Intervju za Nezavisne novine

Evropsku uniju ne zanima da li će pitanje “Sejdić i Finci” biti riješeno simetrično ili asimetrično, nego da li će biti uklonjena diskriminacija, rekao je Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH.

“Simetrično rješenje, asimetrično rješenje i tako dalje – to su samo naljepnice. Naljepnice koje se lijepe su u stvari najveći izazov s kojim se suočavamo u naporima da ispunimo ovu odluku. Moram prvo da vidim ili, bolje rečeno, advokati moraju da vide da li je kršenje ljudskih prava eliminisano ili nije”, rekao je Sorensen.

NN: Komesar File je u obraćanju Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope govorio o Vašem “pojačanom djelovanju” prema domaćim političarima. Šta to konkretno znači? Jesu li to sankcije?

SORENSEN: To znači da je naglasak na tome da smo mi ovdje sa širokim dijapazonom alata koji nam omogućavaju da obavimo zadatak zbog kojeg smo došli. Ali, naglasak njegovog govora je u stvari na tome da Brisel želi da se naše prisustvo fokusira na jedno pitanje kako bismo tu prepreku konačno uklonili. Ja sam tu prepreku ranije zvao “kamenčić u cipeli”. Ovaj opis vjerovatno nije baš najbolji zato što je sve ostalo spremno. Ali pitanje “Sejdić i Finci” mora da bude riješeno, jer svaki pojedinac mora da ima jednaka prava.

NN: Gdje je ta tanka linija između “tjeranja” naših političara da riješe to pitanje i puštanja da sami to urade? Očigledno je da je malo “tjeranja” neophodno, ali ako bi toga bilo previše, bili bismo u opasnosti da obesmislimo demokratski proces…

SORENSEN: Da obesmislimo demokratski proces, da ne oduzmemo odgovornost za taj posao od domaćih političara, ili da ne dođemo na to da mi radimo posao koji treba da rade oni koje su građani izabrali kroz demokratske izbore – postoji ta tanka linija, u pravu ste. Ono što mi možemo je da ponudimo naše iskustvo koje možemo da crpimo i iz Brisela i iz zemalja članica objašnjavajući kako smo slične situacije rješavali na nekim drugim mjestima. Izazov je kako to uraditi u ovom slučaju – a o tome smo toliko puta razgovarali, i mi iz međunarodne zajednice, i domaći faktori, političari i bivši političari. Ovdje ima toliko crvenih linija i toliko različitih mišljenja, i toliko se o tom pitanju raspravlja, da je pronalaženje rješenja postalo užasno teško, toliko teško da se više ne vidi drveće od šume. Izazov je usmjeriti razgovor u područje gdje se može vidjeti drveće.

NN: Vidite li Vi uopšte iskrenost kod svojih sagovornika da zaista riješe to pitanje? Ili se oni možda samo pretvaraju da žele, a u stvari ne žele?

SORENSEN: Ne postoji apsolutno nijedan argument za suprotno, osim da tvrdim da su njihovi napori da to pitanje bude riješeno zaista iskreni. A ovo ne kažem tek tako, reda radi samo da bih nekome ugodio. Kroz komunikaciju moju i mog osoblja s njima, vidim da ulažu napor da ovo pitanje bude riješeno. Naravno, ovo nije isto što i reći da će pitanje biti riješeno. Ali komunikacija koju imamo je iskrena i jasna.

NN: Ono na šta ja mislim je sljedeće: EU je bukvalno natjerala i Hrvatsku i Srbiju da se suoče s organizovanim kriminalom i korupcijom. Organizovanog kriminala i korupcije nema bez barem nekakve veze sa dijelom političara. Logičnim mi se čini da neki političari u BiH ne žele napredak ka EU jer bi sami sebe ugrozili…

SORENSEN: U pravu ste kad tvrdite da kretanje ka EU veoma podrazumijeva rješavanje pitanja korupcije. Tako će biti i sa BiH. Ja mislim da se polako pojavljuje regionalni trend da se to pitanje rješava, tako da mislim da, bez obzira na to ide li BiH ka EU ili ne, to će biti trend koji će se nastaviti i u BiH. I prilično sam siguran da će biti tako. Kada se bavite pitanjem korupcije, direktno ulazite u područje pravosuđa. I to je područje u kojem se pokazuje kretanje ka EU, u tome mi pomažemo. Jer kada dođete u situaciju da pravosuđe radi kako treba, korupciji je teže. Zato mi ovako jako insistiramo na reformi pravosuđa. Morate isključiti korupciju ako želite da dođu investitori. Osnovni uslov za to je da ne morate koristiti mito da biste normalno živjeli. Motiv koji ja vidim kod vaših političara je da oni shvataju da postoji prosperitetnija, ili barem potencijalno prosperitetnija budućnost ako se BiH kreće ka EU. Zato mislim da su njihovi napori u kretanju ka EU zaista iskreni. Ako neki od njih imaju određenu dozu suzdržanosti, razlozi za to se nalaze 15 ili 20 godina u prošlosti. Oni osjećaju obavezu da te pozicije moraju braniti. Ali mislim da su svi u međuvremenu shvatili da moramo imati ustavni sistem u kojem se poštuje i sprovodi odluka sudova. To nas ponovo vraća na pitanje vladavine zakona i pravne države.

NN: Možete li jasno i eksplicitno reći: “Ako sami ne riješite pitanje ‘Sejdić i Finci’, ostaćete sami i niko to neće uraditi za vas”?

SORENSEN: Kratko i jasno: pitanje “Sejdić i Finci” morate vi riješiti. Tačka.

NN: Kao što ste rekli, izbori 2014. neće biti priznati ako…

SORENSEN: Vi imate problem s Evropskim sudom za ljudska prava, koji vam je rekao da postoji problem poštivanja ljudskih prava u načinu na koji sprovodite izbore. Ne treba nam pravni ekspert da objasni šta znači ako ne riješite problem.

NN: Da li bi za EU bilo prihvatljivo to famozno asimetrično rješenje?

SORENSEN: Treba da vidimo konkretno rješenje. Ako rješenje eliminiše diskriminaciju, i na taj način ispunite sudsku odluku, onda će to biti prihvatljivo. Naravno, ključno će biti mišljenje Savjeta Evrope. Simetrično rješenje, asimetrično rješenje i tako dalje – to su samo naljepnice. Naljepnice koje se lijepe su u stvari najveći izazov s kojim se suočavamo u naporima da ispunimo ovu odluku. Ima toliko zacementiranih naljepnica koje čak uopšte ni ne opisuju suštinu same sudske odluke. Zato ja ne mogu dati decidan odgovor na vaše pitanje. Moram prvo da vidim ili, bolje rečeno, advokati moraju da vide da li je kršenje ljudskih prava eliminisano ili nije. Ako je odgovor “da”, onda je i moj odgovor potvrdan.

NN: Prilikom ispunjavanja uslova vizne liberalizacije, ljudi su vidjeli konkretnu korist i stvarno “pritisnuli” političare da urade ogroman i težak posao za veoma kratko vrijeme i sada putuju bez viza. Bojim se da kad je u pitanju EU ljudi i dalje ne osjećaju kakve konkretne prednosti dobijaju kretanjem ka članstvu…

SORENSEN: Najbolji način da steknete utisak o tome je da pričate sa zemljama koje su odskora članice. Ja mogu da vam dam uvid šta to znači u smislu finansijske koristi, mogućnosti za obrazovanje. Problem je i u tome što se te koristi ne pokazuju odmah. U ovoj situaciji ne možete napraviti prekidač koji uključite i riješite problem, kao što je bilo u slučaju vizne liberalizacije, čije prednosti ste odmah osjetili. Znači, najbolje ćete steći uvid u to da gledate u regiju. Ako regija napreduje, a vi ne napredujete s njom, jasno ćete vidjeti prednosti. Generalno, mladi ljudi će imati bolje mogućnosti, odjednom će se za njih otvoriti mnoge stvari. Tržišta rada će biti slobodnija, stanovništvo će dobiti na mobilnosti itd. Kada ste članica EU, to je nešto što se podrazumijeva. O tome više ni ne razmišljate. I to i vas čeka. Evropske integracije su dugoročan proces. Za njihov uspjeh od velike je važnosti i široki konsenzus unutar zemlje. Nije dovoljno da imate političku koaliciju koja ponavlja da su evropske integracije njihov prioritet. Cijelo društvo mora da stoji iza toga. A kada pogledate brojeve u BiH, imamo taj konsenzus u narodu. To je važno. To je u stvari najvažnije. Kroz moje izvještaje zemlje članice znaju da narod u BiH želi integraciju u EU.

NN: I to sva tri naroda u BiH. EU je jedna od rijetkih stvari o kojima se svi slažu…

SORENSEN: U mnogo stvari se ne slažete. Naravno. Dio stanovništva želi jedno, dio drugo. Toga imate u svakoj zemlji članici. Ali BiH je potencijalni kandidat za EU s najvećim nivoom opredijeljenosti za EU. To je veoma dobra vijest.

Izvor: Nezavisne novine