Govor komesara Štefana Fülea na otvaranju Dijaloga na visokom nivou sa BiH o procesu pristupanja Evropskoj uniji

Važi izgovorena riječ

Drugi sastanak Dijaloga na visokom nivou sa BiH o procesu pristupanja Evropskoj uniji

Sarajevo, 27. Novembar 2012.

Gospodo predsjednici, vaše ekselencije, poštovane kolege,

Zadovoljstvo mi je što sam ovdje u Sarajevu povodom Drugog sastanka u okviru dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja koji vode Evropska unija i Bosna i Hercegovina. Dijalog na visokom nivou i dalje je važan instrument za dalje ostvarenje evropskog programa, uprkos početnim kašnjenjima u odnosu na dogovorene vremenske rokove. Očekujem da čujem od vas šta je urađeno i na koji način namjeravate da ostvarite zacrtano.

U junu sam se nadao da će biti moguće da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu prije našeg drugog sastanka u okviru dijaloga na visokom nivou i da se podnese uvjerljiv zahtjeva za članstvo u EU do kraja godine. Danas, pet mjeseci kasnije, sa žaljenjem konstatujem da prvi rok za izvršenje odluke u predmetu Sejdić-Finci, 31. avgust, nije ispunjen. Međutim, takođe konstatujem da su preduzeti prvi koraci ka ispunjavanju nekih uslova iz Mape puta EU. Do 31. oktobra, koji je postavljen kao rok, pripremljeni su odgovori na listu sektorskih pitanja o javnim nabavakama i zaštiti životne sredine, a radna grupa za mehanizam koordinacije usaglasila je opšta načela za koordinaciju evropskih pitanja. Ide se u dobrom pravcu, ali to nije dovoljno za napredak! Kasnije ću komentarisati metodologiju vaših odgovora.

Počeo bih sa tri napomene o horizontalnim izazovima koji su utvrđeni u ovogodišnjoj strategiji za proširenje i načinu hitnog prevazilaženja tih izazova u Bosni i Hercegovini.

Prvo, u vezi sa vladavinom prava, tokom procesa pristupanja biće potrebno uvesti veliki broj promjena u pravni, ekonomski i društveni sistem kako biste ispunili uslove Evropske unije. Strukturisani dijalog o pravosuđu Vam je dao prvi uvid u metodologiju Evropske unije. Dijalog koji traje od 2008. godine, u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, i dalje djeluje kao platforma za postizanje konsenzusa. Sada je izuzetno bitno da svi nadležni akteri daju svoj doprinos sagledavanju Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i donošenju zakona o sudovima Bosne i Hercegovine kojim bi se reformisalo pravosuđe na državnom nivou kroz jačanje postojećeg institucionalnog okvira uz jasnije prerogative u pogledu drugih instanci. Neki rezultati biće u rukama entitetskih vlada. Između ostalog, oslanjamo se na to da će Vlada RS završiti usaglašavanje Zakona o sudovima RS.

Drugo, u pogledu regionalne saradnje i pomirenja na zapadnom Balkanu, u protekloj godini smo vidjeli veliki napredak u odeđenim zemljama zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Hrvatska je na putu da 1. jula 2013.  postane 28. članica Evropske unije; pristupni pregovori počeli su sa Crnom Gorom; Srbija je dobila status zemlje kandidata; Albanija ostvaruje dobar napredak, pa čak i Kosovo  pravi korake na svom evropskom putu. Na žalost, to se ne može reći za Bosnu i Hercegovinu. Žao mi je što vidim da se cijeli region kreće ka Evropskoj uniji, a Bosna i Hercegovina zaostaje.

Bez adekvatne koordinacije, kasniće se sa ostvarivanjem Mape puta, što bi Bosni i Hercegovini omogućilo dalji izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla (kao što su mlijeko, meso, perad i jaja) u Hrvatsku i dalje u Evropsku uniju. To će vašim izvoznicima nanijeti ozbiljne ekonomske gubitke. Bosna i Hercegovina ima iste potencijale kao i svi njeni susjedi. Već nekoliko godina obezbjeđujemo stručna znanja i upozoravamo da su potrebne ozbiljne pripreme prije nego što dođe do pristupanja Hrvatske, ali uzalud.

U septembru sam u Briselu imao sam trilateralan sastanak, a planirano je da se još jedan održi u decembru. U međuvremenu, održano je nekoliko tehničkih sastanaka. Sada je od izuzetno bitno da se čuje reakcija na tumačenje.

Treće, u pogledu ekonomskih i socijalnih izazova, poteškoće u evrozoni i globalna finansijska kriza pokazale su u kojoj mjeri nacionalne ekonomije unutar Evropske unije i šire zavise jedna od druge. U Bosni i Hercegovini, krajnje je vrijeme da se preduzmu konkretne mjere na rješavanju gorućih društveno-ekonomskih pitanja kako bi najugroženiji građani bili obuhvaćeni mrežom socijalne zaštite. Tužno je što su udruženja građana sa invaliditetom morala stići do Brisela da bi se njihov glas čuo!

Funkcionalan sistem prenosa električne energije je od velikog značaja za integrisanje energetskog tržišta Bosne i Hercegovine u energetsko tržište jugoistočne Evrope i interno tržište Evropske unije. Elektroprenos, preduzeće na nivou države, konačno je postalo funkcionalno, ali potrebno je materijalizovati planirane investicije. Time će se podstaći strane investicije u ključni sektor vaše privrede.

Dame i gospodo,

Početak 2012. godine donio je pozitivne znake kada je novoizabrani predsjedavajući Savjeta ministara, Vjekoslav Bevanda, izjavio da će „2012. godina biti evropska godina u Bosni i Hercegovini“. Međutim, raspad političkog konsenzusa koji je uslijedio značio je da glavni rokovi iz Mape puta EU, koje su glavne političke stranke usaglasile na junskom dijalogu na visokom nivou, nisu ispoštovani.

Šta to traži Evropska unija? Biću jasan: ono što je dogovoreno u okviru Mape puta u junu i dalje je na snazi. Ti zadaci neće biti mijenjani:

Da bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio na snagu, prijedlog amandmana Ustava, utemeljen u političkom dogovoru, treba da bude podnesen Parlamentarnoj skupštini na usvajanje radi usklađivanja sa sudskom odlukom u predmetu Sejdić-Finci;

Da bi se podnio uvjerljiv zahtjev za članstvo, Parlamentarna skupština treba da donese amandmane na Ustav kao rezultata procesa izgradnje konsenzusa. Uz to, da bi EU razmotrila takav zahtjev, ključan element je zadovoljavajuća evidencija ostvarenih rezultata u ispunjavanju obaveza iz Privremenog sporazuma.

Povrh svega, uspostavljanje mehanizma koordinacije rada sa Evropskom unijom i u svrhe djelotvornog korišćenja pretpristupne pomoći ostaje ključan prioritet. Po podnošenju zahtjeva za članstvo, kada otpočne proces pristupanja koji nosi brojne izazove, za napredovanje na evropskom putu biće funkcionalne institucije. Ali čak i u ovom trenutku, da bi se koristila pretpristupna pomoć Evropske unije i ispunile obaveze iz Privremenog sporazuma, potrebna je djelotvorna koordinacija evropskih pitanja između svih nivoa vlasti. Ne zaboravimo da trgovinske odredbe Privremenog sporazuma moraju da se poštuju u duhu reciprociteta, a ne protekcionizma.

Probni popis, koji je upravo završen, pokazao je da je potrebno dalje jačanje koordinacije između državnog nivoa i entiteta. Punu saradnju između tri statistička zavoda nalaže i sam Zakon o popisu. Dakle, efikasna kordinacija je potrebna i da bi se dobila prava statistička slika iz popisa stanovništva, koji će se sprovesti u proljeće 2013 – a ta slika je potrebna radi ostvarivanja društveno-ekonomskog razvoja.

Na kraju, i dalje je moguće ispuniti Mapu puta: postoje realni izgledi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i podnošenje uvjerljivog zahtjeva za članstvo pod uslovom da postoji dovoljno političke volje da se postigne konsenzus i realizuju težnje vaših građana ka Evropskoj uniji kroz konkretno djelovanje.

Evropska unija će i dalje podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji stručnim znanjima i finanijskim sredstvima, kao i intenzivnijem prisustvu na terenu. Međutim, politički predstavnici zemlje moraju da odigraju svoju ulogu tako što će evropski program čvrsto usidriti u srž političkog procesa i prevesti ga u konkrento djelovanje. Dakle, očekujem da od ovdje prisutnih lidera čujem kako i kada će zadaci iz Mape puta biti ispunjeni. Samo je tako moguće krenuti naprijed na evropskom putu. Vrata Evropske unije su otvorena za Bosnu i Hercegovinu, ali je na vama, vodećim političkim predstavnicima, da odlučite kojom će brzinom vaša zemlja proći kroz ta vrata. Upravo sada je vrijeme da Bosna i Hercegovina načini iskorak u ostvarivanju evropskog programa.

Hvala.

Europa.ba