Članak Pierre Mirela, Direktora za Zapadni Balkan u Direkciji za proširenje Evropske unije

Nezavisno, efikasno i profesionalno pravosuđe je temeljno načelo svake demokratske zemlje koja podržava vladavinu prava. U Bosni i Hercegovini, jačanje vladavine prava je centralni prioritet posebno u pogledu perspektive članstva ove zemlje u Evropskoj uniji, što je već dovelo, na primjer, do pokretanja Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između BiH i EU, tokom 2011. godine, pored ostalih inicijativa i pomoći koju pruža EU. Računam na političare u Bosni i Hercegovini, kao i pravosudnu zajednicu, civilno društvo i sve građane da daju isti takav značaj ovim pitanjima.

U tom kontekstu, očito je da svaka rasprava u vezi nadležnosti pravosudnih institucija i vlasti Bosne i Hercegovine mora jasno odgovoriti da li će predložene promjene ili reforme ojačati sistem provjera i ravnoteže potrebne zemlji koja razvija demokratiju.

U nedavno započetoj raspravi o ulozi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća upravo to pitanje još trebamo pojasniti.

Sa naše strane, Evropska unija je jasno iskazala punu podršku integritetu i mandatu VSTV-a. Smatramo da je uloga VSTV-a od posebne važnosti za jačanje nezavisnosti, odgovornosti, nepristranosti, stručnosti i efikasnosti u pravosuđu.

Politička debata je važan i potreban element u reformskim procesima. Međutim, moraju se izbjeći “brze popravke”, koje mogu da ponište rezultate prijašnje reforme, umjesto da ih poboljšaju. Debate, mišljenja i razmjene stavova su uvijek dobrodošli kada unesu pozitivnu dinamiku u proces reformi i omoguće istinsku razmjenu ideja, isključivo o najvažnijim tehničkim aspektima.

Stoga, EU smatra da se ova rasprava prvenstveno treba odvijati u kontekstu dijaloga koji vodi sa Bosnom i Hercegovinom i u kontekstu budućeg članstva ove zemlje u EU. Strukturirani dijalog o pravosuđu je uspostavljen kako bi se to i omogućilo, i već je postignut značajan zamah. Strukturirani dijalog je stvorio platformu, prvenstveno za stručnjake, gdje će se u tehničkom smislu prepoznati nedostaci u trenutnom funkcioniranju pravosuđa u cijeloj Bosni i Hercegovini. Već godinu i po dana se predano radi: održane su tri plenarne sjednice, razmijenjeni brojni pisani izvještaji, analizirani zakoni i procedure, te sačinjene srednjoročne procjene napretka. Svaki korak je uvijek služio za poticanje zajedničkog domaćeg dogovora o aktuelnim prioritetima.

Do sada, Strukturirani dijalog je, korak po korak, stvorio tehnički konsenzus čak i u najosjetljivijim područjima, kao što je rad na predmetima ratnih zločina. Za ovaj uspjeh su najzaslužniji predstavnici pravosudnih institucija i vlasti Bosne i Hercegovine, koji su se dosljedno angažovali i produbili naše razumijevanje različitih problema predviđenih za diskusiju.

Nemojmo zaboraviti da je sve ovo poduzeto u specifičnom kontekstu Bosne i Hercegovine, gdje se mora uzeti u obzir teško nasljeđe oružanog sukoba iz 90-ih godina. Više od 1 300 predmeta ratnih zločina još uvijek treba riješiti u cijeloj zemlji, što je posebno složen i osjetljiv zadatak. Isto tako, tokom sljedećih godina, sve više pažnje se mora posvetiti borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, a nezavisno pravosuđe će biti ključno za to. Dakle, ovo nije vrijeme da se krene u kratkoročnu avanturu s pravosudnim sistemom – prihvatjiva je samo oprezna, napredna i učinkovita reforma.

U predstojećim mjesecima, zakonodavci u Bosni i Hercegovini će dobiti druge važne prijedloge zakona koji bi mogli poboljšati funkcioniranje pravosudnog sistema. EU će nastaviti da se zalaže za rješenja koja imaju za cilj jačanje pravosudnih institucija u cijeloj Bosni i Hercegovini, uključujući i institucije na državnom nivou. Namjeravamo osigurati da predložene promjene u pravosuđu ne mijenjaju ravnotežu nadležnosti u zemlji i ne izlažu pravosuđe uplitanju iz izvršne ili zakonodavne vlasti.

Jačanje vladavine prava je dugoročan zadatak. Zato se Evropska unija obavezala na dugoročno partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom.