Zapadni Balkan na putu ka Evropskoj uniji

Govor evropskog komesara za proširenje i politiku susjedstva, Štefana Filea, na Konferencija EPP Grupe “Zapadni Balkan: Budućnost u Evropi” u Briselu

Gospodine predsjedavajući, uvaženi skupe,

Zadovoljstvo mi je što imam priliku da prisustvujem ovoj konferenciji o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana. Razmjena stavova, naročito sa članovima Evropskog parlamenta, omogućila mi je da shvatim poziciju ključnih aktera i sarađujem sa drugima u vođenju naše politike od početka svog mandata na mjestu komesara za proširenje i politiku evropskog susjedstva.

Prošle godine je ostvaren značajan napredak u više zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka Evropskoj uniji. Hrvatsku dijeli nekoliko mjeseci od sticanja statusa 28. zemlje članice, Srbija je zemlja kandidat, a sa Crnom Gorom su otpočeli pregovori o pristupanju.

U 2013. godini, od ključnog je značaja da se održi zamah proširenja i da se reforme neophodne za napredak na putu ka Evropi u zemljama proširenja energično provode. Održavanje zamaha proširenja i zamah reformi su dve strane iste kovanice. Obe su od ključnog značaja za kredibilitet naše politike proširenja.

Kredibilna politika proširenja je dio rješenja na neke od problema sa kojima se suočava naš kontinent, a ne – kao što neki tvrde – dio problema. Proširenje podrazumijeva promovisanje ekonomske i finansijske stabilnosti i podršku većim mogućnostima  trgovine i poslovanja u zemljama koje teže da postanu članice, što je, s obzirom na međusobnu povezanost naših privreda, u interesu svih nas, jer podrazumijeva veći rast i zaposlenje. U isto vrijeme, uzimajući u obzir glavne izazove sa kojima se suočava Evropska unija, politika proširenja treba da odražava mudar, oprezan pristup zasnovan na rigoroznoj uslovljenosti.

Nakon što je Komisija u oktobru usvojila Paket proširenja, zaključci Savjeta o proširenju od prošlog mjeseca su postavili ambiciozan program za prvu polovinu 2013. godine. On podrazumijeva značajan obim posla za sve zainteresovane strane. Prije svega, to se odnosi na zemlje proširenja i njihovo ispunjavanje očekivanja, kao i neophodnih uslova.

Prije nego što Vam predstavim program proširenja za zemlje zapadnog Balkana za narednu godinu, dozvolite mi da se osvrnem na nekoliko horizontalnih pitanja koja smatram izuzetno važnim i koja će definisati ovogodišnje proširenje.
Prvo su bilateralna pitanja i tu se suočavamo sa izazovom jer jasno kažemo da:

   – ne želimo da se važna bilateralna pitanja uvoze u Evropsku uniju; i da
   – ne želimo da bilateralne “bombe” eksplodiraju usred procesa pristupanja.

A to iziskuje pitanje: na koji način da postupamo sa bilateralnim pitanjima? Neka se možda mogu lako riješiti između zainteresovanih strana, druga se mogu riješiti uz pomoć Evropske unije, i kao što su pokazale Hrvatska i Slovenija, mehanizam arbitraže bi mogao da pomogne. Konačno, postoji i Međunarodni sud pravde u Hagu. Ono što je najvažnije u 2013. godini je da se ovo pitanje prepozna kao glavni element dobrosusjedskih odnosa, princip na koji ćemo se sve više pozivati kako se budemo kretali na putu napretka. Takođe je bitno da počnemo da radimo na ovim pitanjima kako ona ne bi usporavala proces pridruživanja.

Drugo horizontalno pitanje koje će biti veoma važno u narednoj godini je da treba uskladiti preuzimanje pravne stečevine, svih njenih 130.000 ili 140.000 stranica, sa onim što je u pripremi i što se usvoji na svakoj sjednici Savjeta i Evropskog parlamenta. Kriza je pokazala da je važno ispuniti uslove koji se odnose na evropsko zakonodavstvo, a takođe je važno da sve zemlje proširenja budu u toku sa promjenama vezano za upravljanje ekonomijom Evropske unije.

Jasno je da Evropska unija mora nastaviti da se razvija ako želi da prevaziđe značajne izazove sa kojima se suočava i ako želi da bude uspješna u sve konkurentnijem globalnom ekonomskom okruženju. Evropska Unija, kojoj bi se zemlje zapadnog Balkana trebale konačno pridružiti, će nesumnjivo izgledati sasvim različito od Evropske unije današnjice.

U svojoj Strategiji za 2012. godinu, Evropska komisija je istakla značaj daljeg uključivanja zemalja proširenja u jačanje ekonomske uprave Evropske unije, kao i sprovođenje mjera za podršku ekonomskom oporavku. Upoznavanje zemalja proširenja sa tekućim izmjenama u Evropskoj uniji već sada ne samo da će potpomoći privredne reforme, nego će ojačati odgovornost u ovim zemljama.

Posmatrajući posao koji nam prethodi po pitanju proširenja, Evropska komisija će na proljeće objaviti svoj posljednji izvještaj o praćenju za Hrvatsku, te izvještaje o nekoliko kandidata i potencijalnih kandidata. Na osnovu ovih izveštaja, ako se postigne dovoljan napredak, države članice će razmotriti da li da otpočnu pregovori o pridruživanju sa Srbijom i bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, i da li da se odobri mandat za pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom.

U zavisnosti od napretka, takođe je moguć izvještaj o Albaniji, dok mogućnost podnošenja vjerodostojnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo ostaje otvorena i zavisi od dobro poznatih uslova. U 2013. godini, takođe se radujem unapređivanju pregovora o pridruživanju sa Crnom Gorom i napretku u dijalogu o viznom režimu sa Kosovom.

Gospodine predsjedavajući,

Za sve zemlje Zapadnog Balkana, važne prekretnice na putu ka Evropi su dostižne, ako se ispune uslovi.

Nadamo se da će svi koji imaju udio u ovom procesu omogućiti dalji napredak programa proširenja u narednom periodu, tako da možemo ostvariti ambiciozni program koji je Savjet usvojio u decembru.

Mi smo spremni da uradimo svoj dio.

Hvala na pažnji, radujem se našoj diskusiji.

Europa.ba