Danas, 10. decembra, obilježavamo Dan ljudskih prava. Zalaganje za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava je srebrna nit koja prožima vanjske odnose EU.

Ove godine osvrćemo se na godinu koja je u pogledu ljudskih prava bila produktivna za EU. EU je usvojila Strategiju za ljudska prava sa ciljem da poboljša djelotvornost i dosljednost politike EU za ljudska prava kroz niz aktivnosti. Imenovali smo prvog specijalnog predstavnika EU za ljudska prava, Stavrosa Lambrinidisa, koji će promovisati ljudska prava u dijalogu sa trećim zemljama, kao i međunarodnim i regionalnim organizacijama. U oktobru 2012. Evropskoj uniji je dodijeljena Nobelova nagrada za mir kao priznanje za rad na pomirenju, demokratiji i promovisanju ljudskih prava, čime je doprinijela proširenju područja mira i stabilnosti na kontinentu. Ova prestižna nagrada stiže u prigodnom trenutku, na dan kada slavimo ljudska prava.

Tema ovogodišnjega Dana ljudskih prava je uključivanje i pravo na učešće u javnom životu. Ova tema je naročito blagovremena u svjetlu globalne tranzicije ka demokratiji čiji smo svjedoci. U protekloj godini, neke zemlje u okruženju, kao što su Tunis, Libija i Egipat, uspješno su organizovale demokratske izbore, čime su omogućile mnogim građanima da po prvi put slobodno glasaju i dale im priliku da učestvuju u donošenju odluka koje utiču na njihovu budućnost. Ovaj trend ka demokratiji evidentan je i šire. Nakon nekoliko decenija interne represije, drastične promjene se konačno dešavaju u Burmi/Mijanmaru. U Somaliji smo pozdravili usvajanje novog privremenog Ustava, a u Sijera Leoneu, nedavno su održani izbori u miroljubivoj atmosferi.

Međutim, dosta toga preostaje da se uradi na pomoći onima koji rizikuju svoje živote  radi osnovnih vrijednosti do kojih drže i nade u bolju budućnost za sebe i buduće generacije. Održavanje izbora je samo prvi korak ka dubokoj demokratiji sa ukorijenjenim ljudskim pravima.  Prava moraju da budu uvriježena u društvu kroz zakon, ali i svakodnevan život. EU je svjesna da različite vlade ponovo ulažu napore da pooštre ograničenja legitimnih aktivnosti nevladinih organizacija – naročito, ali ne i isključivo onih koje se finansiraju stranim sredstvima iz vana. EU je opedijeljena da pomogne bitan rad civilnog društva. U tom kontekstu, osnovana je Evropska zadužbina za demokratiju kao konkretan izraz posvećenosti demokratiji u okruženju i šire.

Smatramo da svi moraju biti slobodni da uživaju pravo na ravnopravno učešće. Žene i mladi nalaze se u prvom planu mnogih demokratskih pokreta koje smo vidjeli ove godine i predstavljaju inspiraciju za mnoge u svijetu. Osobe sa invaliditetom još uvijek nailaze na prepreke u ostvarivanju prava na učešće u javnom životu, što se mora riješiti. EU je opredijeljena da radi sa vladama svih zemalja u svijetu putem multilateralnih i međunarodnih organizacija i u duhu istinskog partnerstva sa civilnim društvom sa ciljem da se podrže nove demokratije i da pravo na uključivanje i učešće u javnom životu  postanu stvarnost za sve.