.

To je razlog što vam danas i ovdje želim predstaviti osnovna politička pitanja – gdje smo trenutno i kako moramo nastaviti. Želim da se usredsredim na politički pravac i viziju koji će dati inspiraciju našim političkim odlukama.

Naravno neću nabrojati sve odluke. Vi ćete dobiti pismo upućeno predsjedniku Evropskog parlamenta, u kome sam nabrojao neposredne prioritete Komisije. S vama ćemo o njima razgovarati prije donošenja Programa rada Komisije kasnije najesen.

Moja današnja poruka vama je sljedeća: Evropi treba novi pravac. I, taj se pravac ne može zasnivati na starim idejama.  Evropi treba novi način razmišljanja.

Kada govorimo o krizi, a svi govorimo o krizi, jesmo li uistinu uvidjeli sve posljedice naših postupaka? Kada govorimo o globalizaciji, a svi mnogo govorimo o globalizaciji, jasmo li zaista razmotrili njen uticaj svaku državu članicu?

Polazište za novo razmišljanje za Evropu je stvarno uvidjeti sve posljedice izazova s kojima smo suočeni i koji nam fundamentalno mijenjaju svijet.

Polazna tačka je da se zaustavi s pokušajima davanja odgovora na pitanja o budućnosti sredstvima iz prošlosti.

Od početka krize, uviđali smo neprestano da su međusobno povezana globalna tržišta brža i stoga moćnija od rascjepkanih političkih sistema država. To narušava povjerenje građana u političko odlučivanje. To je i hrana za populizam i ekstremizam i u Evropi i drugdje.

Realnost je da u uzajamno povezanom svijetu, države članice Evrope same više nisu u mogućnosti da djelotvorno upravljaju događajima. Istovremeno, one nisu za to opremile ni svoju Uniju – našu Uniju, instrumentima potrebnim za borbu s novim stanjem stvari. Sada smo u tranziciji, u odsudnom trenutku. Ovaj trenutak zahtijeva odluke i vođstvo.

Da, globalizacija zahtijeva više evropskog jedinstva. Više jedinstva zahtijeva više integracija. Više integracija zahtijeva više demokratije, evropske demokratije.

U Evropi, to znači najprije prihvatiti da smo svi na istom brodu. To znači priznavanje istovjetnosti uzajamnih evropskih interesa. To znači prihvatanje činjenice da nam sudbine zavise jedne od drugih. A to znači zahtijevanje prava na osjećanje zajedničke odgovornosti i solidarnosti. Jer kad ste na brodu usred oluje, apsolutna lojalnost je minimum koji zahtijevajte od članova posade.

To je jedini način da držimo korak s tempom promjena. To je jedini način da dobijemo potrebnu snagu i efikasnost da budemo globalni igrač. To je jedini način zaštite naših vrijednosti, jer to je i pitanje vrijednosti u svijetu koji se mijenja.

U 20. vijeku, zemlja od samo 10-15 miliona ljudi mogla je biti globalna sila. U 21. vijeku, pa čak i najveće evropske zemlje rizikuju da postanu irelevantne između globalnih giganata poput SAD-a ili Kine.

Istorija se ubrzava. 155 godina je trebalo Velikoj Britaniji da udvostruči BDP po stanovniku, 50 godina SAD-u, a samo 15 godina Kini. No, ako pogledate neke od naših novih država članica, ekonomska transformacija nije ništa manje impresivna.

Evropa ima sva potrebna sredstva. U stvari puno više sredstava nego prethodne generacije koje su se suočavale sa sličnim ili čak i većim izazovima.

No, moramo djelovati u skladu s tim i istovremeno mobilisati sve te resurse.

Vrijeme je da se usklade ambicije, odluke i djelovanje. Vrijeme je stasti ukraj parcijalnom davanju odgovora i “odrađivanju” zadataka. Vrijeme je da se nauče lekcije iz istorije i da se napiše bolja budućnost za našu Evropu.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

3. Odgovor na situaciju – “Odlučujuće rješenje za Evropu”

Što zahtijevam i što vam predstavljam danas je Odlučujuće rješenje za Evropu.

Odlučujuće rješenje kojim se projektuju naše vrijednosti, naša sloboda i naš boljitak u budućnosti globalizovanog svijeta. Rješenje kojim se kombinuje očuvanja naše socijalne tržišne ekonomije, s jedne strane, s potrebom za reformama, s druge. Rješenje koje će stabilizovati EMU, podstaći održiv rast i ponovo uspostaviti konkurentnost. Rješenje kojim će se doći do dogovora o povjerenju između naših zemalja, između država članica, i evropskih institucija, između društvenih partnera, kao i između građana i Evropske Unije.

Odlučujuće rješenje za Evropu znači da:

Ne smijemo ni na koji način sumnjati u integritet Unije ili povratak na stanje prije evra. Ranjivije države ne smiju otvarati prostor za sumnju u svoju spremnost za reforme. U svoj osjećaj odgovornosti. Snažnije zemlje ne smiju otvarati prostor za sumnju u svoju spremnost da ostanu jedinstvene. U svoj osjećaj solidarnosti. Niko od nas ne smije davati prostora sumnji u odlučnost za reforme. Za reforme ZAJEDNO.

Ideja da može biti rasta bez reforme, odnosno da možemo napredovati samostalno, jednostavno je pogrešna. Moramo priznati da smo u ovome zajedno i moramo zajedno doći do rješenja.

Odlučujuće rješenje zahtijeva privođenje kraju stvaranja duboke i istinske ekonomske zajednice na osnovu političkog saveza.

a) Ekonomska unija:

Počeću s evropskom privredom.

Prvo, treba nam rast. Održivi rast

Rast je srž našeg evropskog socijalnog tržišnog modela: on stvara radna mjesta i podrška je životnom standardu. No, održavati rast možemo samo ako budemo konkurentniji.

Na nivou država to znači strukturne reforme koje se odgađaju nekoliko decenija. Modernizaciju javne uprave. Smanjenje rasipanja u javnoj potrošnji. Hvatanje ukoštac sa interesima i povlasticama pojednih grupa. Reformu tržišta rada s ciljem uravnotežavanja sigurnosti i fleksibilnosti. I osiguravanje održivosti socijalnih sistema.

Na evropskom nivou, moramo biti odlučniji u uklanjanju barijera, bilo fizičkih, ekonomskih ili digitalnih.

Moramo kompletirati jedinstveno tržište.

Moramo smanjiti našu energetsku zavisnost i početi s crpljenjem obnovljivih energetskih potencijala.

Podsticanjem konkurentnosti u sektorima poput energetike, transporta ili telekomunikacija može se stvoriti nova konkurencija, podstaći inovativnost, i mogu se sniziti cijene za potrošače i privredu.

Komisija će uskoro predstaviti Zakon o jedinstvenom tržištu II. Da bi omogućila napredak jedinstvenog tržišta, Komisija će i dalje biti čvrsta i beskompromisna u odbrani sopstvenih pravila o konkurentnosti i trgovini. Dozvolite da vam iskreno kažem – ako se to prepusti državama članicama, mogu vam reći da neće one odoljeti pritisku velikih korporacija ili velikih inostranih sila.

Moramo stvoriti evropsko tržište rada i olakšati ljudima da rade u drugoj zemlji isto kao i kod kuće.

Moramo istražiti ekološki rast i biti puno djelotvorniji u korišćenju resursa.

Moramo biti puno ambiciozniji u obrazovanju, istraživanju, inovacijama i nauci.

Evropa je svjetski lider u ključnim sektorima kao što su aeronautika, automobilska industrija, farmacija, inženjering, s globalnim tržišnim udjelom iznad jedne trećine. Industrijska produktivnost porasla je za 35% u posljednjoj deceniji uprskos usporavanju ekonomije. I danas oko 74 miliona radnih mjesta zavisi od industrijske proizvodnje. Svake godine nova mala (start-up) preduzeća u EU stvore više od 4 miliona radnih mjesta. Moramo to nadograditi ulaganjem u novu industrijsku politiku i stvaranje poslovnog okruženja koje podstiče preduzetništvo i podržava malu privredu.

To znači stvaranje jednostavnijeg poreskog sistema za preduzeća i atraktivnijeg za investitore. Bolja koordinacija poreza biće od koristi sve države članice.

Takođe nam treba proaktivna trgovinska politika kroz otvaranje novih tržišta.

To je potencijal evropske privrede. To je zlatni rudnik koji još nije u potpunosti istražen. Potpuno sprovođenje Sporazuma o rastu dogovorenog na junskom Evropskom savjetu može donijeti veliki uspjeh.

A mogli smo ići dalje, s realnim, a ipak ambicioznim budžetom Evropske Unije posvećenom ulaganjima, rastu i reformama. Budimo jasni: evropski budžet je instrument za ulaganja u Evropi i za rast u Evropi. Komisija i ovaj Parlament, ustvari sve proevropske snage, jer većina država članica podržava ovaj naš prijedlog, moraju sada zajedno podržati višegodišnji finansijski okviri koji će nas dovesti do 2020. godine. To će staviti mali teret na države članice, pogotovo s našim prijedlogom novog sistema sopstvenih resursa. Međutim to će dati veliki podsticaj njihovim privredama, regijama, istraživačima, đacima i studentima, omladini koja traži posao, te malim i srednjim poduzećima.

To je budžet za rast, za privrednu, socijalnu i teritorijalnu koheziju između država članica i unutar zemalja članica.

To je budžet koji će pomoći u kompletiranju jedinstvenog tržišta premošćavanjem praznina u energetskoj, transportnoj i telekomunikacionoj infrastrukturi kroz instrument Spajanje Evrope.

To je budžet za savremenu poljoprivredu, orijentisanu ka rastu, i sposobnu za kombinovanje proizvodnje hrane s održivim razvojem sela.

To je budžet koji će promovisati intenzivno istraživačku i inovativnu Evropu kroz Horizon 2020. Jer nam treba ta evropska snaga za istraživanje

Ovo će biti pravi test kredibiliteta za mnoge u nekim našim državama članicama. Želim vidjeti da li će one države članice koji sve vrijeme govore o investicijama i rastu sada podržati budžet za rast na evropskom nivou.

Budžet je takođe sredstvo podrške ulaganju u naš program rasta, Evropa 2020, koji nam je sad potreban više nego ikada prije.

Evropa 2020 je način da se modernizuje i očuva evropska socijalna tržišna privreda.

Poštovani zastupnici,

Naš program strukturnih reformi zahtijeva velik napor pri prilagođavanju. Uspjeće samo ako je pošten i pravedan. Zato što nejednakost nije održiva.

U nekim dijelovima Evrope vidimo pravo društveno vanredno stanje.

Rastuće siromaštvo i masovna nezaposlenost, naročito među omladinom.

To je razlog za obavezno jačanje socijalnog tkiva. To je karakteristika koja evropsko društvo diferencira u odnosu na alternativne modele.

Neki kažu da je zbog krize evropski socijalni model mrtav. Ja se ne slažem.

Da, moramo reformisati naše privrede i modernizovati sisteme socijalne zaštite. Ali efikasan sistem socijalne zaštite koji pomaže onima koji za to imaju potrebu nije prepreka za prosperitet. To je zapravo neophodan element tog sistema. Štaviše, baš su one evropske zemlje s najefikasnijim sistemima socijalne zaštite i najrazvijenijim društvenim partnerstvima među najuspješnijim i najkonkurentnijim privredama u svijetu.

Poštenje i jednakost znači dati priliku našoj omladini. Mi već činimo mnogo. Već prije kraja ove godine, Komisija će pokrenuti Omladinski paket kojim se uspostavlja šema garancija za omladinu i kvalitetan okvir kojim se omogućuje stručno osposobljavanje.

Poštenje i jednakost takođe znače stvaranje boljih i pravednijih poreskih sistema.

Zaustavljanje poreskih prevara i utaje poreza moglo bi da ulije dodatne milijarde u javne blagajne širom Evrope.

To je razlog što će se Komisija boriti za sporazum o direktivi o revidiranom porezu na štednju te o obavezi uspostavljanja jačih sporazuma o porezu na štednju s trećim zemljama. Njihovo donošenje biće važan izvor legitimnih poreskih prihoda.

A Komisija će nastaviti borbu za pravedan i ambiciozan porez na finansijske transakcije kojim će se osigurati da poreski obveznici imaju koristi od finansijskog sektora, a ne samo da finansijski sektor ima korist od poreskih obveznika. Sada kad je postalo jasno da se dogovor o tome može postići samo kroz pojačanu saradnju, Komisija će učiniti sve u njenoj moći da ovo postigne brzo i djelotvorno s voljnim državama članicama. Budući da je ovo pitanje jednakosti. A jednakost je suštinski uslov za društvenu i političku prihvaljivost neophodnih ekonomskih reformi. A iznad svega, jednakost je pitanje pravosuđa, socijalne pravde.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

Uprkos krizi, donijete su važne odluke. Širom Evropske Unije sprovode se mjere reformi i konsolidacije. Postavljaju se zajedničke finansijske ograde, a evropske institucije neprestano pokazuju da podržavaju evro.

Komisija je veoma svjesna da u državama članicama koje sprovode najintenzivnije reforme ima teškoća, te da je to složeno i ponekad veoma bolno prilagođavanje. Ali, samo kroz reforme možemo doći do bolje budućnosti. Njihovo sprovođenje je u velikom zaostatku. Vraćanje na pređašnje stanje prosto je nemoguće.

Komisija će i dalje činiti sve što može kako bi podržala te države članice pomogla im u podsticanju rasta i zapošljavanja, recimo kroz reprogramiranje strukturnih fondova.

Dopustite mi da kažem riječ o Grčkoj. Ja zbilja vjerujem da imamo šansu ove jeseni da dođemo na prekretnicu. Ako Grčka odagna sve sumnje oko svojih reformi. Isto tako, ako sve ostale zemlje odagnaju sve sumnje oko odlučnosti da zadrže Grčku u evrozoni, to možemo postići.

Ako Grčka ispunjava svoje obaveze, vjerujem da treba ostati u evrozoni kao članica evropske porodice.

Obezbjeđivanje stabilnosti evrozone naš je najhitniji izazov. To je zajednička odgovornost država članica i institucija Zajednice. ECB ne može i neće finansirati vlade. Ali kad kanali monetarne politike ne rade kako treba, Komisija smatra da je u ovlašćenjima ECB-a da preduzme potrebne radnje, recimo u sekundarnim tržištima državnog duga. Svakako, ECB ima ne samo pravo nego i dužnost da obnovi integritet monetarne politike. Na ECB-u je, kao na nezavisnoj instituciji, da uvrdi šta treba da se preduzme i pod kojim uslovima. Svi akteri, a ja stvarno mislim svi akteri, treba da poštuju nezavisnost ECB.

Poštovani zastupnici,

Ja sam govorio o privrednim mjerama koje moramo hitno sprovesti. To je neophodno. Ali to nije dovoljno. Moramo ići i dalje od toga.

Moramo dovršiti izgradnju gospodarske i monetarne unije. Moramo stvoriti bankarsku uniju i fiskalnu uniju i odgovarajuće institucionalne i političke mehanizme.

Danas, Komisija predstavlja zakonske prijedloge za jedinstveni evropski nadzorni mehanizam. Ovo je stepenica ka bankarskoj uniji.

Kriza je pokazala da iako su banke postale transnacionalne, pravila i nadzor su ostali na državnom nivou. A kada su stvari je pošle po zlu, poreski obveznici su ti kojima je ispostavljen račun.

U protekle četiri godine, EU je preradila pravilnik za banke, predvodeći svijet u sprovođenju odluka G20. No, puka koordinacija više nije dovoljna – moramo je unaprijediti u zajedničke nadzorne odluke, prije svega unutar evrozone.

Jedistveni evropski nadzorni mehanizam predložen danas ojačaće arhitekturu gdje je u jezgru Evropska centralna banka a s odgovarajućom artikulacijom kod Evropske uprave za bankarstvo, što će vratiti povjerenje u nadzor banaka u evrozoni.

Nadzor mora biti sveobuhvatan jer sistemski rizici mogu biti bilo gdje, ne samo u tzv. sistemski relevantnim bankama. Naravno, u taj sistem su u potpunosti uključeni nadzorni sistemi država članica.

Paket se sastoji od dva paralelna pravna teksta, jedan o ECB-u i drugi o EUB-u. Jasno je da je će ovaj parlament imati ključnu ulogu u uspostavljanju novog mehanizma, a nakon toga u okviru demokratskog nadgledanja.

Ovo je presudan prvi korak prema bankarskoj uniji koju sam predložio pred ovim Domom u junu. Postavljanje evropskog supervizora zasad je prvi prioritet jer je to preduslov za bolje upravljanje bankarskim krizama, od bankarskog rješavanja do osiguranja depozita.

Komisija će istovremeno nastaviti da radi na reformi bankarskog sektora da bi osigurala svoju ulogu u odgovornom finansiranju stvarne ekonomije. To znači poboljšanje dugoročnog finansiranja za mala i srednja poduzeća i druge firme. To znači pravila o referentnim indeksima, tako da opet ne budemo svjedoci manipulacije kamatnim stopa banaka s [negativnim] uticajem i na preduzeća i na nosioce stambenih kredita. To znači zakoni kojima se obezbjeđuje da banke daju fer uslove potrošačima i još jedan pogled na strukturu bankovnih aktivnosti radi uklanjanja inherentnog rizika.

U svemu tome, ovaj Parlament igra suštinsku ulogu. Komisija će nastojati da blisko sarađuje s vama.

No, tu je drugi i element dublje ekonomske unije – to je približavanje fiskalnoj uniji.

Prednosti toga su jasne: privredne odluke jedne države članice utiču na druge države. Dakle, treba nam jača koordinacija ekonomske politke.

Treba nam jači i obavezniji okvir za nacionalno odlučivanje o ključnim elementima ekonomske politike, što je jedini način da se spriječi neuravnoteženost. Iako je ovdje mnogo toga učinjeno, na primjer kroz šest paketa i kroz preporuke za svaku posebnu državu, dalji koraci su ključni da bi se kombinovali pojedinačni uslovi s pojedinačnim podsticajima da bi ekonomska i monetarna unija bila održiva.

Za trajne rezultate moramo razviti potpuno opremljeno ekonomsko upravljanje Zajednice, zajedno s istinskim, kredibilnim fiskalnim kapacitetom Zajednice.

Ne trebaju nam odvojene institucije ili stvaranje novih institucija za to. Upravo suprotno: da bi ovo bilo djelotvorno i brzo, najbolji način je da se radi s postojećim institucijama i kroz njih: Evropsku komisiju kao nezavisni evropski upravni organ, uz nadzor Evropskog parlamenta kao parlamentarnog predstavničkog tijela na evropskom nivou.

U takvom okviru će se vremenom napraviti koraci za pravo objedinjavanje otkupa i izdavanja obveznica.

Dakle, ekonomske reforme u kombinaciji s pravom privrednom i monetarnom unijom: to je vjetar u jedra našem brodu.

Komisija će objaviti nacrt za produbljivanje privredne i monetarne unije već najesen.

Ovaj nacrt će biti predstavljen pred ovim Domom, pošto o ovim pitanjima treba obaviti razgovor i to s narodnim zastupnicima.

U isto vrijeme, to će biti i predmet rasprave na decembarskom sastanku Evropskog savjeta, a biće pripremljen u izvještaju koji treba da predstavimo predsjednik Evropskog savjeta, ja, kao i predsjednici Evropske centralne banke i Evrogrupe.

Naš plan će odrediti sredstva i instrumente, te predstaviti opcije za izradu pravnih akata kojim će oni dobiti pravnu snagu – od koordinacije politike, preko fiskalnog kapaciteta, do otkupa obveznica. A, gdje je to potrebno – kao u slučaju zajedničkog ili pojedinačnog garantovanja javnog duga – to bi identifikovalo potrebne izmjene ugovora, pošto neke od tih promjena zahtijevaju modifikacije Ugovora. Predstavljaće to nacrt onoga što treba da ostvarimo ne samo u sljedećih nekoliko sedmica i mjeseci, već i sljedećih nekoliko godina.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

b) Politička unija:

Kredibilitet i održivost Ekonomske i monetarne unije zavisi napokon i od institucija i političkoog konstrukta na kojima se ta unija zasniva.

To je razlog što iz Ekonomske i monetarne unije proističe i pitanje političke unije i evropske demokratije koja je podupire.

Ako želimo uspjeh ekonomske i monetarne unije, moramo kombinovati ambicije i odgovarajući raspored. Moramo preduzeti konkretne korake sada, a s političkom unijom za cilj.

Ja bih volio da vidim razvoj evropskog javnog prostora gdje se o evropskim pitanjima razgovara i raspravlja s evropskog stajališta. Ne možemo nastaviti s pokušajima rješavanja evropskih problema samo s rješenjima na nivou država.

Ova rasprava se mora odvijati u našim društvima i među građanima. No danas bih takođe zamolio evropske mislioce. Da se ljudi od kulture uključe u ovu raspravu o budućnosti Evrope. Molim i vas. Ovo je dom evropske demokratije. Moramo jačati ulogu Evropskog parlamenta na evropskom nivou.

Moramo promovisati i istinsku komplementarnost i saradnju između evropskih i državnih parlamenata.

To takođe ne može da se uradi bez jačanja evropskih političkih stranaka. Imamo stvarno veoma često istinsku nepovezanost između političkih stranaka u glavnim gradovima i evropskih političkih stranaka ovdje u Strazburu. To je razlog što moramo priznati da se na političku raspravu prečesto gleda kao da se odvija samo između stranaka koje djeluju u državama članicama. Čak i na evropskim izborima ne vidimo ime evropskih političkih stranaka na glasačkim kutijama, nego vidimo nacionalnu raspravu između nacionalnih političkih stranaka. To je razlog zašto nam treba ojačan statut za evropske političke stranke. S ponosom objavljujem da je Evropska komisija danas usvojila je prijedlog ovog akta.

Važno sredstvo za produbljivanje sveevropske političke rasprave biće predstavljanje kandidata evropskih političkih stranaka za predsjednika Komisije na izborima za Evropski parlament već 2014. godine. To može biti učinjeno bez promjene Ugovora. To će biti odlučujući korak kako bi se još više pojasnila mogućnost evropskog izbora koji se nudi na ovim izborima. Pozivam političke stranke da se obavežu na ovaj korak i tako dodatno evropeizuju ove evropske izbore.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

Istinska politička Evropska Unija znači da moramo usredsrediti evropsku akciju na stvarna bitna pitanja koja se moraju riješiti na evropskom nivou. Budimo iskreni o jednom – ne može sve biti u isto vrijeme prioritet. Ovdje mogu uputiti kritiku i sebi.

Pravilna integracija se sastoji o od svježeg pogleda na to koji je najprikladniji nivo djelovanja. Supsidijarnost je suštinski demokratski koncept i treba ga sprovoditi u praksi.

Politička unija takođe znači da moramo ojačati temelje na kojima je naša Unija izgrađena: poštovanje osnovnih vrijednosti za vladavinu prava i demokratije.

U posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli smo prijetnje pravnoj i demokratskoj supstanci u nekim od naših evropskih država. Evropski parlament i Komisija prvi su podigli uzbunu i igrali odlučujuću ulogu u tome da se ove zabrinjavajuće pojave dovedu pod kontrolu.

No, ove situacije su razotkrile i granice naših institucionalnih aranžmana. Treba nam bolje razvijen set instrumenata, a ne samo alternativa između političkog uvjerenja “meke vlasti” i “nuklearne opcije” u članu 7. Ugovora.

Predanost poštovanju vladavine prava takođe stoji iza naše namjere da se uspostavi Evropsko javno tužilaštvo, kao što je predviđeno Ugovorima. Uskoro ćemo doći pred vas s prijedlogom.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

Politička unija takođe znači više rada na ispunjavanju globalnih zadata. Podjela suvereniteta unutar Evrope proizvodi više suverenosti u globalnom svijetu.

U današnjem svijetu, veličina je bitna.

A vrijednosti imaju smisla.

To je razlog zašto evropska poruka mora biti poruka slobode, demokratije, vladavine prava i solidarnosti. Ukratko, naše vrijednosti – evropske vrijednosti.

Više nego ikad našim građanima i novom svjetskom poretku treba aktivna i uticajna Evropa. To nije ne samo za nas, već je i za ostatak svijeta važno da uspijemo. Evropa koja stoji iza svojih vrijednosti. I Evropa koja brani svoja uvjerenja da ljudska prava nisu luksuz za razvijeni svijet, već da trebalo da se na njih gleda kao na univerzalne vrijednosti

Stravična situacija u Siriji podsjeća nas da ne možemo sebi da dozvolimo da budemo posmatrači. Nova i demokratska Sirija mora da se rodi. Imamo zajedničku odgovornost da se to dogodi. Kao i da sarađujemo s onima u svjetskom poretku koji treba da rade s nama na postizanju tog cilja.

Svijetu je potrebna EU koja drži svoje vođstvo na čelu razvoja i humanitarne podrške. Koja stoji iza otvorenih privreda i koja se bori protiv protekcionizma. Koja vodi borbu protiv klimatskih promjena.

Svijetu treba Evropa koja je sposobna da šalje vojne misije s ciljem pomoći stabilizaciji situacije u kriznim područjima. Moramo pokrenuti sveobuhvatan pregled evropskih mogućnosti i početi istinski kolektivno planiranje odbrane. Da, moramo ojačati našu zajedničku spoljnu i sigurnosnu politiku i zajednički pristup pitanjima obrane jer zajedno imamo moć i snagu da oblikujemo svijet u pravednije mjesto zasnovano na pravilima i poštovanju ljudskih prava.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

4. Promjena Ugovora, 17/27 dimenzija i proširenje javne rasprave

a) Federacija država – Promjena ugovora

Duboka i istinska ekonomska i monetarna unija, politička unija, s koherentnom spoljnom i odbrambenom politikom znači da sadašnja Evropska Unija konačno mora da evoluira.

Nemojmo se bojati ovih riječi: idemo ka federaciji država. To je ono što nam je potrebno. To je naš politički horizont.

To je ono što mora da nam bude vodilja u radu u narednim godinama.

Danas pozivam na stvaranje federacije država. Ne na stvaranje superdržave. Demokratski savez država koje se mogu uhvatiti u koštac sa zajedničkim problemima, kroz dijeljenje suvereniteta na način da svaka zemlja i svaki građanin budu bolje opremljeni da upravljaju sopstvenom sudbinom. Ovdje je posrijedi Unija sa državama članicama, a ne protiv država članica. U doba globalizacije udružen suverenitet znači više a ne manje snage.

I, namjerno sam je rekao federacija država, jer u ovim turbulentnim vremenima, u ovim vremenima tjeskobe, ne bismo trebali odbranu države prepustiti samo nacionalistima i populistima. Vjerujem u Evropu gdje su ljudi ponosni na svoje nacije, ali i ponosni da budu Evropljani i ponosni na naše evropske vrijednosti.

Stvaranje ove federacije nacionalnih država će na kraju zahtijevati novi Ugovor.

Ne kažem to olako. Svi smo svjesni kako je postalo teško da se promijeni Ugovor.

To se mora dobro pripremiti.

Rasprave o promjeni ugovora nas ne smiju odvratiti ili učiniti da zakasnimo u tome šta može i mora da se učini već danas.

Duboka i istinska ekonomska i monetarna unija se može pokrenuti i pod sadašnjim Ugovorima, ali se može stvoriti u potpunosti jedino s promjenama u Ugovorima. To znači počnimo odmah, ali nek nam budući ciljevi budu prisutni u današnjim odlukama.

Ne smijemo početi s promjenom ugovora. Moramo utvrditi koje politike nam trebaju te koji su instrumenti za njihovo sprovođenje. Tek tada možemo odlučiti o sredstvima koja nam nedostaju i načinima da se to popravi.

I onda tu mora mora da se povede široka rasprava u Evropi. Rasprava koja se mora održati prije nego se sazove konvencija i IGC. Rasprava istinski evropske dimenzije.

Vremena za evropske integracije sa implicitnom saglasnošću građana su gotova. Evropa ne može biti tehnokratska, birokratska ili čak diplomatska. Evropa mora biti sve više demokratska. Uloga Evropskog parlamenta je suštinska. To je razlog što evropski izbori 2014. godine mogu zaista biti odlučujući.

Prije sljedećih izbora za Evropski parlament u 2014. godine, Komisija će predstaviti svoj nacrt za oblik buduće Evropske Unije. A iznijećemo na vrijeme jasne ideje za promjene Ugovora za raspravu.

Postavićemo ciljeve koje treba postići, način na koji institucije mogu učiniti da Evropska Unija bude otvorenija i demokratskija, ovlašćenja i instrumente da bi postala efikasnija i model da postane unija za narode Evrope. Vjerujem da nam je potrabna stvarna rasprava, a u  demokratiji najbolji način rasprave je upravo na izborima na evropskom nivou o našoj budućnosti i našim ciljevima;

b) 17/27 dimenzija

Gospodine predsjedniče, Poštovani zastupnici,

To nije samo rasprava za evrozonu u svom sadašnjem članstvu.

Dok je dublja integracija neophodna za evrozonu i njene članice, trebalo bi da ovaj projekat ostane otvoren svim državama članicama.

Dopustite mi da budem vrlo jasan: u Evropi nam ne treba više zidova podjele! Jer Evropska Unija je jača kao cjelina u održavanju integriteta jedinstvenog tržišta, svog članstva i institucija.

Niko neće biti prisiljen da se pridruži. I niko neće biti prisiljen je napusti. Brzinu neće diktirati najsporiji ili onaj koji najviše oklijeva.

To je razlog što će se prijedlozi zasnivati na postojećoj uniji i njenim institucijama, na metodu Zajednice. Budimo jasni – postoji samo jedna Evropska Unija. Jedna Komisija. Jedan Evropski parlament. Više demokratije, više transparentnosti, više odgovornosti se ne stvara umnožavanjem institucija. Od toga bi EU postala složenija, teža za tumačenje, manje koherentna i manje sposobna da djeluje.

c) Proširenje javne rasprave:

Ovo je, časni zastupnici, veličina odluka koje ćemo morati donijeti vremenom.

Zato vjerujem da nam je potrebna ozbiljna rasprava između građana Evrope tome kako ćemo dalje.

O mogućim posljedicama fragmentacije. Jer ono što se može dogoditi ponekad je da imamo, kroz neželjene posljedice, fragmentaciju kad je ne želimo.

O tome šta smo mogli postići da su vođe izbjegle državni provincijalizam, šta zajedno možemo postići.

Moramo iskoristiti izbore 2014. godine da mobilizujemo sve proevropske snage. Ne smijemo dopustiti da populisti i nacionalisti određuju negativne prioritete. Ja očekujem sve one koji sebe nazivaju Evropljanima da ustanu i preuzmu inicijativu u raspravu. Jer su od skepse antievropljana opasniji ravnodušnost ili pesimizam proevropljana.

Gospodine predsjedniče, poštovani zastupnici,

5. Zaključak: da li je ovo realno?

Da sumiramo, ono što nam je potrebno je odlučujuće rješenje da se završi izgradnja EMU, na osnovu političke opredijeljenosti za jaču Evropsku Uniju.

Raspored koji sam vam danas izložio je jasan.

Trebalo bi da počnemo da činimo sve što možemo kako bismo stabilizovali evrozonu i ubrzali rast u EU kao cjelini. Komisija će predstaviti sve potrebne prijedloge, a počeli smo danas sa supervizorom da bismo stvorili bankarsku uniju, u skladu s trenutnim odredbama Ugovora.

Drugo, predstavićemo naš plan o dubokoj i originalnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, uključujući i političke instrumente, a to će biti učinjeno već ove jeseni

Predstavićemo opet ovdje sve prijedloge u skladu s trenutnim odredbama Ugovora.

I treće, gdje ne možemo krenuti naprijed u skladu s postojećim ugovorima, predstavićemo jasne prijedloge potrebnih promjena Ugovora uoči sljedećih evropskih parlamentarnih izbora 2014. godine, uključujući i elemente za ojačanje demokratije i odgovornosti.

Ovo je naš projekat. Projekat koji je postepen, ali s velikim ambicijama za budućnost s federacijom kao našim ciljem za Evropu.

Mnogi će reći da je to previše ambiciozno, da nije realno.

No, dopustite mi da vas pitam – da li je realno nastaviti kao dosad? Da li je realno gledati šta danas vidimo u mnogim evropskim zemljama? Da li je realno gladati kako poreski obveznici plaćaju bankama, a poslije da budu prisiljeni da bankama vraćaju kuće koje su kupili jer nisu u stanju da ih otplate? Da li je realno vidjeti više od 50% naše omladine bez posla u nekim državama članicama? Da li je realno progurati se i tako samo nakupljati greške s neuvjerljivim odgovorima? Da li je realno da se misli da možemo dobiti povjerenje tržišta imamo tako malo povjerenja jedni u druge?

Za mene, to je to stvarnost koja nije realna. Sa ovom stvarnošću se ne može dalje.

Realno se može ići dalje tako što postajemo jači i jedinstveniji. Realizam je da postavimo ambicije na nivo izazova. Mi to možemo! Pošaljimo mladima poruku nade. Ako postoji pristrasnost, neka to bude pristrasnosti prema nadi. Treba da budemo ponosni što smo Evropljani. Ponosni na naše bogate i raznovrsne kulture. Uprkos našim aktuelnim problemima, naša društva su među najhumanijim i najslobodnijim u svijetu.

Mi se ne moramo izvinjavati za demokratiju, socijalnu tržišnu privredu ili za naše vrijednosti. S visokim nivoom socijalne kohezije. Poštovanjem ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Jednakosti između muškaraca i žena i poštovanjem životne sredine. Ova evropska društva, sa svim problemima, među najpristojnim su društvima u ljudskoj istoriji i ja mislim da bi trebalo da se na to ponosimo. U našim zemljama dvije-tri djevojke ne idu u zatvor jer pjevaju i kritikuju vladara svoje zemlje. U našim zemljama ljudi su slobodni i ponosni su na tu slobodu i ljudi razumiju što znači imati tu slobodu. U mnogim našim zemljama, posebno u najnovijim državama članicama, postoji blisko sjećanje na to šta je diktatura i totalitarizam.

Dakle prethodne generacije su prevazišle veće izazove. Sada je na ovoj generaciji da pokaže da je dorasla zadatku.

Sada je trenutak da svi proevropljani prestanu da se ponašaju kao da se ništa ne događa i da se prihvate posla za budućnost. Evropska Unija je izgrađena da jemči mir. Danas, to znači da učinimo da naša Unija prkosi izazovima globalizacije.

To je razlog zašto nam je potrebno novo razmišljanje za Evropu, odlučujuće rješenje za Evropu. To je razlog da se vodimo vrijednostima koje su u srcu Evropske Unije. Evropa, vjerujem, ima dušu. Ta nam duša može dati snagu i odlučnost da učinimo ono što moramo učiniti.

Možete računati na Evropsku komisiju. Ja računam na vas, Evropski parlament. Zajedno, kao institucije Zajednice izgradićemo bolju, jaču i ujedinjeniju Evropu, Uniju građana za budućnost Evrope, ali i za budućnost svijeta.

Hvala vam na pažnji.