Intervju sa Pjerom Mirelom, direktorom za pitanja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Kosova u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje

 * Kako ocjenjujete strukturisani dijalog o pravosuđu godinu i po dana od njegovog pokretanja?

Dijalog je dao odgovarajući kontekst, prije svega svim stručnjacima u praksi, za otvoren i konstruktivan razgovor o trenutnim manjkavostima pravosudnih struktura Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, svjedok sam procesa konvergencije stručnih mišljenja i o najbitnijim pitanjima.  Takva konvergencija je na mahove bila teška zbog složenosti pitanja o kojima je bilo riječi i velike udaljenosti nekih zastupanih stavova. Time je utaban put postepenom utvrđivanju mogućih rješenja različitih spornih pitanja. Da budem potpuno iskren, počeli smo sa čvrstim i naočigled nepomirljivim stavovima o većini pitanja na dnevnom redu. Kod nekih pitanja, u početku smo naišli na suzdržanost, a donekle i otpor prema samom otvaranju razgovora. Danas, osamnaest mjeseci kasnije, evidentno je da su se svi ključni akteri angažovali, da su spremni da to rade konstruktivno, i niko od domaćih pravnika ne govori da se neka pitanja neće otvarati ili sagledavati. Više nema tabu tema, i to je važan rezultat. Svi praktičari su spremni da ponovo sagledaju postojeći sistem kroz reforme koje bi BiH približile Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina i njeni građani tamo i pripadaju, evropskoj porodici. U tom smislu su indikativna iskustva drugih zemalja. Održiva rješenja mogu doći samo kroz dobro koncipirane i razmotrene reforme.

* Naglašavate da je dijalog uticao na odnose  među pravnicima i, uopšte, predstavnicima pravosudnih institucija. Šta je sa političkim ambijentom?

Dijalog je možda bio dobra lekcija za sve političare u zemlji. Početkom 2011. godine, planovi za reformsku platformu u sektoru pravosuđa bili su već u pripremi određeno vrijeme, a čekalo se da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu. Onda smo se odjednom našli pred kontroverznim pitanjima o pravosuđu, njegovoj strukturi i rezultatima rada. Zbog toga je EU intenzivirala pripreme i pokrenut je aktuelni proces, između ostalog i kao konkretan i pragmatičan odgovor političkim akterima koji su dovodili u pitanje, a u nekim slučajevima čak i osporavali legitimitet postojećeg sistema ili nekih njegovih dijelova. Kritika je uvijek dobrodošla, ali sa stavom koji nije zasnovan na jasnim tehničkim argumentima ne može se mnogo postići. Stoga smo predložili podjelu odgovornosti. Depolitizacija razgovora je bila neophodna, te je sprovođenje procesa predato u ruke onima koji najbolje poznaju sistem, s obzirom da su u njegovom sastavu: institucijama pravosuđa, naravno. Od izvršnih i zakonodavnih institucija izričot je traženo da prate i podrže proces. Kad god bi inkluzivna debata utemeljena na podjeli odgovornosti proizvela tehničke rezultate, bile su pozvane da garantuju da će demokratske procedure odraditi svoj dio tako što će te rezultate prevesti u reforme koje će konsolidovati sistem i još više ga približiti odgovarajućim pravnim tekovinama i standardima EU. U nekim slučajevima, ova podrška je stigla odmah, dok smo u nekim drugim okolnostima i dalje nailazili na nespremnost da se angažuju i garantuju očekivani razvoj događaja. Umjesto toga, tražim od političkih elita da ni pod kakvim okolnostima ne odstupe od glavnog cilja, a to je: jačanje pravosuđa na svim nivoima u cijeloj BiH za dobrobit svih građana.

* Vjerujete li da su svi političari dobro shvatili tu poruku?

Ona je objašnjavana od trenutka kada je komesar File pokrenuo dijalogu u junu 2011. godine. Sada treba raditi dalje kako bi se svim građanima garantovala konsolidacija istinski nezavisnog, nepristrasnog, stručnog i efikasnog pravosuđa. Upravo je to prije svega bitno.

* Koji konkretni pomaci su ostvareni u okviru strukturisanog dijaloga?

Lista stvarnih pomaka je počela da se popunjava Na primjer, kada je riječ o pitanjima ratnih zločina, pozitivno okruženje koje dijalog garantuje  imalo je konkretan uticaj na pitanje nezavršenih predmeta ratnog zločina i doprinijelo u smislu odluka koje treba donijeti o upućivanju predmeta ratnih zločina iz pravosudnih organa na državnom nivou drugim nadležnim instancama širom zemlje. Treba odati priznanje  Sudu i Tužilaštvu BiH, dvjema institucijama koje su zaslužne za pokretanje procesa i koje su zaista na zahtjeve iz EU i drugih pripadnika međunarodne zajednice odgovorile dragocjenim normativnim i tehničkim napretkom. Jasnoća, konsenzus o parametrima i procedurama, iskrena volja da se proces pomjeri naprijed i da se uhvati u koštac sa postojećim brojem zaostalih predmeta ratnih zločina: to su sve pozitivni aspekti koji potiču direktno iz rada koji je obavljen u kontekstu strukturisanog dijaloga. Pored toga, intenzivirana je i regionalna i međunarodna saradnja, dok je, na primjer, iniciran je, dogovoren i nedavno potpisan veliki broj sporazuma o izručenju. Značajan rad garantuje i VSTV u smislu rješavanja  zaostalih predmeta, posebno predmeta koji se odnose na komunalne predmete. Ali, dozvolite da dodam da je od početka ovog procesa Evropska unija uvijek jasno stavljala do znanja da je naš prioritet kvalitet rada u okviru strukturisanog dijaloga.

* Koja konkretna pitanja SD još uvijek nije uspio da riješi?

Dijalog se vodi da bi se garantovao odgovarajući tempo procesa reformi, kao i odgovarajući kontekst za stručnu debatu (što znači, inkluzivnu platformu za postizanje konsenzusa) i neophodnu pomoć EU, koja se obavezala da će poštovati pripadajuću odgovornost za proces. Ovaj recept zahtijeva određeno vrijeme. Nema jednostavnih i brzih rješenja. Uvjeren sam da se upravo na taj način mogu kandidovati i riješiti sva otvorena pitanja u korist svih građana u cijeloj BiH. Do toga je došlo zato što su nam ciljevi bili jasni: dijalog znači postizanje dogovora o rješenjima koja će unaprijediti i zaštititi sistem. To ne znači demontiranje sistema, osporavanje institucija ili uskraćivanje ključnih prerogativa koja su sistemu strukturno neophodna za nezavisno funkcionisanje. Politički akteri treba da iskažu svoju punu podršku, što smo često i viđali u  proteklih nekoliko meseci, mada je ta podrška često bila na ljuljašci. Nema neriješenih pitanja, postoje samo pitanja koja se trenutno rješavaju, a impuls je i dalje pozitivan.

* Šta očekujete od naredne runde dijaloga?

Očekujemo da će akteri nadograditi konsenzus postignut u Mostaru u julu mjesecu. Ovaj konsenzus  biće pretočen u propise kojima će biti sprovedene konkretne reforme. Još uvijek se moraju izraditi važni zakonski akti i mi treba da obezbijedimo osnovu za postizanje veće jasnoće u pogledu nadležnosti, neophodne prakse, modaliteta i odgovornosti koje se moraju pravilno rasporediti da bi sistem efikasno funkcionisao. Uovaj proces i u potencijale pravosuđa u ovoj zemlji vjerujemo u toj mjeri da smo izdvojili oko 46 miliona evra pomoći u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć. To je neobično visok stepen posvećenosti zemlji koja ima status potencijalnog kandidata. Uz podršku zemalja članica EU, bili smo čak i u poziciji da garantujemo da će dio ovih sredstava biti prebačen direktno BiH u korist institucija koje su najviše preopterećene, a naročito institucija koje su nadležne za najveći broj istraga i procesuiranje  predmeta ratnih zločina. To je vrlo konkretno obećanje i pokazuje stepen očekivanja i povjerenja u glavne aktere i institucije ove zemlje. To je takođe odgovor na ranije izraženi skepticizam u pogledu kapaciteta sudova i tužilaštava u BiH za rješavanje predmeta koji su preneseni sa državnog nivoa.  Podrška budžetima kroz instrument pretpristupne pomoći je konkretan odgovor sa ciljem da se povećaju istražni kapaciteti, zbrinjavanje, podrška i zaštita svjedoka, kao i procesuiranje predmeta pred sudovima, da pomenem nekoliko konkretnih područja intervencije. Jedan od osnovnih ciljeva strukturisanog dijaloga je da svi predmeti ratnih zločina na kraju budu istraženi i procesuirani. Pravda mora da bude garantovana svim žrtvama i njihovim porodicama.

* Kakvo je Vaše mišljenje o platformi koju su utvrdile prevashodno SNSD i SDP, naročito u vezi sa njihovim zajedničkim prijedlogom o reformi sistema imenovanja tužilaca ?

Već sam pomenuo da su kritike i prijedlozi, kad su istinski konstruktivni, uvijek dobrodošli, bilo da dolaze iz pravne ili političke sfere. U konkretnom slučaju, postoje pitanja koja će se pomno razmotriti. Vrhovna sudska vijeća, sa različitim konfiguracijama, uvijek su nosila jednu od ključnih odgovornosti: da funkcionišu potpuno nezavisno i budu pogon djelotvornog rada pravosuđa. Drugim riječima: te institucije su ključne kao garancija nezavisnog, ali i profesionalnog sudstva u većini zemalja, uključujući i najveći broj zemalja članica EU. Stoga, svaku promjenu procedura ili prerogativa kojima se uređuje rad vrhovnih sudijskih vijeća treba pažljivo analizirati imajući na umu jedno pitanje: da li predložena promjena narušava neophodnu ravnotežu između tri stuba države: izvršne, zakonodavne i sudske vlasti? Ovo je prvo, strukturno i neizbježno pitanje. Drugo pitanje se odnosi na postavljanje konteksta za reforme s obzirom na ustavno uređenje i istoriju zemlje. Potpuno sam svjestan da zagovornici nedavno iznesenog prijedloga da se oslabi uloga VSTV-a u pogledu imenovanja tužilaca tvrde da slični mehanizmi postoje u drugim dijelovima Evrope. Ukazivanje samo na određene primjere u službi ideoloških i političkih, a ne tehničkih ciljeva nije preporučljivo. Ako neki konsolidovani demokratski sistemi i zahtijevaju različite formalne sisteme kontrole i ravnoteže, to je zato što je veliki broj zemalja konsolidovao svoju demokratsku i pravosudnu kulturu tokom nekoliko decenija, pa u nekim slučajevima čak vijekova. Kad su u pitanju nedavno formirane demokratske države, sistem formalnih garancija vjerovatno mora biti rigorozniji; u isto vrijeme, podjela vlasti i neophodan sistem kontrole i ravnoteže održava se putem strukture koja sprečava mogućnost da jedan stub državne vlasti prevlada i ograniči nezavisnost drugog i tako potkopa njegovo pravilno i uravnoteženo funkcionisanje.

* Da li je ta poruka prenesena glavnim akterima?

Evropska komisija organizuje okrugli sto, koji finansira TAIEX, na kojem će učestvovati stručnjaci iz država članica EU. Okupiće se u ponedjeljak, 3. decembra u prostorijam VSTS-a, gdje će se slobodno razmijeniti mišljenja o glavnim perspektivama reforme te institucije. Pozvani su i relevantne sudski organi i institucije,  ministarstva i predstavnici zakonodavne vlasti. To je samo jedan od zakonskih akata koje pratimo u okviru strukturisanog dijaloga. Ostala pitanja o kojima će se govoriti obuhvataju pripremu zakonskog okvira koji će usmejriti pravosuđe na državnom nivou kroz formiranje posebnog apelacionog suda BiH i kontekstualno razgraničenje nadležnosti u odnosu na druge sudske instance BiH.  Isto tako, Komisija će i dalje biti angažovana na doradi i usklađivanju Zakona o sudovima Republike Srpske sa prerogativima VSTS-a.

Europa.ba