Tačni, pouzdani i objektivni podaci su osnova za upravljanje u bilo kojoj državi. Oni su ključni za dalji razvoj Bosne i Hercegovine i predstavljaju važan element u procesu evropskih integracija bh. društva. Da bi BiH bila u mogućnosti da ispuni Upitnik u trenutku kad aplicira za članstvo u EU, biće joj neophodni tačni i precizni statistički podaci koji će omogućiti Evropskoj komisiji da na osnovu relevantnih ekonomskih pokazatelja procjeni da li BiH ispunjava uslove iz SSP i Kriterije iz Kopenhagena.
Bosna i Hercegovina je jedina država u Evropi koja nije izvršila popis stanovništva više od 20 godina. Poslednji popis stanovništva u BiH sproveden je 1991. godine i prema njemu je u BiH živjelo 4.377.033 osoba u 1.207.000 porodica. Zakon o popisu u BiH, usvojen februara 2012.g., usklađen je sa EU acquis- om i sa najboljim praksama decentralizovanih članica EU u smislu podjele zadataka između Agencije za statistiku BiH i entitetskih institucija odgovornih za statističke podatke.
Osim broja stanovnika, BiH će konačno baratati tačnim podacima o svom stanovništvu po godinama, polu, obrazovanju a popisom će biti utvrđeni i ostali parametri neophodni za izradu obrazovnih, ekonomskih i drugih razvojnih strategija. Konačno će biti moguće tačno izračunati bruto društveni dohodak (GDP) po glavi stanovnika a ne, kao do sada, po podacima starijim od 20 godina i to nakon ogromnih migracija stanovništva, kao što je slučaj u BiH od 1992.g. Planiranje infrastrukturnih projekata će se zasnivati na gustini naseljenosti, strukturi i povećanja potreba stanovništa, biće omogućeno identifikovanje populacije koja živi ispod granice siromaštva, uopšte – socijalno-ekonomski orijentiri neophodni za planiranje i razvoj socijalnih programa u skladu sa realnim potrebama biće dostupni nakon popisa. Ukratko, znaćemo koliko auta po glavi stanovnika vozimo i to će nam možda objasniti usporen saobraćaja ali ćemo brže stići u EU.
Po preporuci direktora EUROSTAT-a i nezavisnog monitoring tima, Međunarodne posmatračke operacije (MPO), popis u BiH je odgođen na šest mjeseci kako bi Bosna i Hercegovina imala mogućnost obezbjediti sve tehničke i pozabavi se problemima koji su se pjavili krajem 2012., uključujući kartografiju. Probni popis je pokazao da ima nedostataka u samom upitniku, ali i u mehanizmima koordinacije i odlučivanja. Dopuna Zakona o popisu koja se odnosi na novi termin za popis, od 1. do 15. oktobra 2013.g. je u hitnoj proceduri u Parlamenta BiH čime će se omogućiti prihvatanje preporuka koje je MPO naveo u svom Izvještaju nakon probnog popisa.
Ključni nedostaci Probnog popisa su bili u sistemu koordinacije što zahtijeva obnavljanje i jasnije izražavanje političke volje u sprovođenju popisa s ciljem jačanja neophodnog i efikasnog sistema koordinacije i odlučivanja. MPO je ukazao i na: potrebu redefinisanja pojedinih pitanja u upitniku, u skladu s tim, dopunu Priručnika za popisivače uz jasnija objašnjenja i dopunjena praktičnim primjerima, da se daju jasnije instrukcije za građane BiH koji trenutno žive inostranstvu, bolje kartografske pripreme, obezbjeđenje jačih logističkih kapaciteta te razvoj sistema praćenja i nadziranja procesa popisa. Evropska unija svoju snažnu podršku popisu u BiH pružila je u tehničkoj i savjetodavnoj pomoći u vrijednosti preko 4,5 miliona eura kroz IPA sredstva, obezbjeđujući u potpunosti IT opremu, hardwere i softwere, monitoring procesa kao i druge tehničke aspekte popisa. Bosna i Hercegovina je predvidjela ukupno 42.625.603 KM za obavljanje popisa, od pripremnih aktivnosti 2012.g., do finalnih rezultata popisa planiranih za 2015.g.
U procesu odobrenja u Briselu/Leksemburgu je dodatnih 7,7 miliona eura kojima bi bili finansirani troškovi na terenu (popisivači, instruktori i kontrolori). I još nešto, Zakon o popisu BiH predviđa novčane kazne od 100 do 10.000 KM za odbijanje davanja podataka, davanje nepotpunih ili netačnih podataka ili, u slučaju popisivača, navođenje na izjašnjavanje o vjerskoj, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, neblagovremeno obavljanje poslova popisa te nečuvanje svih podataka dobijenih tokom popisa kao službenih. U tom smislu, popis stanovništva je građanska dužnost, ali i desetominutni posao kojim građani BiH mogu sebi obezbijediti bolje planiranu, sigurniju, izvjesniju i prosperitetniju budućnost i siguran put u EU.
