Štefan Füle
Evropski Komesar za proširenje i evropsku politiku susjedstva
Investiranje u zemlje zapadnog Balkana – novi pristup
Poštovani premijeri, cijenjeni gosti, dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje u sjedištu EBRD (EBOR), a EBOR-u bih uputio čestitke za poduzimanje ove inicijative koja nas je okupila da zajednički razmotrimo mogućnosti investiranja u regionu zapadnog Balkana.
Kako Evropa pokazuje prve znakove izlaska iz privredne krize, ovo je ključni momenat za zemlje zapadnog Balkana da pokušaju privući više investicija. Činjenica da se ovdje danas sastala tako uvažena grupa koja okuplja lidere iz ovog regiona, postojeće i potencijalne investitore iz privatnog i javnog sektora, kao i predstavnike međunarodne zajednice, te međunarodnih finansijskih institucija, ukazuje na značaj jačanja investiranja za ovu regiju.
A kako danas imam priliku da se obratim tako velikom skupu aktera koji su od ključnog značaja za budućnost privrede u ovoj regiji, zadovoljstvo mi je da je iskoristim tako što ću vama po prvi put zvanično predstaviti novi pristup Evropske komisije ekonomskom upravljanju, konkurentnosti i privrednom rastu zemalja zapadnog Balkana.
U Strategiji proširenja, koja je objavljena u oktobru prošle godine, najavili smo namjeru da koncipiramo novi pristup privredi zemalja regiona koji je predmet proširenja. Danas formalno objavljujem početak ovog novog pristupa, čiji je cilj da se postigne jedinstveno shvatanje po pitanju prioriteta za reformu privrede među čelnicima ovih zemalja i potencijalnih investitora.
Šta je cilj ovog novog pristupa? Želimo nastaviti da vam pružamo podršku u nastojanjima da savladate poteškoće u otvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju konkurentnosti, podsticaju rasta. U proteklih pet godina, suočili smo se sa istim izazovima i u Evropskoj uniji. Naša nastojanja da prevaziđemo krizu dala su rezultate. Imamo iskustvo – želimo da i vi te rezultate koristite već sada.
Nijedna od zemalja zapadnog Balkana nema funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Stopa nezaposlenosti u cijelom regionu je veoma visoka, a naročito je izražena među mladim ljudima. Javni deficit i nivo zaduženja su u porastu. Eksterna situacija je u mnogim ovim zemljama posebno osjetljiva.
U mnogim slučajevima ispolitizovane odluke koje bi trebalo da budu tržišno orijentisane negativno utiču na konkurentnost. Ove probleme treba rješavati kredibilnim programom reformi popraćenim obimnim sredstvima iz privatnog i javnog sektora.
Prioritetne bi trebalo da budu reforme javnih finansija i institucija tržišta rada, te smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja. Prioriteti u okviru programa trebaju biti i ulaganje u obrazovanje, vještine i istraživanje.
Vladavina prava je od posebnog značaja u smislu pravne sigurnosti i povjerenja investitora, te stoga ključna za privrednu reformu.
Investicije će uslijediti samo ukoliko zemlje poboljšaju okruženje za investiranje i stvore:
• uslove za održivi rast, neophodne za otvaranje novih radnih mjesta;
• uslove koji će pomoći u privlačenju direktnih stranih investicija;
• uslove u kojima poslovni subjekti mogu biti konkurentni i razvijati se; i
• uslove koji će ponovo podstaći duh poduzetništva malih i srednjih preduzeća u vašim zemljama.
Pozvao bih sve investitore da danas i ovdje iskoriste priliku i ukažu na oblasti na koje bi vlade trebale staviti težište kako bi zemlje zapadnog Balkana učinili privlačnijim za investiranje. Takođe želim naglasiti važnost ekonomskog upravljanja za održavanje podrške proširenju unutar Evropske unije. To je dio odgovora na važnu debatu o potrebi za različitim vidovima tranzicijske kontrole.
Ekonomsko približavanje između potencijalnih članica i zemalja članica Evropske unije smanjilo bi migracijski pritisak, što bi pomoglo novim državama članicama da zadrže svoje najbolje i najstručnije kadrove, te istovremeno uvjerilo širu javnost da se proširenje može odvijati bez značajnijih migracija. Dozvolite mi da ukratko izložim način na koji namjeravamo raditi s vama na ostvarenju ovih ciljeva.
Najprije je neophodno postići makroekonomsku, fiskalnu i finansijsku stabilnost. Već smo obavili razgovore o godišnjim makroekonomskim i fiskalnim programima sa svim zemljama izuzev sa Kosovom. Želimo ojačati ovaj proces i staviti težište na ključne strukturne reforme.
Naš dijalog ćemo zasnovati na vašim nacionalnim programima privredne reforme. Rezultat bi trebao biti međusobni dogovor o nizu preporuka određenih okolnostima svake od zemalja kojima bi se rukovodile reforme. Zajedno sa MMF-om, pružićemo tehničku pomoć u cilju podrške implementaciji ovih preporuka.
Od svih zemalja će se zatražiti da izrade akcione planove o upravljanju javnim finansijama. Ostvareni napredak u ovoj oblasti će otvoriti mogućnost podrške iz sektorskog budžeta u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) – IPA II.
Drugo, potrebne su sektorske reforme i investiranje u ciljane sektore što će voditi povećanom izvozu i novim radnim mjestima. Komisija će pozvati zemlje da daju pregled (svake druge godine, počevši od 2015.) planova strukturnih reformi u svim sektorima koji su najznačajnije za jačanje konkurentnosti i rasta, kao što su transport, energetski sektor i obrazovanje. Dokument u kojem će biti jasno postavljeni kratkoročni i srednjoročni prioriteti reformi poslužiće kao smjernice za sve vas investitore u nastojanju da utvrdite gdje možete na najbolji način uložiti sredstva i ostvariti najbolji prihod.
Treće, značajna sredstva u okviru IPA II biće podrška ovom procesu i reformama koje će iz njega proizići, sa težištem na podršci sektorima. Mi ćemo raditi sa svima vama i sa međunarodnim finansijskim institucijama na ostvarivanju i finansiranju ovih reformi.
Poštovani premijeri, vaše zemlje će zavisiti od vaše sposobnosti da predvodite proces i osigurate koordinaciju između svih sektora kako biste osigurali provedbu dogovorenih reformi.
Prošle sedmice u Sarajevu sam objasnio kako ćemo putem ovog snažnijeg dijaloga o cjelokupnom procesu reformi, konkurentnosti i rastu, te putem radne grupe, s ciljem ubrzanja provedbe projekata koje finansira Evropske Unija, rješavati postojeće socijalne i ekonomske probleme u BiH na kratkoročnom kao i dugoročnom nivou.
Potrebe za investicijama u ovoj regiji su značajne. Zato sam oduševljeno pozdravio sporazum potpisan u novembru prošle godine između evropskih i međunarodnih finansijskih institucija u cilju intenziviranja saradnje na ključnim infrastrukturnim investicijama uključujući i prioritetne programe u oblasti transporta i u energetskom sektoru. Ova inicijativa će se provoditi putem Okvira za finansiranje u zemljama zapadnog Balkana kako bi se osigurao jedinstveni kanal za priliv svih sredstava.
Dozvolite mi da spomenem i regionalnu saradnju. Veliko mi je zadovoljstvo što je i Goran (Svilanović) danas s nama. Vjerujem da će Vijeće za regionalnu saradnju igrati važnu ulogu u pripremi reformi.
Zemlje Zapadnog Balkana su u velikoj mjeri ekonomski integrisane putem Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA). Stoga ima smisla da neke reforme zajednički pripreme i zajednički ocijene njihovu provedbu. Strategija jugoistočne Evrope 2020 za radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi mogla bi biti ključna referentna tačka za Komisiju i međunarodne finansijske institucije.
U zaključku, želim zahvaliti g. Suma i EBOR-u što su bili domaćini ovog sastanka i što su nam pružili priliku da razmijenimo stavove o tome koji je najbolji način za jačanje investicija u regiji zapadnog Balkana.
Poštovani premijeri,
Apelujem na vas da prihvatite novi pristup ekonomskom upravljanju koji sam ukratko izložio i da ustrajete na tome. To će poboljšati okruženje za investiranje i pospješiti zapošljavanje, rast i konkurentnost u vašoj regiji.
Siguran sam da će mnogi od vas investitora iz privatnog i javnog sektora okupljenih ovom prilikom pomno pratiti razvoj događaja u privredi ove regije te tražiti nove mogućnosti ulaganja kako uslovi za to vremenom budu postajali bolji.
