Šef Delegacije u BiH i Specijalni predstavnik EU u BiH, Ambasador Peter Sorensen bio je gost televizijske stanice TV1. U svom obraćanju, Ambasador Sorensen je naglasio kako je Evropska unija uključena u rješavanje pitanja provedbe presude Sejdic-Finci, te da je Evropska unija spremna da pomogne političkim čelnicima da ispune svoje obaveze. “Mi smo posvećeni budućnosti BiH u EU. Mi želimo da se BiH priključi EU”, naglasio je Ambasador Sorensen.

TV1: Predstavnici Delegacije EU u BiH/EUSR počeli su konsultacije s političkim predstavnicima o provedbi presude Sejdic-Finci. Da li je ovo naznaka nekog snažnijeg angažmana EU u BiH?

Ambasdor Sorensen: Znakovi snažnijeg angažmana su došli već 2011 godine kad smo mi pojačali svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini i kada je Delegacija u BiH postala najveća EU Delegacija na svijetu. Sama činjenica da smo uključeni u rješavanje ovog pitanja znači da su svi u Briselu zabrinuti zbog rješavanja ovog problema i da smo svi spremni da pomognemo političkim čelnicima da ispune svoje obaveze. Mi smo posvećeni budućnosti Bosne i Hercegovine u EU. Mi želimo da se Bosna i Hercegovina priključi EU.

TV1: Ima li onda EU svoj prijedlog za provedbu ove presude?

Ambasdor Sorensen:Ono što mi sada radimo je to da pomažemo dijalog između političkih stranaka. Nije na nama da izumišljamo toplu vodu. Na nama je da pomognemo da identificiramo da li postoje neke tačke koje bi bile zajedničke među svim političkim stranama, kako bi se pronašla neka osnova za sprovođenje evropske presude. Ono što trebamo je da se političko čelništvo dogovori oko ovog pitanja, kako bi se moglo nastaviti sa putem ka članstvu u EU. Nije na meni da sastavljam dokumente za političke lidere, to oni moraju sami, ali ono što ja mogu uraditi je da olakšam dijalog da oni lakše postignu dogovor oko toga kako aranžman treba da izgleda.

TV1: Slažete li se da sve ovo predugo traje? Dakle BiH pune tri godine odgađa provedbu presude? Da li su ovdašnji dužnosnici po Vama svjesni posljedica kašnjenja?

Ambasdor Sorensen:Slažem se da traje predugo. Mislim da ne morate dovoljno ni poznavati detalje da biste shvatili kako predugo traje. Da li su svjesni? to pitanje zapravo ono koje trebate postaviti njima. Prema povratnim informacijama koje dobivamo od njih, odnosno ono što oni nama govore je da su svjesni. Naravno nismo ni mi naivni. Jedno je što kažete, a drugo što činite. Ono što će biti bitno u ovom pitanju, je šta oni čine po pitanju implementacije, a ne šta govore.

TV1: Imate li dojam, tokom posljednjih razgovora na ovu temu, da su ipak naši domaći politički lideri na korak bliže rješenju ovog problema?

Ambasdor Sorensen:Imam dojam, zapravo velika većina njih, da su dobro razmislili o tome, imali su dovoljno vremena. U tom smislu mislim da im sad predstoji lakši posao. Međutim ljudi su dugo bili u situaciji da su zacrtali jedan stav i nisu odstupali od njega. To nije način na koji se rukovodi zemljom. Smatram da sad razumiju i mislim da svi trebaju da potraže rješenje, da postignu minimum za sve, i da su svjesni da niko neće moći izvuči maksimum.

TV1: Ipak ukoliko uskoro ne postignu dogovor i presuda se ne sprovede imate li mehanizam sankcioniranja BiH zbog kašnjenja i hoćete li ga iskoristiti?

Ambasdor Sorensen:Često nam postavljaju to pitanje. Ne moramo izricati sankcije. Sankcije su već tu. Zapravo se sanakcije sastoje od toga što se Bosna i Hercegovina ne kreće naprijed na svom putu ka članstvu i što velika većina građana se slaže s nama. Ima mali procenat ljudi koji ne znaju šta da kažu u vezi ovog pitanja i vrlo, vrlo mali procenat onih koji nisu za članstvo. Međutim ogromna većina građana Bosne i Hercegovine se slaže oko toga da Bosna i Hercegovina treba ići dalje na putu ka članstvu. I zapravo prave posljedice će pogoditi građane ukoliko se ovo pitanje ne riješi.

TV1: Vrijeme prolazi kada je u pitanju pomak vezano za dogovor. Da li prije računate na lidere ili na reakciju građana?

Ambasdor Sorensen:U pravu ste što stavljate akcenat na građane. Zapravo se ovo i ne tiče lidera, ovo se tiče građana. Ne smiju političari zbog svojih ličnih dnevnih redova da žrtvuju građane i treba učiniti ono što većina građana želi. Nisam pesimista. Vjerujem da političari razumiju. Javno su se obavezali svim evropskim institucijama da će riješiti ovo pitanje do kraja marta. Ako to ne učine, onda je to druga priča. Ali sada mogu krenuti samo od pretpostavke da će učiniti ono što kažu.

TV1: EU je postigla dogovor o budžetu za narednih 7 godina. Koliko novca BiH može povući iz fondova i ovisi li i to o provedbi ove presude?

Ambasdor Sorensen:Da, to je tačno, mi smo usvojili okvir za budžet od 2014. do 2020. U pitanju je 960 milijardi eura. Sada ćemo vidjeti koliko od tog novca će biti iskorišteno za IPA-u. Vrlo je jasno da je u Bosni i Hercegovini potrebno uspostaviti strukture i da je potrebno uspostaviti način i spremnost da se ovi novci rasporede. EU neće učiniti posao za čelnike ove zemlje. Institucije Bosne i Hercegovine upravljaju ovom zemljom i oni će biti odgovorni za to. Ne znamo još, prerano je reći o tome kako će izgledati alokacija sredstava.

TV1: Da li će biti na snazi neki novi princip po kojem će sve zemlje, bez obzira jesu li kandidati ili potencijalni kanididati, imati pristup svim komponentama IPA?

Ambasdor Sorensen:Da, i to je tačno, to je novost. To dolazi sa novim paketom. Ovog puta sve komponente predpristupne pomoći će biti dostupne zemljama bez obzira na njihov status u EU integracijama. Međutim ono što je bitno je da zemlja odnosno država ima kanale kojima će apsorbirati te fondove. Sada Bosna i Hercegovina nema strukturu koja bi bila u mogućnosti da to završi. Imamo element strukturnih fondova, gdje bi Bosna i Hercegovina imala direktan pristup tim fondovima. Međutim vi nemate interne strukture koje bi bile zadužene za to. Čelnici BiH trebaju da se dogovore oko toga kako će izgledati te strukture. Kada se to uspostavi onda ćete moći da razmatrate kako ćete koristiti te fondove.

TV1: Spomenuli ste čelnike, političke lidere – vođe u BiH, kako se vole nazvati a mi ćemo evo, još jednom za kraj spomenuti građane. Sami ste rekli da treba staviti akcenat na njih. Dakle, kako, uvjetno rečeno, natjerati građane pa i političke lidere u BiH da evropsku agendu stave zaista na vrh liste prioriteta?

Ambasdor Sorensen: U pravu ste. EU polazi od građana i građani to moraju postaviti kao svoj prioritet i onda oni koje građani odaberu moraju da rade u tom smjeru. Slično se desilo sa liberalizacijom viznog režima, kada su ljudi rekli – mi želimo liberalizaciju, onda su političari odgovorili pozitivno. Mislim da je to pozitivno za dnevni red EU. Koristi smo vidjeli u svim zemljama koje su bila predmetom proširenja. Jako je važno da građani, mediji, NVO se uključe. Širok angažman svih segmenata društva je jako bitan. Nije to samo na čak i najvećoj Delegaciji i svim političarima. Zato odtud treba krenuti. Mi po anketama vidimo da ljudi u BiH žele ovaj cilj. E sada da vidimo hoće li politički čelnici odgovoriti na njihove zahtjeve.