Da bi se oživio sistem socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini potrebne su hitne i temeljite reforme, zaključak je učesnika radionice “Usmjeravanje i reforme socijalne zaštite”, koja je održana u sklopu dvodnevnog Foruma za prosperitet i zapošljavanje u BiH, u Sarajevu 26. i 27. maja pod motom “Gledaj od čega ćeš živjeti”.
Bosna i Hercegovina mora poboljšati usmjeravanje socijalne pomoći što će socijalnu zaštitu učiniti djelotvornijom, efikasnijom i pravičnijom.
Domaći i strani stručnjaci su tokom radionice, zajedno sa predstavnicima civilnog društva, Svjetske banke i Delegacije Evropske unije definisali ključne probleme i predložili rješenja u sektoru socijalne zaštite u BiH.
Kada je riječ o penzionom sistemu, ustanovljeno je da je penzioni fond već godinama ozbiljno ugrožen i sada već neodrživ zbog premalog broja davalaca sredstava (na jednog penzionera dolazi jedan zaposleni), kao i zbog sve većeg broja slučajeva preranog penzionisanja i starenja stanovništva. Sve to rezultiralo je u neproporcionalnom učešću penzija u javnoj potrošnji.
Za segment socijalnih davanja ustanovljeno je da su izuzetno velika, fiskalno neodrživa i da su loše ciljana. Socijalna davanja su bazirana na statusu a ne potrebama, i ne sežu do onih kojima su najviše potrebna. Statistike govore da polovina stanovništva BiH živi na granici ili ispod granice siromaštva. U takvom položaju je najveći broj penzionera, od kojih su mnogi socijalno isključeni i žive na marginama društva.
“Humanitarna katastrofa s kojom se suočavamo poslije poplava direktan je udar na sistem socijalne zaštite zbog sve većeg broja korisnika”, rekao je Žarko Papić, direktor NVO “Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju” i moderator radionice. “ Zato je ovaj Forum došao u pravi čas jer smo definisali pravce u kojima bi se trebali kretati. Naravno, jasno je da se reforma socijalnog sistema ne može realizovati bez ostalih reformi koje su neophodne BiH” dodao je.
Papić je istakao kako je nužna reforma penzionog sistema koji je već odavno dosegao kritičnu fazu i opasan omjer jedan penzioner na jednog radnika, kao i reforma socijalne zaštite u smislu eliminacije diskriminacije, tranzicije od sive, neformalne u formalnu ekonomiju.
Učesnici radionice ponudili su i neka rješenja poput povećanja starosne granice za redovno i rano penzionisanje, približavanja omjera davanja i doprinosa što će omogućiti bolje učešće u sistemu i efikasnije prikupljanje doprinosa, te širenje izvora za finansiranje penzionog fonda razvojem dobrovoljnih penzionih sistema.
Neka od ponuđenih rješenja za reformu sistema socijalnih transfera uključujući i razvoj efikasnih mehanizma ciljanja i usklađivanja kriterija za kategorijske beneficije su izmjene programa socijalnih davanja, kako bi se eliminisali radni destimulativi i uspostavile veze programa davanja sa programima zapošljavanja kao i uspostavljanje sistema centralnog registra za sva socijalna davanja čime bi se eliminisala preklapanja zahtjeva.
Svjetska banka je spremna kontinuirano raditi s organima vlasti na pokretanju ovih reformi. Direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein istakla je da je Bosna i Hercegovina u nekoj vrsti začaranog kruga u kojem sistem socijalne zaštite ne prati dinamiku privatnog sektora i kreiranje radnih mjesta i da taj nedostatak vodi ka neodrživosti penzionog sistema socijalne zaštite.
“Govorili smo kako izaći iz tog začaranog kruga u krug u kojem bi se fiskalno održao socijalni sistem i zaštitile socijalne kategorije i gdje bi istovremeno bili stvoreni uslovi za kreiranje radnih mjesta i dugoročni napredak”, rekla je Goldstein.
“Da li je moguće to uraditi? Odgovor je, definitivno jeste. Zaista smo vidjeli da su se oba entiteta počela kretati u pravcu reformi kako bi kreirali održive sisteme socijalne zaštite sa više socijalne solidarnosti, što je prema mom mišljenju ono što Bosanci i Hercegovci žele. Dakle, moguće je to uraditi. Da li je moguće to brzo uraditi? Pa, ovo je ipak pitanje srednjoročnog planiranja. Mislim da trenutna situacija užasnog uništavanja uzrokovanog poplavama predstavlja izazov za zemlju i na neki način omogućava stvaranje uslova za brže kretanje ka reformama. Zahtjevi prema sistemu socijalne zaštite najvjerovatnije će ubrzo biti veći i zbog toga je potrebno kreirati održiv sistem”, rekla je Goldstein.
