Renzo Daviddi za Sarajevo Times: Budućnost građana BiH bi bila svjetlija u EU

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renzo Daviddi u intervjuu za web portal Sarajevo Times govori o evropskoj budućnosti BiH i aktivnostima koje Delegacija poduzima kako bi uključila građane i lokalne zajednice u proces EU integracija.
Kad vidite BiH u Evropskoj uniji?
Teško je govoriti o preciznim rokovima, naročito o tačnoj godini kad će BiH postati zemlja članica EU. Pristupanje Evropskoj uniji je proces koji uključuju različite mjere i faze koje moraju biti provedene. Pristupanje EU ponajmanje zavisi od EU. Pristupanje u velikoj mjeri zavisi od političkih lidera i građana države koja želi postati članica Unije. Preciznije, političari moraju razmišljati o reformama i mjerama koje su neophodne kako bih BiH postala članica EU, a građani BiH trebaju izvršiti pritisak na političare kako bi se provele usvojene mjere i kako bi preuzeli odgovornost za ono što rade. Brojne studije i istraživanja pokazuju da bi građani BiH željeli da njihova zemlja uđe u EU, ali je činjenica da javnost i sektor civilnog društva ne vrše dovoljno jak pritisak na političare da ispune obećanja.
Istraživanja lokalnih medija su fokusirana na aktivnosti koje Delegacija EU u BiH provodi u partnerstvu sa lokalnim vlastima u cilju pružanaj pomoći BiH u napretku na putu ka integraciji u EU. Ipak, većina bh. građana ima osjećaj da na ovaj način Delegacija služi samo za afirmaciju i pomoć u rješavanju političkih problema, ali ne i za afirmaciju građana BiH. Možete li reći koje tačno aktivnosti Delegacija EU u BiH provodi na afirmaciji lokalnih zajednica i građana u BiH?
Ja vjerujem da budućnost BiH može biti svjetlija. Delegacija EU svakodnevno provodi aktivnosti usmjerene na pomoć zajednicama i građanima BiH. Prvi doprinos svakako pomaže u procesu pristupanja EU a ogleda se u razgovorima o svim bitnim pitanjima u vezi sa pristupanjem EU ali i u definisanju politika i reformi koje moraju biti provedene. Postoji i materijalni aspekat pomoći. Činjenica je da je EU glavni donator u BiH. Nekoliko milijardi eura je došlo u zemlju kroz različite forme finansijske pomoći. Ovim sredstvima je realizovano nekoliko projekata koji su direktno uticali na živote građana u BiH. Istaći ću rekonstrukciju Vijećnice u Sarajevu, izgradnju mosta koji spaja južni i sjeverni Doboj ali i brojne druge infrastrukturne projekte.
Prema nekim analizama, u EU živi oko milion i po građana porijeklom iz BiH. Imaju državljanstvo EU, što pokazuje da su se uspješno integrisali u ovim zemljama. Veliki broj mladih, obrazovanih Bosanaca i Hercegovaca su takođe uspješno pokazali svoja znanje i vještine u institucijama EU. Dodatno, veliki je broj pojedinaca i kompanija koje rade za tržište EU, a i mimo njega, u skladu sa globalnim i EU standardima. imajući u vidu da imamo veliki broj talentovanih indidvidualaca u BiH, koji rade po EU standardima i uz poštovanje istih, kako je, prema Vašem mišljenju, moguće da BiH zaostaje za zemljama u regionu na putu ka EU?
Kao student sam 1975. godine, sa grupom prijatelja, posjetio bivšu Jugoslaviju i to je bila moja prva posjeta ovom dijelu Evrope. Poredio sam Jugoslaviju i Italiju i bilo je očigledno da postoje dijelovi zemlje koji su bili jednaki kao najrazvijeniji dijelovi Italije i kvalitet života u ove dvije zemlje je bio uporediv. Nesporno je da je BiH uvijek imala jake i kvalitetne individualce, ali se situacija u posljednjih nekoliko godina promijenila, jer se ne ulaže dovoljno u ljudske potencijale. Pretpostavimo da postoji problem u usklađivanju obrazovnog sistema i tržišta rada. Neophodno je stvarati kvalitetne kadrove koji mogu odgovoriti trenutnoj potražnji u BiH. Teme kojima se političari bave nisu fokusirane na prava pitanja. Ima mnogo glasina, ali ne vidimo konkretne pritiske javnosti zbog kojih bi se političari smatrali odgovornima za svoje postupke. Nema mnogo novih inicijativa koje bi se mogle smjestiti u politički diskurs. Ja ne želim da vjerujem da ne postoji način da se promijeni ova situacija.
Prema analizima Delegacije EU u BiH, u kojim privrednim i društvenim oblastima bi Bosanci i Hercegovci morali više raditi, kako bi dali doprinos da se naša zemlja što prije približi EU, a da nije u pitanju politika?
Pridruživanje EU je politički proces koji podrazumijeva provođenje reformi kako bi se obezbjedile institucionalne i društvene promjene. Osnovna uloga građana u procesu jeste vršenje većeg pritiska na političke lidere da provedu već usvojene mjere i reforme. Prema mom mišljenju, politika ne uključuje samo proces u kome građani izvršavaju svoje obaveze, recimo, glasaju. Ovo u širem smislu podrazumijeva da građani učestvuju u političkom životu na takav način kojim demonstriraju svoje mišljenje na različite teme.
U tom smislu, da li Delegacija EU u BiH planira da pruži podršku lokalnim zajednicama?
Delegacija EU u BiH je prošle godine pokrenula posjete raznim opštinama u BiH. Organizovali smo okrugle stolove i neformalne skupove na kojima smo imali priliku čuti sa kojim se to problemima građani ovih lokalnih zajednica susreću. To je za mene bilo vrlo poučno iskustvo, jer sam shvatio da su mnogi problemi i njihova rješenja nametnuti, a ustvari su u velikoj mjeri drugačiji u manjim mjestima u odnosu na Sarajevo, Banja Luku i Mostar.
Europa.ba