Intervju sa visokom predstavnicom i potpredsjednicom Evropske komisije Federicom Mogherini za Dnevni Avaz

 

Intervju je izvorno objavljen u Dnevnom avazu 23. februara 2015. godine


Po preuzimanju pozicije snažno ste se, i lično, angažirali na projektu deblokade evropskog puta i čini se da ste uspjeli. Ako izjava bude usvojena, BiH će nakon skoro sedam godina napraviti važan korak ka EU. Šta će to značiti za državu i kakve će koristi od toga imati građani, te kada bi mogli očekivati  stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju?

Postoji velika volja u Evropskoj uniji da vidimo BiH kako se kreće naprijed na evropskom putu. Bosna i Hercegovina, zajedno s nama, pripada porodici EU. Dosadašnji izrazi podrške Pisanoj izjavi su ohrabrujući i, ako bude usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, to će otvoriti mogućnost da EU donese odluku o stupanju na snagu punog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Koristi od pune primjene Sporazuma uključuju promociju slobodnog kretanja roba, izgradnju efikasnih institucija, razvijanje tržišne ekonomije i zaštite potrošača. To znači i manje kriminala i korupcije, reformu visokog obrazovanja, razvoj demokratije, ljudska prava i promociju nezavisnih medija te poboljšavanje transportne infrastrukture. To će pojačati i konkretnu perspektivu za punopravno članstvo BiH u EU dok zemlja bude usklađivala različite sektore s evropskim standardima.

Generalno gledajući, to bi imalo dva veoma važna efekta: prvo, SSP omogućava jasniji i sigurniji okvir za investitore i doprinijet će popravljanju  cjelokupnog poslovnog okruženja. Vjerujemo da će to biti poruka kompanijama iz Evropske unije koja će ih ohrabriti da ulažu i otvaraju nova radna mjesta u BiH. Osim toga, ohrabrujući BiH da harmonizira svoje standarde s evropskim, to će omogućiti bh. kompanijama da se natječu na tržištu EU.
Kao drugo, puna primjena SSP-a znači bliži dijalog između BiH i EU u širokom spektru pitanja. Redovni sastanci će biti češći, što će učvrstiti jaču saradnju BiH i EU u mnogim političkim pitanjima i osigurati više sigurnosti i kredibiliteta.

Hoćete li nadgledati primjenu reformi na koje se političari obavezuju u Pisanoj izjavi? Hoće li provođenje tih reformi biti uvjet za podnošenje aplikacije za članstvo i finansijsku podršku?

Da, naravno. Radit ćemo zajedno s bh. institucijama, ali i sa međunarodnim finansijskim organizacijama i međunarodnim partnerima na provođenju dogovorenih reformi. Uspjeh početnih reformi doista će omogućiti BiH da se kreće naprijed ka podnošenju kredibilne aplikacije za članstvo. Dakle, postoji jasan podsticaj za provođenje ovih reformi. Podnošenje zahtjeva za članstvo je ono što pokreće procesa ka, eventualno, još važnijem koraku i cilju  – kandidatskom statusu buduće članice EU za vašu zemlju. Želim ovdje istaknuti da EU traži provođenje mjera koje će se dosita primijeniti, a ne samo deklarativno obavezivanje.

Kada je riječ o finansijskoj pomoći, Evropska komisija odlučila je u decembru prošle godine da će vam u periodu od 2014. do 2017. godine biti na raspolaganju 165,8 miliona eura. Taj novac namijenjen je reformskim projektima u području demokratije i upravljanja, vladavine prava, osnovnih prava, lokalnog razvoja i razvojne strategije, konkurentnosti, inovacija, obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike.
Komisija je spremna sve to proširiti i na druge sektore gdje je to opravdano i dodatnim novcem, ali onda kada BiH usvoji relevantne nacionalne strategije.

Evropska unija nakon napada u Francuskoj razvija nove mjere i metode borbe protiv terorizma. Jeste li zadovoljni dosadašnjim doprinosom BiH u globalnoj borbi, posebno imajući u vidu da strani borci koji se priključuju terorističkim organizacijama, dolaze i iz BiH?

Bosna i Hercegovina ima dobre dosadašnje rezultate u borbi protiv terorizma. Od 2004. postoji Radna grupa za borbu protiv terorizma, a nekoliko ozbiljnih policijsko-pravosudnih operacija pokazuje da postoji predanost bh. institucija da spriječe i procesuiraju terorističke aktivnosti i one koji su uključeni u takve kriminalne akte.

Treba se sjetiti da je i BiH pretrpjela terorističke napade na svom tlu – napad na Policijsku stanicu u Bugojnu i napad na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina je prva u regionu u Krivični zakon uvrstila nezakonito priključivanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama!

Posljednje izjave Predsjedništva BiH, imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i Ministarstva vanjskih poslova pokazuju stav bh. vlasti u pogledu priključivanja naporima na međunarodnoj sceni u borbi protiv globalnog terorizma.

Očekujemo da BiH nastavi djelovati u tom pravcu, ali i da poboljša svoje kapacitete, uključujući i usvajanje strateških dokumenata i politika u skladu s Evropskom unijom i međunarodnim standardima i politikama. Još jedna vrlo važna stvar i korak naprijed u ovoj borbi bila bi bliža saradnja s Europolom kroz potpisivanje operativnih sporazuma, koji su, za sada, u proceduri i idu ka finalizaciji.

 

Europa.ba