Ovaj intervju je originalno objavljen u dnevniku Nezavisne novine, 23. februara 2015.
Postoji određena nedoumica u BiH da li je novi evropski pristup olakšao ili otežao pristup BiH EU. Neki smatraju da je pristupanje BiH EU lakše zato što “Sejdić i Finci” više nije uslov, ali drugi smatraju da je to čak i teže jer sada, da bismo postali kandidat za članstvo, moramo riješiti i “Sejdić i Finci” i reforme na koje smo se obavezali. Šta je istina?
Masovni građanski protesti iz 2014. godine naglasili su krhku socioekonomsku situaciju i potrebu fokusiranja na socioekonomske reforme i bolju funkcionalnost u BiH. Stoga su se ministri vanjskih poslova EU-a, kroz Zaključke Vijeća za vanjske poslove od 15. decembra 2014. godine, odlučili za obnovljeni pristup Bosni i Hercegovini.
Za ostvarivanje napretka na putu ka članstvu u EU, Vijeće za vanjske poslove naglasilo je da izjavu treba usaglasiti Predsjedništvo BiH, uz potpis lidera političkih stranaka i usvajanje u Parlamentu BiH. Izjava treba jasno navesti opredjeljenje za reforme i angažman rukovodstva i stanovništva, koje je više nego spremno za napredak na europskom putu. Navedeno uključuje reforme u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, kao što su socioekonomske reforme, vladavina prava, dobra uprava, te usaglašavanje pitanja koja se tiču funkcionalnosti, uključujući mehanizam koordinacije sa EU.
Pozdravljamo usvajanje pisane izjave u Parlamentu BiH 23. februara. To će mi omogućiti da na odgovarajući način izvijestim ministre vanjskih poslova EU-a, a države članice potom mogu odlučivati o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Okvir za socioekonomske reforme je sadržan u Sporazumu za rast i zapošljavanje, tačnije njegovih šest ključnih preporuka za koje vjerujemo da bi mogle revitalizovati privredu i potaknuti investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Stanovništvo širom Bosne i Hercegovine prvenstveno očekuje bolji život i perspektivu za sebe i svoju djecu, a reforme će biti osmišljene kako bi se ostvario upravo taj cilj.
Uvijek smo jasno naglašavali da ovo ni na koji način ne podrazumijeva spuštanje standarda i izmjenu uslova potrebnih za članstvo. To svakako nije nešto što radimo, ali ono što jesmo uradili je da smo razmotrili mogućnosti kako izmijeniti redoslijed ispunjavanja uslova i kako osigurati provođenje konkretnih koraka.
Provođenje presude Sejdić i Finci nije izostavljeno iz plana rada. Prilikom zahtjeva Evropskoj komisiji za izradu Mišljenja o mogućoj aplikaciji za članstvo, Vijeće će tražiti od Komisije da obratiti posebnu pažnju na stanje u smislu provedbe presude u predmetu Sejdić i Finci.
Ako bi Vas neko pitao da napravite listu prioriteta Vaše službe, na kojem mjestu bi bila BiH? Ipak, mnogi smatraju da je za EU trenutno mnogo važnije pitanje situacija u Ukrajini, borba protiv IS-a, dijalog Beograda i Prištine, trgovinski odnosi sa SAD nego BiH… Koliko je BiH zaista važna za BiH?
Tačno je da je Europska unija, zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, uključena u rješavanje brojnih pitanja širom svijeta. Ali, sama činjenica da dolazim u posjetu Bosni i Hercegovini drugi put u tri mjeseca jasno pokazuje koliko je vaša zemlja važna Europskoj uniji i meni osobno.
Međutim, to ne znači da Bosna i Hercegovina može i dalje biti u zastoju. Podsjetit ću na nedavnu posjetu mojih kolega Bosni i Hercegovini, njemačkog ministra vanjskih poslova Steinmeiera i britanskog ministra vanjskih poslova Hammonda. Oni su s pravom istakli u Sarajevu da ova inicijativa predstavlja šansu za Bosnu i Hercegovinu, ali da ta šansa neće zauvijek postojati.
U ovom trenutku, Bosna i Hercegovina je u vrhu pitanja kojima se bave ministri EU-a i zemlja bi trebala iskoristiti tu mogućnost, imajući u vidu sve duži spisak globalnih pitanja koje je potrebno rješavati. Ali, u konačnici, ovdje nije riječ o nama. Riječ je o građanima Bosne i Hercegovine koji žele bolji život i koji gube strpljenje.
Ne mislite li da je možda pogrešno previše nade polagati u naše lidere? Oni su toliko puta dosad pokazali da nisu sposobni za kompromise. Mislite li da ovaj put zaista misle ozbiljno? Da li je, možda, trebalo više povjerenja dati civilnom društvu u BiH?
Uspješnost obnovljenog pristupa i programa reformi ovisi o liderima. Cjelokupno institucionalno i političko vodstvo u zemlji na svim razinama morat će zajednički i konstruktivno raditi na europskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih. Ono što treba promijeniti su rezultati koje postižu domaći lideri i institucije. Oni su ti koji trebaju provesti potrebne reforme.
Civilno društvo će biti uključeno u izradu programa reformi i sa svoje strane cijenimo njihove aktivnosti zagovaranja. Već se redovno konzultiramo s predstavnicima civilnog društva po različitim pitanjima, uključujući, na primjer, Strukturirani dijalog o pravosuđu i dodatnim pitanjima u vezi sa vladavinom prava. Povjerenik Hahn i ja smo se sastali s predstavnicima civilnog društva prilikom posjete Bosni i Hercegovini u decembru, a ja ću se danas sastati s predstavnicima kreativnog i kulturnog sektora. Vrlo je važno za njih da iskažu svoje stavove, odnosno za institucije da ih saslušaju.
Sada je pravi trenutak. Građani i lideri moraju iskoristiti priliku za svoju europsku budućnost – bez odlaganja.
