Evropska komisija se usredsređuje na međunarodnu saradnju u oblasti nauke kako bi odgovorila na globalne izazove

Globalni istraživački milje se mijenja velikom brzinom, sa uduplavanjem udjela BRIK zemalja u svjetskim ulaganjima u istraživački rad i razvoj u periodu 2000-2009. Pitanja poput klimatskim promjena, sigurnosti hrane ili suzbijanja bolesti iziskuju usklađenost međunarodnih istraživačkih napora.  Evropa svoju naučnu bazu i inovacijske djelatnosti može dovesti do maksimuma samo kroz otvorenost prema međunarodnoj saradnji i najboljim umovima na svijetu. U skladu s ovime, Evropska komisija danas uvrđuje novu strategiju za unaprijeđenje međunarodne saradnje u oblasti istraživačkog rada i inovacija. Strategijom se predlaže dalje produbljivanje fokusa na strateške priorete EU, ali i očuvanje tradicije otvorenosti za učešće zemalja trećeg svijeta u EU istraživanjima. Ovo podrazumijeva kako odgovor ne globalne izazove, tako i pretvaranje Evrope u atraktivniju lokaciju za istraživački rad i inovacije, odnosno povećanje industrijske konkuretnosti.  

Máire Geoghegan-Quinn, komesar EK za istraživački rad, inovacije i nauku, izjavila je:  „Raditi stvari sam prosto nije opcija kada je riječ o istraživačkom radu i inovacijama. Od ključnog značaja za Evropu je da posegne za međunarodnim partnerima kako bi došli do novih saznanja i bili u mogućnosti odgovoriti na globalne izazove. Kao i njegovi prethodnici „Horizont 2020.“ će biti otvoren za učesnike iz cijelog svijeta. Otvorenost osigurava saradnju od obostrane koristi sa našim ključnim međunarodnim partnerima, pomaže zemljama u razvoju i pomaže Evropi da stekne pristup novim i tržištima u razvoju.“

Jedna petina svih EU istraživačkih projekata već uključuje bar po jednog partnera izvan EU. Primjerice, kroz Partnerstvo evropskih i zemalja u razvoju u obavljanju kliničkih testiranja (engl. EDCTP) 14 zemalja članica EU, Švicarska, Norveška, te 47 zemalja podsaharskog područja sarađuju na izradi novih lijekova i vakcina za borbu protiv HIV-a/side, malarije i tuberkuloze.

Nova strategija primarno će se provoditi kroz program istraživačkog rada i inovacija „Horizont 2020.“ koji finansira EU a koji počinje sa realizacijom od 2014. godine, te kroz zajedničke inicijative zemalja članica EU. U dodatku činjenici da će „Horizont 2020.“ biti potpuno otvoren za međunarodnu saradnju, poduzimaće se i ciljane aktivnosti sa ključnim partnerima i regionima koje će se baviti društvenim izazovima i industrijskim i pomoćnim tehnologijama.   

Biti će izrađen višegodišnji program za saradnju sa zemljama i regionima ključnim partnerima u cilju poboljšanja i usmjeravanja međunarodne saradnje. Strategija poziva i na unaprijeđenje dijaloga o politikama sa našim partnerima i za poboljšano prikupljanje informacija u okviru predloženog Opservatorija za istraživački rad i inovacije. Pored toga, Evropska unija će nastojati da poveća svoju utjecaj u okviru relevantnih međunarodnih organizacija.

 

Istorijat

Evropska unija je svjetski lider u oblasti istraživačkog rada i inovacija. Ona pokriva 24% ulaganja u istraživački rad na globalnom nivou, 32% publikacija velikog odjeka i 32% prijavljenih patenata, a da pri tome predstavlja samo 7% ukupnog stanovništva.

Istraživački programi EU su otvoreni za učesnike iz cijelog svijeta. U ovom trenutku 6% učesnika u Sedmom okvirnom programu za istraživački rad (FP7) dolaze iz zemalja trećeg svijeta. Aktivnosti fonda „Marie Skłodowska-Curie“, njegova mobilnost i obuke za pojedince koji se bave istraživačkim radom pomažu učesnike iz 80 različitih zemalja. Evropsko istraživačko vijeće (engl. ERC) finansira sve osobe koje provode napredna istraživanja u Evropi bez obzira na to odakle dolaze. Služba zadužena za nauku ispred Evropske komisije također održava bliske veze u oblasti istraživačkog rada sa organizacijama iz cijelog svijeta.

Nova strategija će podrazumijevati dvojaki pristup. Otvaranje „Horizonta 2020.“ za međunarodnu saradnju, uopšteno govoreći, daje slobodu evropskim istraživačima da sarađuju sa svojim kolegama iz zemalja trećeg svijeta u tematskim oblastima koje sami odaberu.  Ovo će biti upotpunjeno ciljanim aktivnostima u okviru koji će se težiti ostvarivanju saradnje u određenim tematskim oblastima i sa pažljivo odabranim partnerima. Strategija također promoviše zajedničke međunarodne principe u oblasti istraživačkog rada i inovacija kao što su integritet istraživanja, svijest o jednakosti polova, te sloboda pristupa, sve u cilju stvaranja globalne zajednice istraživača i inovatora koji su jednaki u okviru međunarodne saradnje. Strategija za cilj ima i to da istraživački rad i inovacije snažnije doprinesu vanjskoj politici Evropske unije. Evropska komisija će podnositi izvještaje o ostvarenom napretku svake dvije godine.

Nadležnost za istraživački rad se dijeli sa zemljama članicama EU. Snažno partnerstvo u tom smislu biće osigurano kroz nadograđivanje na aktivnosti koje je proveo „Strateški forum za međunardnu saradnju u oblasti nauke i tehnologije“ (engl. SFIC).

 

Više informacija:

MEMO/12/672

Communication: http://ec.europa.eu/research/internationalstrategy

Horizon 2020: http://ec.europa.eu/research/horizon2020/index_en.cfm

EU’s Seventh Framework Programme for Research (FP7): http://ec.europa.eu/research/fp7/index_en.cfm

Marie Skłodowska-Curie actions: http://ec.europa.eu/research/mariecurieactions/

European Research Council: http://erc.europa.eu/